Austrija
Austrija uvodi obvezni integracijski program – slijede kazne za nepoštivanje
Austrijska vlada (ÖVP-SPÖ-NEOS) predstavila je novi integracijski paket koji bi trebao stupiti na snagu 2026. godine. Ključne mjere uključuju obvezne tečajeve njemačkog jezika, pripremu za tržište rada i učenje društvenih vrijednosti za osobe koje imaju status zaštite ili visoku vjerojatnost ostanka u zemlji.
Program će trajati tri godine, a za vrijeme njegova pohađanja isplaćivat će se posebna integracijska naknada, čiji iznos još nije određen. Tek nakon završetka programa osobe će imati pravo na punu socijalnu pomoć. Vlada najavljuje sankcije za one koji ne ispune uvjete – moguće su novčane kazne, umanjene socijalne naknade i obveza vraćanja troškova tečajeva.
Cilj je veća integracija na tržište rada, posebice žena, koje su prema riječima ministrice rada Korinne Schumann (SPÖ), ključne za prenošenje vrijednosti u obitelji. NEOS naglašava da se radi o „zaokretu u integracijskoj politici“, dok vlada traži podršku pokrajina za jedinstvenu primjenu pravila.
Pojedine austrijske pokrajine, poput Vorarlberga, već uvode strože mjere – tamo se tražiteljima azila prijeti sankcijama ako ne potpišu posebnu integracijsku izjavu. I druge regije, poput Gornje i Donje Austrije, već primjenjuju umanjenje socijalnih davanja za osobe koje ne pohađaju tečajeve jezika i vrijednosti.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da bi predložene sankcije mogle biti u suprotnosti s pravom Europske unije. Sud EU-a već je ranije presudio protiv sličnih mjera u Nizozemskoj, gdje je kažnjen azilant zbog neuspješnog završetka tečaja.
Dok neke organizacije poput Integracijskog fonda podržavaju strože mjere, nevladine udruge i Zeleni upozoravaju da potrebna infrastruktura za provedbu programa još ne postoji, a dodatni problem je i smanjenje integracijskog proračuna.
Austrija
Stanovnici bečke gradske zgrade godinama trpe smrad i prljavštinu: Psi susjede pretvorili balkon u WC školjku
U jednoj zgradi u bečkom 2. okrugu, Leopoldstadtu, trajno se gomila problem koji je izazvao bijes među stanarima. Jedna stanarka već godinama dopušta svojim trima psima da obavljaju nuždu na balkonu, zbog čega je balkon postao izvor nesnosnog smrada fekalija i urina.
Stanari kažu da cijela zgrada smrdi, a smrad se širi kroz ventilacijske otvore u stanove. Neki su morali čak zatvoriti ventilacijske kanale kako ne bi u stanove ulazio smrad. Na zidovima kupaonica pojavile su se smeđe mrlje od vlage i prljavštine.
Susjedi se žale na neprekidno lajanje i ogrebotine pasa, što im narušava mir i san. Čak su i hodnici često prskani osvježivačima zraka, a neki koriste osvježivače na mjestima gdje psi ostavljaju otiske.
Unatoč brojnim pritužbama godinama, nadležne službe, konkretno stambena uprava „Wiener Wohnen“, nisu poduzele konkretne korake. Kad inspektori dođu, stanarka privremeno premjesti pse i ukloni tragove, pa se problem nastavlja. Policija je jednom prilikom zbog jakog smrada morala intervenirati, a i sami policajci su se žalili na nesnosan miris.
Stanovnici smatraju da je situacija higijenski hitan slučaj jer se na balkonu gomilaju izmet i urin, što može izazvati širenje bolesti i šteti ostalim stanarima.
Stanari zahtijevaju deložaciju ove stanarke, a već su prikupili potpis 16 od 25 stanara koji podržavaju ovaj zahtjev. Stanar Franz F. ističe da zbog smrada ne može ni prozračiti stan, a stanarka je toliko zatvorena u sebe da nikad ne izlazi s psima vani, pa je, prema njihovom mišljenju, očito preopterećena.
Prema riječima predstavnice Radničke komore, stanari imaju pravo na smanjenje najamnine ako im je narušena kvaliteta stanovanja. U slučaju sukoba mogu se obratiti i posrednicima za rješavanje sporova u stambenim zgradama, a u krajnjoj liniji postoji i mogućnost sudskog zabrane ponašanja.
„Wiener Wohnen“ je početkom travnja obavio inspekciju u stanu zajedno sa sanitarnim službama i zaključio da, iako je stan neuredan, nema osnove za deložaciju. Ipak, stanarka je dobila pismeni zahtjev za čišćenjem stana.
Sada, nakon što je prikupljena lista potpisa, stambena uprava najavljuje ponovnu provjeru situacije. Iz Wiener Wohnena poručuju da ne žele dopustiti da neodgovorno ponašanje jednog pojedinca trajno narušava život ostalih stanara.
Austrija
Masovni ubojica iz Graza pao na psihotestu za vojsku – ali je bez problema dobio dozvolu za oružje
Nakon strašnog masakra u srednjoj školi u Grazu, gdje je 21-godišnji Arthur A. ubio deset osoba i ranio još dvanaest, otkrivaju se sve alarmantniji detalji o tome kako je mogao legalno doći do oružja – iako je pao na psihološkom testiranju za vojsku.
Tijekom obvezne procjene za vojnu službu (“Stellung”), Arthur A. nije prošao psihološki test, što znači da je procijenjen kao psihički nepodoban. No zbog strogih zakona o zaštiti privatnosti, austrijsko Ministarstvo obrane nije smjelo te podatke proslijediti drugim tijelima – uključujući one nadležne za izdavanje dozvola za oružje.
Rezultat? Arthur A. je bez ikakvih prepreka legalno kupio pušku i pištolj, koje je kasnije upotrijebio u smrtonosnom pohodu. Policija je potvrdila da je oružje kupljeno u travnju i svibnju, te da je od ožujka redovito posjećivao streljanu.
Ovaj tragičan slučaj izazvao je bijes javnosti i političara. Bivši ministar obrane i sadašnji štajerski guverner Mario Kunasek poručio je da je apsurdno da se informacije o psihičkoj nestabilnosti ne mogu dijeliti s odgovornim institucijama. Pozvao je na hitnu izmjenu zakona kako bi se spriječilo da oružje završi u pogrešnim rukama.
Austrija
Nakon napada u Grazu austrijska vlada hitno pooštrava zakon o oružju
Samo dva dana nakon strašnog oružanog napada u srednjoj školi u Grazu, gdje je život izgubilo desetero ljudi, austrijska vlada najavljuje hitno pooštravanje zakona o oružju. Prema informacijama iz vlade, paket mjera je već u izradi, a na njemu zajednički rade predstavnici svih triju koalicijskih stranaka (ÖVP, SPÖ, Neos).
Prema dostupnim informacijama, tri su ključna elementa novog zakonodavnog paketa:
- Stroži pristup vatrenom oružju
- Poboljšanje zaštite žrtava
- Sigurnosna ofenziva za škole
Nacrt mjera bi već sljedeći tjedan trebao biti usvojen na sjednici Vlade. Dok SPÖ snažno podupire brzo donošenje promjena, Neos izražava rezervu, posebice prema povećanju policijske prisutnosti u školama – ističući da “škole ne smiju postati zatvori”.
Pozadina tragičnog događaja:
Napadač iz Graza, 21-godišnji Arthur A., legalno je nabavio oružje u travnju i svibnju 2025., unatoč činjenici da je pao na psihološkom testu prilikom vojne procjene za služenje vojnog roka. Budući da rezultati tog testa nisu mogli biti proslijeđeni zbog zakona o zaštiti podataka, ništa ga nije spriječilo da se naoruža.
Ovaj slučaj je otvorio ozbiljna pitanja o pouzdanosti sustava provjere psihičke podobnosti kod izdavanja dozvola za oružje u Austriji.
