Austrija
Austrijski kardinal: Migranti trebaju prihvatiti naše vrijednosti demokracije
Kardinal Christoph Schönborn, koji odlazi s dužnosti bečkog nadbiskupa krajem siječnja oko svog 80. rođendana, zalaže se za “gradnju mostova bez naivnosti” kada je riječ o islamu te je pozvao da se više priča o temi migracija. Objektivnost i manje emocija. Istodobno, imigrantima mora biti jasno da se moraju pridržavati osnovnih vrijednosti demokracije i posvetiti se Austriji.
“Islamski koncept identiteta, države i vjere više nam nije prihvatljiv u ovakvom obliku”, istaknuo je Schönborn. Muslimani u Austriji moraju priznati da su prije svega građani ove zemlje i da ovdje mogu slobodno ispovijedati svoju vjeru – “ali i uz poštovanje drugih religija”. To je i Katolička crkva morala naučiti u povijesti. U konačnici, relativna razlika između vjere i politike također je povezana s građanskim slobodama kao što su sloboda vjeroispovijesti, sloboda savjesti i sloboda okupljanja, prenosi APA.
Schönborn je jasno rekao da Austriji treba imigracija zbog njezine demografske situacije. Inače skrb o starijim osobama, poput 24-satne skrbi, sada ne bi bila moguća. Ovo pitanje treba odvojiti od pitanja izbjeglica. Ujedno je pozvao da se prema ljudima postupa onako dobro kako bi netko želio da se prema njemu postupa u njihovoj situaciji.
Po Schönbornovom mišljenju, pitanje treba li svećeništvo biti otvoreno za žene ostat će na stolu i nakon nedavno završene Svjetske sinode. U svakom slučaju, već ima mnogo žena na vodećim mjestima u crkvi. Također nema problema s crkvama koje vode žene. No, služba župnika vezana je za svećeništvo koje, prema tradiciji dugoj 2000 godina, obnašaju samo muškarci.
Prema Kathpressu u nedjelju, Katolička akcija Austrija (KAÖ) govorila je u korist obvezujućih prava glasa na razini crkvenog vodstva u nedjelju. Obavezno savjetovanje, transparentnost i odgovornost trebali bi se – kako zahtijeva Svjetska sinoda – primijeniti i u slučaju imenovanja biskupa, kao što je sada slučaj u Bečkoj nadbiskupiji, zatražila je potpredsjednica KAÖ Katharina Renner. Kritizirala je i nedovoljno razvijeno pravo glasa među župnim vijećima.
Austrija
Potres jučer pogodio Tirol: “Bilo je tutnjave”
U ponedjeljak ujutro, 20. siječnja 2025., u tirolskoj nizini dogodio se lagani potres. Potres, magnitude 1,9, osjetio se u općini Terfens istočno od Wattensa.
Tirolsku nizinu u ponedjeljak ujutro zatresao je slabiji potres. Epicentar potresa bio je u općini Terfens, koja se nalazi istočno od Wattensa u okrugu Schwaz. Prema podacima austrijske seizmološke službe, potres je bio jačine 1,9 stupnjeva po Richteru i bio je osjetan, ali nije imao ozbiljnijih posljedica. U 9:12 ujutro stanovnici su osjetili “jasan udar” popraćen “grmljavinom i tutnjavom sa zemlje”. Srećom, nije bilo štete na objektima, pa stanovništvo više nije bilo zabrinuto za sigurnost.
Austrija
Na operaciju koljena u Beču se čeka i više od 230 dana
Kako bi skratili ponekad iznimno duga čekanja na operacije, sve više bečkih bolnica odbija pacijente iz susjednih saveznih pokrajina.
Vrijeme čekanja na operacije u bečkim bolnicama ponekad je vrlo dugo. Na primjer, pacijenti u Ortopedskoj bolnici u Speisingu (Hietzing) čekaju u prosjeku 152 dana na operaciju kuka i 234 dana na operaciju koljena, kako bolnica, koja pripada grupi Vinzenz, objavljuje na svojoj početnoj stranici.
Na bolničkoj listi čekanja za operaciju kuka trenutačno je 1310 pacijenata, a za operaciju koljena 2511 pacijenata. Međutim, više od 40 posto njih ne dolazi iz Beča. To je problem i u drugim velikim bečkim bolnicama. Stoga postoje gornje granice za takozvane “gost pacijente”.
No, regulacija gostujućih pacijenata kod mnogih izaziva nezadovoljstvo, ali i pritužbe bečkog branitelja pacijenata Gerharda Jelineka (68). U posljednje vrijeme bilo je pet ili šest slučajeva, objasnila je Jelinek za ORF Radio, od kojih je većina pogodila Ortopedsku bolnicu u Speisingu (OSS). Međutim, zastupnica pacijenata pretpostavlja da je slučajeva puno više.
Iako je OSS vjerska bolnica, sufinancira je Grad Beč. Stoga, kao iu općinskim klinikama, također vrijedi zahtjev za smanjenjem broja posjeta pacijenata za planirane zahvate. „Grad Beč ima zadaću i odgovornost osigurati zdravstvenu zaštitu bečkog stanovništva te stoga propisuje da se pacijenti koji nemaju glavno prebivalište u Beču, ako je moguće, trebaju liječiti u matičnoj pokrajini“, kažu u Vinzenz grupi. na ORF.
Za Jelinek je taj strogi pristup neshvatljiv. Mogući razlog dosljednog odbijanja također bi mogao biti taj što obostrano naplaćivanje vjerojatno neće funkcionirati za pacijente koji dolaze u posjetu. Za bečkog zagovornika pacijenata, nadregionalno planiranje potražnje bilo bi rješenje: “Ja bih željela da su ove tri savezne pokrajine (Beč, Donja Austrija, Gradišće) jedan planski bazen i da moraju planirati i financirati njihovu zajedničku brigu.”
Austrija
Ministar Rauch u Austriji želi uvesti porez na šećer u pićima
Porez na šećer u pićima pozitivno bi utjecao na zdravlje, posebice djece. To potvrđuje nova studija koju je naručilo Ministarstvo zdravlja i koja je sada objavljena.
Porez na šećer u pićima pozitivno bi utjecao na zdravlje, posebice djece. To potvrđuje i nova studija koju je naručilo Ministarstvo zdravstva. “Mnoga pića koja se prodaju posebno za djecu sadrže ogromne količine šećera”, naglasio je u subotu ministar zdravstva Johannes Rauch (Zeleni). To značajno povećava rizik od bolesti. U Austriji jedna od četiri djevojčice i svaki treći dječak ima prekomjernu tjelesnu težinu ili je pretilo.
“Porez na šećer imao bi smisla i u Austriji. To pokazuju pozitivna iskustva drugih zemalja”, objasnio je Rauch u priopćenju za javnost. Takav je porez od 2010. godine uvelo više od 70 država, regija i općina diljem svijeta. Najveći učinak nastaje kada se prihodi namjenjuju za zdravu hranu ili mjere za promicanje zdravlja, izvijestilo je ministarstvo iz analize Gesundheit Österreich GmbH (GÖG). Stvarni učinci na zdravlje “još se ne mogu uvjerljivo dokazati za sve zemlje zbog dugotrajnog učinka”, navodi se, međutim, uz upozorenje.
Prema podacima Ministarstva zdravstva, pića čine najveći udio u konzumaciji šećera među djecom i adolescentima.
