Austrijska turistička grupacija Falkensteiner Michaeler Tourism Group (FMTG) najavila je danas u Zadru daljnji razvoj turističkog naselja Punta Skale s gradnjom novih apartmana, u što ulaže 40 milijuna eura i planira ih završiti u 2025., izvijestili su iz FMTG-a.

FMTG je predstavio i sljedeće korake u razvoju i investicijama u Zadru, s naglaskom na suradnju s lokalnom zajednicom, u kojoj posluju od 2000. godine, a u protekle dvije godine su je pojačali s otvaranjem hotelskih sadržaja lokalnim gostima i unapređenjem kvalitete ponude i infrastrukture. 

FMTG je, dodaju iz te kompanije, i važan poslodavac u zadarskoj regiji i u njoj trenutno radi 380 zaposlenika iz zadarskog kraja. 

Na području Zadarske županije FMTG je osim u Punta Skala Resortu prisutan i s Falkensteiner Clubom Funimation Borik, hotelom Adriana, premium kampom Camping Zadar (pet zvjezdica), hotelom Iadera, kongresnim i sportskim centrom Fortis Club, apartmanima Senia u resortu Punta Skala itd.

Novih 88 premium apartmana počeli su graditi ove jeseni u naselju Falkensteiner Resort Punta Skala i bit će integrirani u infrastrukturu tog resorta te će nuditi da njihovi gosti koriste i hotelske sadržaje.

“Apartmani s dodatnim sadržajima globalni su trend. Prepoznali smo to već prije 20 godina i uspješno razvili naš proizvod Premium Living, apartmane integrirane u infrastrukturu Falkensteiner hotela. Ako ne koriste nekretninu za odmor, vlasnici je mogu ponuditi za daljnji najam preko nas, što im omogućuje dio povrata njihove investicije”, poručio je izvršni direktor FMTG-a Otmar Michaeler

Uvjeren je i da će potražnja za apartmanima s dodatnim sadržajima nastaviti rasti, dijelom i zbog trenda tzv. workation, da se apartmani mogu koristiti cijele godine za kombiniranje rada i opuštanja, kao i zbog sve veće popularnosti takvih apartmana među umirovljenicima.

Michaeler smatra i da takav koncept ima prednosti jer pomaže u izbjegavanju praznih kreveta (apartmani se mogu iznajmljivati kada ih vlasnici ne koriste) i jer vlasnici apartmana provode više vremena u Zadru u godini, gdje i troše, idu na izlete i sl., što po njemu stvara dodatnu vrijednost za regiju.

“Zadar i Hrvatska općenito nisu destinacije za masovni turizam jer su naprosto premali, a i prelijepa smo zemlja i moramo svoj turizam razvijati kvalitetno i cjelogodišnje”, kazala je na predstavljanju novosti FMTG-u za Zadar direktorica Turističke zajednice grada Zadra Iva Bencun.

“Turizam je preuzeo primat kao glavna grana i moramo ga razvijati na održiv način. Ovakav razvoj hotela i apartmana ide tome u susret jer je osmišljen za ljude koji će tu boraviti duže i koji će više živjeti sa zajednicom”, dodala je. 

Hrvatske autoceste (HAC) izvijestile su u ponedjeljak da za osobna vozila cestarina ostaje ista kao u ljetnoj sezoni, te se neće kao prošlih godina vraćati na izvansezonske cijene.

Zagrebački holding prvo polugodište završio s gubitkom od 21,02 milijuna eura

Sezonske cestarine HAC primjenjuje od 1. srpnja do 30. rujna i one su deset posto veće od onih izvan sezone. Sada te cijene za osobne vozila ostaju i nakon 30. rujna. Cestarina za teška vozila ostaje ista.

U HAC-u to pravdaju velikim povećanjem troškova i izgradnje.

“U vremenu velikog povećanja troškova održavanja i izgradnje, Hrvatske autoceste moraju korigirati cijene cestarine kako bi se osigurala financijska stabilnost”, ističu iz HAC-a.

Navode kako se izuzev sezonskih cijena cestarine kroz tri ljetna mjeseca, koje su uvedene 2017. godine kao jedna od mjera financijskog restrukturiranja tvrtki u cestovnom sektoru, ali koje se četiri godine (tijekom i nakon COVID krize) nisu primjenjivale, cijena cestarine nije mijenjala od 2012. godine.

“S ovom promjenom jedinična cijena cestarine za osobna vozila ostaje na razini sezonskih cijena cestarine”, naglašavaju iz HAC-a.

Podsjećaju i kako je HAC ulaskom Republike Hrvatske u eurozonu u konverziji cijene cestarine zaokruživao iznose na niže cijene cestarine, te da je smanjena i cijena ENC uređaja na 15 eura.

Korisnicima tih skupina uz plaćanje cestarine ENC-om i dalje je na raspolaganju stoje stimulativni modeli s popustom do 33,48 posto.

Svi uniformirani pripadnici hrvatske policije na svojim odorama nosit će kamere čija će upotreba biti obvezna prilikom svake intervencije, piše tportal.

Projekt nabave ovog sustava i opremanja policajaca započet će tijekom iduće godine. U proračunu Ministarstva unutarnjih poslova za iduću godinu bit će predviđena sredstva za ovu namjenu.

“Snimanje intervencija prije svega će služiti zaštiti policajaca od neopravdanih optužbi na njihov račun, a onda i zaštiti građana od eventualnog prekoračenja ovlasti i prekomjerne upotrebe sile”, objasnio je jedan od sugovornika tportala.

Ovaj projekt, kako je najavljeno, bit će predstavljen javnosti u idućim tjednima.

U rujnu 2015. godine najavljen je projekt e-policija. Policija je na odorama trebala imati kamere koje će snimati njihova postupanja prema građanima. Snimka se, prema tadašnjim najavama, trebala tri mjeseca čuvati u arhivi. Građane kojima prilaze i s njima započinju razgovor moralo se upozoriti da se razgovor snima kamerom.

Sustav je, naime, tada uspostavljen na 10 lokacija – u šest policijskih postaja Policijske uprave zagrebačke te još u četiri policijske uprave, i to osječko-baranjskoj, primorsko-goranskoj, istarskoj i splitsko-dalmatinskoj – a na svakoj lokaciji činio ga je e-kiosk s 20 kamera, aplikacijom za praćenje zaduživanja i razduživanja kamera te za čuvanje snimaka.

U listopadu te godine krenule su i ophodnje policije s kamerama, a tada je na posebnoj konferenciji za novinare predstavljen sustav upravljanja policijskim kamerama.

“Osnovni cilj i svrha korištenja kamera, odnosno snimanja policijskih postupanja, zaštita je policijskih službenika od neutemeljenih pritužbi građana, čime se stvara negativna slika policije u javnosti i ako je postupanje obavljeno u skladu s važećim propisima i pravilima struke, a s druge strane i zaštita građana od eventualnih pogrešnih i protupravnih postupanja policijskih službenika”, objašnjeno je na posebnoj konferenciji za novinare.

Osim kamera na odorama policajaca, tada je puštena u rad i posebna aplikacija za građane. Ideja je bila da sami građani snime neko kazneno djelo i to odmah pomoću aplikacije šalju policiji čiji su djelatnici u najbližem operativno-komunikacijskom centru istog trenutka trebali moći vidjeti fotografiju ili snimku te reagirati u pravo vrijeme i uhititi počinitelja. No, građani su htjeli snimati i samu policiju, a policija se više puta bunila zbog toga što ih građani snimaju.

Naime, opći sindikat MUP-a i Policijska uprava karlovačka izdali su zajedničko priopćenje u kojem su reagirali zbog navodne štete ugledu policije, i to zato što su ih građani snimali, a snimke su, osim u sustav za prijavu, izlazile u javnost. Policajci su negodovali, sindikati su se bunili, no kamere su snimale. Definitivan kraj i jednog i drugog projekta dogodio se samo par mjeseci poslije, u prosincu 2015. godine.

Šira javnost prisjetit će se da je u to doba MUP objavio snimku jedne intervencije u Osijeku, kada je policajac brutalno postupio prema starijoj ženi koja je prešla cestu dok je na semaforu bilo crveno svjetlo. Nakon toga službenih snimaka uglavnom nije bilo u javnosti.