Ekonomija
Austrija u jednoj od nadužih recesija i kriza, pao i BDP
Glavni direktor Statistike Austrije, Tobias Thomas, vidi mnoge izazove za buduću vladu zbog “produbljene recesije” i strukturnih problema. S boljim podacima financiranje može biti ciljanije i može se uštedjeti proračun, rekao je danas u Klubu gospodarskih novinara.
Unatoč značajnom povećanju realnih plaća, BDP po stanovniku trenutno je 2,1 posto ispod 2019. godine prije CoV-a. “Austrija je primjetno izgubila bogatstvo – više od Njemačke”, rekao je Thomas. “Ali to je također zbog rasta stanovništva.”
Godine 2024. Austrija će se prvi put od 1945. godine naći u drugoj godini recesije – najdužoj, iako ne i najdubljoj recesiji Druge Republike. Bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku u drugom tromjesečju ove godine iznosio je 97,9 posto onog u drugom kvartalu 2019.
Nedavno je također zabilježena niska razina zamaha ulaganja i povećanja produktivnosti. U gospodarske izazove spada i nedostatak kvalificiranih radnika i kvalificiranih radnika. Osim toga, došlo bi do povećanja jediničnih troškova rada zbog značajnog povećanja plaća.
To je također držalo inflaciju u ovoj zemlji više mjeseci iznad prosjeka EU i eurozone, kaže Thomas. S obzirom na stopu nepunog radnog vremena, koja je u Austriji relativno visoka u usporedbi s drugim zemljama, trenutno se ne zna koliko se zapravo sati radi nepuno radno vrijeme.
Zakon ima za cilj poboljšati stanje podataka
Osim mjera protiv gospodarskog pada, treba se pozabaviti i strukturnim problemima. U svakom slučaju, to zahtijeva “dobar numerički kompas”, kako ga pružaju njegova i druga statistička tijela EU.
Thomas se pozvao na Zakon o pristupu podacima (DZG), koji je trenutno u procjeni. To bi moglo pomoći, uz dobru pripremu podataka, da se državna potrošnja promiče konkretnije nego pomoću kante za zalijevanje.
Ugroženo blagostanje vide i u Radničkoj komori
Radnička komora (AK) također vidi ugroženost prosperiteta u Austriji. Postoje značajni zastoji u mnogim područjima, prema sedmom izvješću o prosperitetu AK-a. Poglavlje “Netaknuti okoliš” jedino je od pet koje pokazuje poboljšanja.
U ostalim područjima – pravedno raspoređeno materijalno bogatstvo, puna zaposlenost i dobar rad, visoka kvaliteta života, nacionalna stabilnost – došlo je do pogoršanja u svim smjerovima.
Ekonomija
Industrija i građevinski sektor u Austriji u padu: Tisuće radnika manje
Recesija i dalje traje, a njezini učinci vidljivi su i na tržištu rada. Industrija i građevinski sektor prošle su godine zabilježili znatan pad zaposlenosti.
Dugotrajna stagnacija domaćeg gospodarstva se nastavlja – i u skoroj budućnosti ne očekuje se poboljšanje. Novi ministar financija Markus Marterbauer ovog je tjedna ponovno upozorio na produljenje recesije, istaknuvši da Austriji jednostavno nedostaje novca, kako je objasnio političar SPÖ-a.
Nema viška sredstava: Ministar financija šokirao izjavom
Teška gospodarska situacija odražava se i na tržištu rada. Iako su stopa nezaposlenosti od 5,2 posto i stopa zaposlenosti od 74,1 posto ostale gotovo nepromijenjene u odnosu na prethodnu godinu, industrijski sektor bilježi značajan pad.
Austrija ispod europskog prosjeka
“Unatoč gospodarskoj krizi i rekordnom broju stečajeva poduzeća, austrijsko tržište rada u 2024. godini pokazalo se relativno stabilnim. Ukupni broj zaposlenih ostao je gotovo isti u usporedbi s prethodnom godinom”, rekao je generalni direktor Statistik Austria, Tobias Thomas.
“Međutim, trajna recesija u industriji ostavila je jasne tragove na tržištu rada: u proizvodnom sektoru broj zaposlenih smanjen je za 38.400, dok je u uslužnim djelatnostima došlo do porasta. Također, stariji radnici su ostali duže u radnom odnosu – u 2024. godini 58,8 posto osoba u dobi od 55 do 64 godine bilo je zaposleno, što je povećanje od 1,5 postotnih bodova. Ipak, Austrija je u međunarodnoj usporedbi i dalje ispod europskog prosjeka kada je riječ o zaposlenosti starijih osoba”, dodao je Thomas.
Negativan trend u proizvodnji
Prema preliminarnim podacima, austrijsko gospodarstvo smanjilo se za 1,2 posto u 2024. godini, nakon pada BDP-a od 1,0 posto godinu ranije. Posebno je pogođena proizvodnja robe, koja je pala za 5,5 posto, dok su javna uprava, zdravstvo i obrazovanje ostvarili realan rast od 2,0 posto u usporedbi s prethodnom godinom. Ova suprotna kretanja jasno se reflektiraju i na tržištu rada.
Veliki pad u proizvodnom sektoru
Najveći gubitak radnih mjesta zabilježen je u proizvodnom sektoru, gdje je broj zaposlenih smanjen za 38.400. S druge strane, javni i socijalni sektor (+35.700) te trgovina (+22.300) zabilježili su rast zaposlenosti.
Ekonomija
Nakon pada dobiti: Mega-korporacija VW ukida rad od kuće
Nakon drastičnog pada dobiti, automobilski gigant Volkswagen ukida opciju rada od kuće za sve svoje zaposlenike.
Čak 24.000 zaposlenika morat će se vratiti u urede, budući da je VW u posljednjim mjesecima pretrpio velike gubitke. Sada se mjere štednje odražavaju i na omiljeni home office model zaposlenika.
Velika zabrinutost među zaposlenicima
Sve više zaposlenika obraća se radničkom vijeću i odjelu za ljudske resurse, izražavajući zabrinutost kako će uskladiti svoje svakodnevne obveze.
Od travnja 2025. rad od kuće bit će smanjen sa četiri na samo dva dana tjedno, što je izazvalo veliko nezadovoljstvo. Mnogi će sada morati potpuno prilagoditi svoj način života, posebno roditelji malodobne djece.
Glasnogovornica VW-a poručila je: “S obzirom na trenutačne ekonomske izazove, osobna suradnja u timovima je ključna.”
Volkswagen je u utorak objavio da je prošle godine njegova dobit pala za 30,6 posto, na 12,4 milijarde eura.
Ekonomija
Stručnjak šokira prognozom stečajeva u Austriji: “Gospodarstvo jedva preživljava”
Glavnji vjerovnički zaštitni savez KSV1870 zbog stalno slabe gospodarske aktivnosti ove godine ne očekuje pad broja stečajeva, koji su u posljednje vrijeme bili na visokoj razini. Za 2025. godinu predviđaju između 6.500 i 7.000 stečajeva, što bi odgovaralo prošlogodišnjoj razini. Trenutno nema “realnih znakova” da će se “val insolventnosti” uskoro smanjiti, izjavio je u srijedu KSV-ov stručnjak za stečajeve Karl-Heinz Götze.
Sve više stečajeva u prva tri mjeseca 2025.
Prema procjenama KSV1870, samo u prvom kvartalu 2025. godine 1.741 poduzeće prijavilo je stečaj, što je 3,1 posto više nego prethodne godine, s prosječno 19 stečajeva dnevno. Najviše su pogođeni sektor trgovine, građevinski sektor i ugostiteljstvo, koji zajedno čine oko 45 posto svih stečajeva. Ipak, građevinski sektor (-12 posto) i ugostiteljstvo (-11,2 posto) bilježe blage padove broja stečajeva.
Götze: Austrijsko gospodarstvo i dalje posrće
Unatoč blagom smanjenju stečajeva u građevinarstvu, stručnjaci upozoravaju da su ekonomski problemi daleko od riješenih. Najveći porast stečajeva zabilježen je u sektoru nekretnina i stanogradnje, gdje je u prvom tromjesečju broj insolventnih tvrtki skočio za gotovo 62 posto. “Pozitivni signali iz pojedinih sektora nisu dovoljni da poboljšaju cjelokupnu sumornu atmosferu,” izjavio je Götze i dodao: “Austrijsko gospodarstvo i dalje jedva preživljava. Potrebna mu je svježa financijska injekcija kako bi ponovno ojačalo.”
Daljnji rast obveza u stečajnim postupcima
Ukupni dug insolventnih poduzeća u prvom kvartalu dosegnuo je 2,04 milijarde eura, što je povećanje od 6,9 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Najveći pojedinačni stečaj odnosi se na tvrtku Signa Prime CM 2017 GmbH, čiji dug iznosi 479 milijuna eura. Iako je u prvom kvartalu bilo 12 velikih stečajeva (s obvezama iznad 10 milijuna eura), to je šest slučajeva manje nego prethodne godine.
Manji broj privatnih stečajeva
Pozitivnija vijest dolazi s područja privatnih stečajeva, čiji je broj pao na 2.131, što predstavlja smanjenje od 8,7 posto u odnosu na prvi kvartal 2024. godine. Smanjenje je zabilježeno u svim saveznim pokrajinama osim u Salzburgu, gdje je broj stečajeva porastao za 2,9 posto. Najveći pad broja privatnih stečajeva zabilježen je u Štajerskoj (-25,4 posto), Koruškoj (-23 posto) i Gornjoj Austriji (-11,4 posto). Paralelno s time, ukupni dug privatnih stečajeva smanjio se za 12,8 posto, na 205 milijuna eura, što u prosjeku znači dugovanje od oko 96.000 eura po slučaju.
