Ekonomija
Austrija u jednoj od nadužih recesija i kriza, pao i BDP
Glavni direktor Statistike Austrije, Tobias Thomas, vidi mnoge izazove za buduću vladu zbog “produbljene recesije” i strukturnih problema. S boljim podacima financiranje može biti ciljanije i može se uštedjeti proračun, rekao je danas u Klubu gospodarskih novinara.
Unatoč značajnom povećanju realnih plaća, BDP po stanovniku trenutno je 2,1 posto ispod 2019. godine prije CoV-a. “Austrija je primjetno izgubila bogatstvo – više od Njemačke”, rekao je Thomas. “Ali to je također zbog rasta stanovništva.”
Godine 2024. Austrija će se prvi put od 1945. godine naći u drugoj godini recesije – najdužoj, iako ne i najdubljoj recesiji Druge Republike. Bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku u drugom tromjesečju ove godine iznosio je 97,9 posto onog u drugom kvartalu 2019.
Nedavno je također zabilježena niska razina zamaha ulaganja i povećanja produktivnosti. U gospodarske izazove spada i nedostatak kvalificiranih radnika i kvalificiranih radnika. Osim toga, došlo bi do povećanja jediničnih troškova rada zbog značajnog povećanja plaća.
To je također držalo inflaciju u ovoj zemlji više mjeseci iznad prosjeka EU i eurozone, kaže Thomas. S obzirom na stopu nepunog radnog vremena, koja je u Austriji relativno visoka u usporedbi s drugim zemljama, trenutno se ne zna koliko se zapravo sati radi nepuno radno vrijeme.
Zakon ima za cilj poboljšati stanje podataka
Osim mjera protiv gospodarskog pada, treba se pozabaviti i strukturnim problemima. U svakom slučaju, to zahtijeva “dobar numerički kompas”, kako ga pružaju njegova i druga statistička tijela EU.
Thomas se pozvao na Zakon o pristupu podacima (DZG), koji je trenutno u procjeni. To bi moglo pomoći, uz dobru pripremu podataka, da se državna potrošnja promiče konkretnije nego pomoću kante za zalijevanje.
Ugroženo blagostanje vide i u Radničkoj komori
Radnička komora (AK) također vidi ugroženost prosperiteta u Austriji. Postoje značajni zastoji u mnogim područjima, prema sedmom izvješću o prosperitetu AK-a. Poglavlje “Netaknuti okoliš” jedino je od pet koje pokazuje poboljšanja.
U ostalim područjima – pravedno raspoređeno materijalno bogatstvo, puna zaposlenost i dobar rad, visoka kvaliteta života, nacionalna stabilnost – došlo je do pogoršanja u svim smjerovima.
Ekonomija
OMV raskida ugovor o opskrbi s ruskim Gazpromom
OMV raskida ugovor o opskrbi plinom s ruskim Gazpromom. “OMV Gas Marketing & Trading GmbH (OGMT) je upravo odlučio raskinuti austrijski ugovor o opskrbi s Gazprom Exportom (GPE) s trenutačnim učinkom”, stoji u priopćenju gashub.at u srijedu navečer.
Iz perspektive OMV-a, Gazprom je “počinio temeljna kršenja ugovora” budući da prema ovom ugovoru nije izvršena isporuka prirodnog plina od 16. studenog 2024., 6:00 ujutro po srednjoeuropskom vremenu. Šef OMV-a Alfred Stern naglasio je da njegova tvrtka sada nabavlja plin iz vlastite proizvodnje plina u Norveškoj i Austriji, od vanjskih proizvođača plina i kao ukapljeni prirodni plin (LNG).
Osim toga, OMV-ova skladišta plina u Austriji trenutačno su popunjena oko 85 posto. “OMV je u mogućnosti ispuniti sve ugovore kupaca iz alternativnih izvora plina”, rekao je Stern. Količine isporuke bile su “diverzificirane alternativnim izvorima plina” i donijele su samo male marže “u rasponu od jednoznamenkastih milijuna”.
“Raskid austrijskog ugovora o opskrbi s Gazprom Exportom značajno smanjuje potencijalni profil rizika OMV Gas Marketing & Trading (OGMT)”, rekao je Stern. OMV je bio pod snažnim pritiskom da smanji ili prekine svoje poslovanje s Rusijom, ali to nije mogao učiniti zbog dugoročnih obveza prema ugovoru o opskrbi plinom. Ugovorom je bila propisana obveza plaćanja isporučenog plina čak i ako nije potreban.
Ugovor je potpisan u lipnju 2018. u Saveznoj kancelariji u nazočnosti tadašnjeg kancelara ÖVP-a Sebastiana Kurza i ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Isporuke plina iz ruske plinske kompanije OMV-u su fiksne do 2040. godine. Ugovor zapravo zahtijeva da se plin mora platiti u svakom slučaju, čak i ako nije kupljen. To je u suprotnosti sa zahtjevom sankcija Rusiji da se brzo ukine ruski plin.
Nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., dvije ugovorne strane ušle su u spor. Arbitražni sud nedavno je dosudio OMV-u odštetu od 230 milijuna eura jer je Gazprom neredovito isporučivao plin. OMV je tada prestao isplaćivati Moskvi i u određenoj mjeri kompenzirao iznos. Gazprom je tada zaustavio isporuke – zbog čega je OMV sada raskinuo ugovor.
“Rusija je htjela koristiti energiju kao oružje protiv nas – to nije uspjelo. Gazprom se nije pridržavao ugovora pa OMV odmah raskida ugovor koji je trebao trajati do 2040. godine. Naša opskrba energijom je sigurna jer smo dobro pripremljeni. Austrija se ne može ucjenjivati”, rekao je kancelar Karl Nehammer (ÖVP) u prvoj reakciji.
Za ministricu za klimu Leonore Gewessler (Zeleni), raskid ugovora od strane OMV-a je “nužan korak prema energetskoj neovisnosti naše zemlje”. Time će prekinuti desetljećima dugu ovisnost Austrije o ruskim energentima. “Ova odluka ne predstavlja prijetnju sigurnosti opskrbe u Austriji”, rekla je Gewessler. “Austrija se više ne može ucjenjivati isporukama ruskog plina.” Međutim, dobavljači plina sada moraju osigurati da kupci ni na koji način neće snositi dodatne troškove “za ovu očekivanu promjenu”.
Ekonomija
Austrija u gospodarskoj krizi, svaki dan se dogodi 18 bankrota
Prema aktualnoj projekciji KSV1870, 6.550 tvrtki u Austriji moralo je 2024. godine pokrenuti stečaj. To je prosječno 18 bankrota tvrtki dnevno!
Brojevi koje predviđa KSV1870 povijesno su u najvišem rasponu. Ove godine ima mnogo vrlo velikih stečajeva i sve je veći broj srednjih poduzeća koja se ponovno obraćaju sudu.
Za razliku od brojnih stečajeva nakon pandemije korone, tvrtke su sada prezadužene ili nesolventne, ali imaju određenu financijsku supstancu. “Njihovi problemi su troškovi energije, sirovina i osoblja, koje vrlo često nisu prebacivali na sebe ili su ih prenosili u malom omjeru”, stoji u analizi.
Sveukupno, stečajevi pogađaju velik broj zaposlenika, a 30.200 ljudi ostalo je bez posla. Primjetno je i da su brojni vjerovnici pogođeni predmetima. “Što više tvrtki bankrotira, to je veći rizik da će se financijski zdrave tvrtke prije ili kasnije morati boriti s problemima likvidnosti”, objašnjava Karl-Heinz Götze, voditelj KSV1870 Insolvency.
Stoga se austrijska poduzeća moraju boriti na mnogim frontama. S jedne strane, visoki troškovi energije opteretili bi proračune, ali s druge strane, nedostatak kvalificiranih radnika ili situacija pada narudžbi također im šteti. Osim toga, opća izvozna potražnja u Austriji i Europi sporo napreduje
“Problemi su tu da ostanu”, kaže šef KSV1870 Ricardo-José Vybiral. U bliskoj budućnosti radit će se o pružanju novih impulsa i ne ostavljanju ni lipe za sobom. “To će zahtijevati i jaku vladu koja će uspjeti rasteretiti i poduzetnike i privatnike.”
Trgovina, građevinarstvo, turizam
Prema riječima stručnjaka iz Udruge za kreditnu zaštitu, pokretači stečaja su maloprodaja (1.146 stečajeva tvrtki), građevinarstvo (1.069 slučajeva) i sektor smještaja/ugostiteljstva (826 slučajeva). Ova tri sektora bit će odgovorna za gotovo polovicu svih bankrota poduzeća u 2024.
Na temelju već vrlo visokih obveza, koje su uglavnom nastale zbog brojnih stečajeva Signe u prethodnoj godini, one su porasle za daljnjih 31 posto na ukupno 18,3 milijarde eura* u 2024. godini. Posebno veliki utjecaj na takav razvoj ima i 79 velikih stečajeva, svaki s dugom većim od 10 milijuna eura. Lani su bila samo takva 44 slučaja.
U odnosu na prethodnu godinu, ove godine zbog nedostatka imovine nije otvoreno 20 posto više predmeta (ukupno 2403 predmeta), jer nije ostalo ni 4000 eura za podmirenje sudskih troškova.
Fisker GmbH zabilježio je najveći bankrot godine s 3,79 milijardi eura obveza. Slijede René Benko kao poduzetnik (2,43 milijarde eura) i privatna zaklada obitelji Benko s 2,28 milijardi eura. KTM AG, koji je nedavno bankrotirao, nalazi se na četvrtom mjestu s obvezama od ukupno 1,82 milijarde eura.
Ekonomija
Građevinska kriza trese Austriju, sve više firma u stečaju
Tvrtka Gammer u Eferdingu osnovana je 2008. godine, a nekoliko godina kasnije intenzivno je ulagala u proizvodnju kako bi proširila posao i kapacitete.
Posljednjih godina su se pojavili problemi: u industriji već dugo postoji preveliki kapacitet strojeva. To je rezultiralo visokim cjenovnim pritiskom. Pritom je teško pronaći kadar. Pored toga, zbog slabog gospodarstva potražnja za drvnom građom pada.
Zbog toga postoje sve veći problemi i firma je sada pred stečajem. Postupci koji su sada otvoreni odnose se na devet zaposlenika i 40 vjerovnika. Dugovi su navodno oko 1,2 milijuna eura. Imovina iznosi oko 310.000 eura.
Gammer je već proveo mjere obnove s pozitivnim učincima. Međutim, prošle financijske poteškoće onemogućile su restrukturiranje. Sada je predstavljen pozitivan izračun nastavka, barem do kraja ožujka.
„Stečajni upravitelj će brzo provjeriti je li moguće održivo nastaviti tvrtku bez daljnje štete za vjerovnike“, objašnjava Sonja Kierer iz KSV-a.
No, to nije kraj, posljednjih dana u Austriji se bilježi veliki rast stečajeva.