Austrija
Austrija ukida Klimabonus, ali i mnoge druge bonuse i olakšice – ide se u štednju

Austrijska vlada predstavila je novi paket mjera štednje vrijedan više milijardi eura, kojim se planira postupno smanjenje proračunskog deficita ispod 3 posto. Međutim, taj cilj dolazi uz visoku cijenu za mnoge građane – kroz povećanje poreza, ukidanje potpora i rezove u socijalnom sustavu.
Tko najviše osjeća udar štednje?
Ministar financija Markus Marterbauer (SPÖ) predstavio je novi dvogodišnji proračun uz poruku: „Austrija može ako hoće“. No, planirane uštede znače konkretne financijske gubitke za velik broj građana – od skupljih zdravstvenih iskaznica (E-Card), preko poskupljenja klimatske karte, pa sve do ukidanja obiteljskih potpora.
Socijalne naknade pod povećalom
Jedan od najoštrijih rezova pogađa one koji ovise o državnim transferima. Brojne obiteljske i socijalne naknade više se neće automatski usklađivati s inflacijom. Takva pauza u valorizaciji obuhvaća:
- Obiteljsku naknadu
- Roditeljski dopust
- Naknadu za rehabilitaciju
- Studentsku stipendiju
- Bonus za očinski dopust
- Naknadu za početak školske godine
Ova mjera donijet će nekoliko stotina milijuna eura ušteda u sljedeće dvije godine.
Ukinut će se i dosadašnji model obrazovnog dopusta, koji će zamijeniti strože usmjeren program „Vrijeme za daljnje obrazovanje“. Time se planira uštedjeti 240 milijuna eura u 2025., te čak 650 milijuna u 2026.
Dodatno, osobe s povremenim zaposlenjem više neće imati pravo na naknadu za nezaposlene, što donosi dodatnih 110 milijuna eura ušteda.
Mirovine: Viši doprinosi, ograničeniji pristup
Promjene zahvaćaju i mirovinski sustav:
- Promjene u djelomičnim mirovinama
- Otežan pristup korridor mirovini
Očekivane uštede iznose 633 milijuna eura od 2026., a do 2029. čak 1,9 milijardi.
Također, doprinos za zdravstveno osiguranje kod umirovljenika povećava se na 6 % bruto mirovine. Samo u 2025. to znači dodatnih 600 milijuna eura, a u 2026. čak 1,2 milijarde.
Klimatska politika: Ukidanje bonusa, smanjenje potpora
Jedan od najkontroverznijih poteza je ukidanje klimatskog bonusa od 2025., koji je iznosio do 220 eura po osobi. Ova mjera će državi donijeti dvije milijarde eura već iduće godine.
Smanjuju se i poticaji za energetsku tranziciju, toplinsku sanaciju i zamjenu grijanja. Klima i energetski fond ostat će bez 300 milijuna eura godišnje.
Klimatska karta poskupljuje – manje pogodnosti, više troška
Omiljena Klimaticket, koju koriste brojni putnici i ekološki osviješteni građani, značajno poskupljuje:
- Od 1. kolovoza 2025.: 1.300 eura (sada 1.179,30 €)
- Od 1. siječnja 2026.: 1.400 eura
- Cijena s popustom raste s 821 na 975 €, potom na 1.050 €
- Ukida se besplatna karta za 18-godišnjake
Procjenjuju se dodatni prihodi od 120 milijuna eura u 2025. i 150 milijuna u 2026.
Gdje se još reže?
Pregled najvažnijih ušteda za 2025.:
Mjera | Pogođeni | Ušteda |
---|---|---|
Ukidanje klimatskog bonusa | Svi građani | 2 milijarde € |
Povećanje naknade za E-Card | Osiguranici i umirovljenici | +11,2 milijuna € |
Poskupljenje Klimaticketa | Putnici | +120 milijuna € |
Rezovi u socijalnim davanjima | Obitelji, studenti, nezaposleni | Višestruke stotine milijuna € |
Smanjenje potpora: kultura, sport, poljoprivreda
Subvencije se režu gotovo u svim sektorima:
- Internetska infrastruktura: -150 milijuna €
- Poljoprivreda i šumarstvo: -110 mil. € (2025), -25 mil. € (2026)
- Investicijska premija: ukida se od 2026.
- Kultura: -5 milijuna € godišnje
- Sport: -15 milijuna €
- Potpore vjerskim manjinama također se smanjuju
Planira se ukidanje neobaveznih potpora u iznosu od 2,1 milijardu eura do 2029.
Ministarstvo vanjskih poslova također štedi – razvojna pomoć se smanjuje s 219 milijuna na 148,9 milijuna do 2026.
Novi izvori prihoda: porezi i naknade
Osim štednje, vlada planira i dodatne prihode:
- Trećina tzv. „hladne progresije“ zadržava se – skriveni porast poreza
- Dodatak za prenamjenu zemljišta donosi do 50 mil. € godišnje
- Porez na klađenje raste na 5 % → +100 mil. € godišnje
- Povećanje poreza na igre na sreću → +71 mil. € do 2026
- Ukinuta oslobađanja od PDV-a za fotonaponske sustave → +175 mil. €
- Energetski doprinosi produžuju se do 2029./2030. → +200 mil. € godišnje
- Više prihoda od dividendi državnih poduzeća (ÖBAG, Asfinag, ÖBB)
Zaključak: Cijena fiskalne konsolidacije
Vlada si je zadala ambiciozne ciljeve – ali cijena za građane je visoka. Obitelji, studenti, umirovljenici i zaštitnici okoliša osjećaju izravne posljedice. Iako ostaje neizvjesno hoće li ovakav kurs dugoročno zadovoljiti EU pravila o deficitu, jedno je sigurno: godine pred nama bit će financijski zahtjevnije za mnoge.

Austrija
Stanovnici bečke gradske zgrade godinama trpe smrad i prljavštinu: Psi susjede pretvorili balkon u WC školjku

U jednoj zgradi u bečkom 2. okrugu, Leopoldstadtu, trajno se gomila problem koji je izazvao bijes među stanarima. Jedna stanarka već godinama dopušta svojim trima psima da obavljaju nuždu na balkonu, zbog čega je balkon postao izvor nesnosnog smrada fekalija i urina.
Stanari kažu da cijela zgrada smrdi, a smrad se širi kroz ventilacijske otvore u stanove. Neki su morali čak zatvoriti ventilacijske kanale kako ne bi u stanove ulazio smrad. Na zidovima kupaonica pojavile su se smeđe mrlje od vlage i prljavštine.
Susjedi se žale na neprekidno lajanje i ogrebotine pasa, što im narušava mir i san. Čak su i hodnici često prskani osvježivačima zraka, a neki koriste osvježivače na mjestima gdje psi ostavljaju otiske.
Unatoč brojnim pritužbama godinama, nadležne službe, konkretno stambena uprava „Wiener Wohnen“, nisu poduzele konkretne korake. Kad inspektori dođu, stanarka privremeno premjesti pse i ukloni tragove, pa se problem nastavlja. Policija je jednom prilikom zbog jakog smrada morala intervenirati, a i sami policajci su se žalili na nesnosan miris.
Stanovnici smatraju da je situacija higijenski hitan slučaj jer se na balkonu gomilaju izmet i urin, što može izazvati širenje bolesti i šteti ostalim stanarima.
Stanari zahtijevaju deložaciju ove stanarke, a već su prikupili potpis 16 od 25 stanara koji podržavaju ovaj zahtjev. Stanar Franz F. ističe da zbog smrada ne može ni prozračiti stan, a stanarka je toliko zatvorena u sebe da nikad ne izlazi s psima vani, pa je, prema njihovom mišljenju, očito preopterećena.
Prema riječima predstavnice Radničke komore, stanari imaju pravo na smanjenje najamnine ako im je narušena kvaliteta stanovanja. U slučaju sukoba mogu se obratiti i posrednicima za rješavanje sporova u stambenim zgradama, a u krajnjoj liniji postoji i mogućnost sudskog zabrane ponašanja.
„Wiener Wohnen“ je početkom travnja obavio inspekciju u stanu zajedno sa sanitarnim službama i zaključio da, iako je stan neuredan, nema osnove za deložaciju. Ipak, stanarka je dobila pismeni zahtjev za čišćenjem stana.
Sada, nakon što je prikupljena lista potpisa, stambena uprava najavljuje ponovnu provjeru situacije. Iz Wiener Wohnena poručuju da ne žele dopustiti da neodgovorno ponašanje jednog pojedinca trajno narušava život ostalih stanara.
Austrija
Masovni ubojica iz Graza pao na psihotestu za vojsku – ali je bez problema dobio dozvolu za oružje

Nakon strašnog masakra u srednjoj školi u Grazu, gdje je 21-godišnji Arthur A. ubio deset osoba i ranio još dvanaest, otkrivaju se sve alarmantniji detalji o tome kako je mogao legalno doći do oružja – iako je pao na psihološkom testiranju za vojsku.
Tijekom obvezne procjene za vojnu službu (“Stellung”), Arthur A. nije prošao psihološki test, što znači da je procijenjen kao psihički nepodoban. No zbog strogih zakona o zaštiti privatnosti, austrijsko Ministarstvo obrane nije smjelo te podatke proslijediti drugim tijelima – uključujući one nadležne za izdavanje dozvola za oružje.
Rezultat? Arthur A. je bez ikakvih prepreka legalno kupio pušku i pištolj, koje je kasnije upotrijebio u smrtonosnom pohodu. Policija je potvrdila da je oružje kupljeno u travnju i svibnju, te da je od ožujka redovito posjećivao streljanu.
Ovaj tragičan slučaj izazvao je bijes javnosti i političara. Bivši ministar obrane i sadašnji štajerski guverner Mario Kunasek poručio je da je apsurdno da se informacije o psihičkoj nestabilnosti ne mogu dijeliti s odgovornim institucijama. Pozvao je na hitnu izmjenu zakona kako bi se spriječilo da oružje završi u pogrešnim rukama.
Austrija
Nakon napada u Grazu austrijska vlada hitno pooštrava zakon o oružju

Samo dva dana nakon strašnog oružanog napada u srednjoj školi u Grazu, gdje je život izgubilo desetero ljudi, austrijska vlada najavljuje hitno pooštravanje zakona o oružju. Prema informacijama iz vlade, paket mjera je već u izradi, a na njemu zajednički rade predstavnici svih triju koalicijskih stranaka (ÖVP, SPÖ, Neos).
Prema dostupnim informacijama, tri su ključna elementa novog zakonodavnog paketa:
- Stroži pristup vatrenom oružju
- Poboljšanje zaštite žrtava
- Sigurnosna ofenziva za škole
Nacrt mjera bi već sljedeći tjedan trebao biti usvojen na sjednici Vlade. Dok SPÖ snažno podupire brzo donošenje promjena, Neos izražava rezervu, posebice prema povećanju policijske prisutnosti u školama – ističući da “škole ne smiju postati zatvori”.
Pozadina tragičnog događaja:
Napadač iz Graza, 21-godišnji Arthur A., legalno je nabavio oružje u travnju i svibnju 2025., unatoč činjenici da je pao na psihološkom testu prilikom vojne procjene za služenje vojnog roka. Budući da rezultati tog testa nisu mogli biti proslijeđeni zbog zakona o zaštiti podataka, ništa ga nije spriječilo da se naoruža.
Ovaj slučaj je otvorio ozbiljna pitanja o pouzdanosti sustava provjere psihičke podobnosti kod izdavanja dozvola za oružje u Austriji.