Ekonomija
Austrijska industrija se priprema za recesiju
Od očekivanog uspona 2023. neće biti ništa. Stoga se industrija u Austriji mora pripremiti za recesiju.
To govori najnovija ekonomska anketa Saveza austrijskih industrijalaca (IV), koja je predstavljena u utorak. Na primjer, potreban je novi ili sličan uvjet investicijske premije za pandemiju Covida kako bi se vjerojatno neizbježna zimska recesija u industriji mogla brzo prevladati, smatra glavni tajnik IV-a Christoph Neumayer.
Recept za uspjeh investicijske premije promovirao je ciljana ulaganja u vrijeme pandemije Covida – svaki uloženi euro mobilizirao je oko 10 eura ulaganja. Prema riječima predstavnika industrije, bonus bi se također mogao dalje razvijati, što bi svakako puno pomoglo.
“Pogoršanje gospodarskih izgleda je strukturno, a ne sezonsko”, rekao je novinarima glavni ekonomist IV-a Christian Helmenstein. “U najboljem slučaju” sljedećeg bi proljeća stvari mogle ponovno krenuti gore.
Nekoliko tisuća industrijskih radnih mjesta također će vjerojatno biti izgubljeno u sljedeća tri mjeseca. “To naglašava koliko je proizvodnja opterećena”, rekao je Helmenstein. Međutim, većina poslova je nesigurna u građevinarstvu i srodnim obrtima, navodi se. Da bi to potaknuo, Neumayer se založio za ublažavanje pravila kreditiranja (KIM-VO). S druge strane, u drugim područjima zaposlenost nastavlja rasti. Osnovni nedostatak kvalificiranih radnika još uvijek postoji.
S Neumayerovog stajališta, rasprava o skraćivanju radnog vremena može se izbjeći zbog slabog gospodarstva, a takva je rasprava “apsurdna” u javnom sektoru. “Trebali bismo cijeniti učinak”, ponovno je pozvao predstavnik industrije na provedbu dugotrajnih zahtjeva poput poreznih olakšica za prekovremeni rad i tretmana za ljude koji nastavljaju raditi nakon što dostignu standardnu dob za umirovljenje.
Nužno je i smanjenje birokracije – kako bi se brže ostvarila energetska tranzicija, a istovremeno pokrenulo gospodarstvo zahvaljujući ulaganjima u njega.
Od globalne ekonomije ne treba očekivati nikakav poticaj, a i kod nas je rast slab.
Prema anketi, cijene industrijske robe će padati u narednim mjesecima. Sve u svemu, ovo bi trebalo samo malo usporiti inflaciju. Cijene usluga i dalje rastu.
Austrija
Evo koliki su trenutni porezi na plaće u Austriji
Prema trenutnoj prognozi Austrijske nacionalne banke (OeNB), inflacija će vjerojatno biti 3,6 posto u 2024. godini. Za iduće godine 2025. i 2026. još se očekuju 2,7 i 2,3 posto. Zadnji put je iznosio 4,1 posto u ožujku – treća najviša vrijednost unutar eurozone.
Mjerodavna vrijednost za povećanje graničnih vrijednosti tarifnih razina poreza je tekuća inflacija od srpnja prethodne godine do lipnja prethodne godine. Za ovu godinu, konkretno inflacija od srpnja 2022. do lipnja 2023. (9,9 posto). Koeficijent korekcije kao osnovica za izračun tablice poreza na plaće za 2025. bit će objavljen na ljeto.
Evo koliko su trenutni porezi na plaće u Austriji:
Ovako izgleda tablica poreza na plaće za 2024. godinu / So sieht die Lohnsteuertabelle 2024 aus:
| Einkommen (2023) | Einkommen (2024) | Steuersatz (2023) | Steuersatz (2024) |
|---|---|---|---|
| bis 11.693 Euro | bis 12.816 Euro | 0 % | 0 % |
| bis 19.134 Euro | bis 20.818 Euro | 20 % | 20 % |
| bis 32.075 Euro | bis 34.513 Euro | 30 % | 30 % |
| bis 62.080 Euro | bis 66.612 Euro | 41 % | 40 % |
| bis 93.120 Euro | bis 99.266 Euro | 48 % | 48 % |
| bis 1.000.000 Euro | bis 1.000.000 Euro | 50 % | 50 % |
| ab 1.000.000 Euro | ab 1.000.000 Euro | 55 % | 55 % |
Ekonomija
Mađarska želi tužiti Spar za klevetu
Mađarska vlada želi tužiti Spar za klevetu. “Slučaj će biti otvoren protiv Spara na sudu, vjerojatno zbog klevete”, rekao je u četvrtak šef kabineta premijera Viktora Orbána Gergely Gulyás. Okidač je pritužba u Bruxellesu.
Austrijska vlada i Spar u ožujku su napisali pisma Europskoj komisiji u kojima su objasnili da poseban porez uveden 2020. godine diskriminira strane trgovce u Mađarskoj.
Posebni porez stoga krši zakone EU. Salzburška trgovačka grupacija nije željela komentirati prijetnju mađarske vlade tužbom. “Ne komentiramo ovo”, odgovorila je APA na upit.
Europska komisija objavila je u travnju da istražuje te pritužbe. Lanac supermarketa, u vlasništvu osnivačke obitelji Reisch, Drexel i Poppmeier, jedno je od najvećih austrijskih trgovačkih poduzeća. Osim na domaćem tržištu, tvrtka posluje u Mađarskoj, Italiji, Sloveniji i Hrvatskoj.
Otkako je vlada najavila tu mjeru, porezi za trgovce u Mađarskoj porasli su na do 4,5 posto od prodaje, rekao je generalni direktor Spar Austrija Hans Reisch u pismu Europskoj komisiji. Strani trgovci na malo, uključujući Spar Hungary, “suočeni su s najvišim poreznim razredom posebnog poreza”, napisao je Reisch u ožujku.
Dodao je da mađarski konkurenti koji posluju u franšiznim lancima dosljedno imaju koristi od niže porezne stope do jedan posto. Porez tjera strane trgovce na poslovanje s gubitkom jer bi profitne marže u maloprodaji bile manje od 4,5 posto, objasnio je Reisch.
Ekonomija
Trgovački centri u Austriji žele raditi i nedjeljom
Opet se aktualizira rasprava o produženju radnog vremena. Čelnik grupe SES, koja također upravlja s nekoliko trgovačkih centara u Gornjoj Austriji, zalaže se za nekoliko nedjelja za kupovinu godišnje. To može zamisliti i najveći gornjoaustrijski trgovački centar Plus-City.
Christoph Andexlinger zahtijeva da se svim trgovcima u Austriji dopusti da rade šest do osam nedjelja godišnje. Trenutačno obnaša dužnost predsjednika Austrijskog vijeća trgovačkih centara (ACSP), a time i glasnogovornika trgovačkih centara u Austriji. Također je na čelu grupe SES, koja je dio grupe Spar i upravlja s 31 trgovačkim centrom u Europi – u Gornjoj Austriji to uključuje Max.Center u Welsu, Varenu u Vöcklabrucku i Weberzeile u Riedu.
Prema Andexlingerovoj zamisli, subotom bi trgovina trebala raditi sat vremena duže, do 19 sati. Stanje u stacionarnoj maloprodaji treba popraviti, tvrdi, između ostalog i zbog visokog oporezivanja rada i odljeva prodaje u online poslovanje. “Vrijeme je da mirno razgovaramo o okviru unutar kojeg su nedostaci stacionarne maloprodaje u usporedbi s online maloprodajom, ako ne eliminirani, barem ublaženi”, rekao je Andexlinger.
Dulje i fleksibilnije radno vrijeme bilo bi poželjno iz perspektive kupca, kaže direktor Thomas Heidenhofer.
Centar Haid u Ansfeldenu naglašava da bi otvaranje nedjeljom bilo posebno korisno u turističkim područjima. “Međutim, ovo je dugo odbijano”, žali središnji menadžer Johann Koini. U prošlosti je žestok otpor nedjeljnom otvaranju uvijek dolazio iz crkve i sindikata.
