Ekonomija
Austrija u gospodarskoj krizi, svaki dan se dogodi 18 bankrota
Prema aktualnoj projekciji KSV1870, 6.550 tvrtki u Austriji moralo je 2024. godine pokrenuti stečaj. To je prosječno 18 bankrota tvrtki dnevno!
Brojevi koje predviđa KSV1870 povijesno su u najvišem rasponu. Ove godine ima mnogo vrlo velikih stečajeva i sve je veći broj srednjih poduzeća koja se ponovno obraćaju sudu.
Za razliku od brojnih stečajeva nakon pandemije korone, tvrtke su sada prezadužene ili nesolventne, ali imaju određenu financijsku supstancu. “Njihovi problemi su troškovi energije, sirovina i osoblja, koje vrlo često nisu prebacivali na sebe ili su ih prenosili u malom omjeru”, stoji u analizi.
Sveukupno, stečajevi pogađaju velik broj zaposlenika, a 30.200 ljudi ostalo je bez posla. Primjetno je i da su brojni vjerovnici pogođeni predmetima. “Što više tvrtki bankrotira, to je veći rizik da će se financijski zdrave tvrtke prije ili kasnije morati boriti s problemima likvidnosti”, objašnjava Karl-Heinz Götze, voditelj KSV1870 Insolvency.
Stoga se austrijska poduzeća moraju boriti na mnogim frontama. S jedne strane, visoki troškovi energije opteretili bi proračune, ali s druge strane, nedostatak kvalificiranih radnika ili situacija pada narudžbi također im šteti. Osim toga, opća izvozna potražnja u Austriji i Europi sporo napreduje
“Problemi su tu da ostanu”, kaže šef KSV1870 Ricardo-José Vybiral. U bliskoj budućnosti radit će se o pružanju novih impulsa i ne ostavljanju ni lipe za sobom. “To će zahtijevati i jaku vladu koja će uspjeti rasteretiti i poduzetnike i privatnike.”
Trgovina, građevinarstvo, turizam
Prema riječima stručnjaka iz Udruge za kreditnu zaštitu, pokretači stečaja su maloprodaja (1.146 stečajeva tvrtki), građevinarstvo (1.069 slučajeva) i sektor smještaja/ugostiteljstva (826 slučajeva). Ova tri sektora bit će odgovorna za gotovo polovicu svih bankrota poduzeća u 2024.
Na temelju već vrlo visokih obveza, koje su uglavnom nastale zbog brojnih stečajeva Signe u prethodnoj godini, one su porasle za daljnjih 31 posto na ukupno 18,3 milijarde eura* u 2024. godini. Posebno veliki utjecaj na takav razvoj ima i 79 velikih stečajeva, svaki s dugom većim od 10 milijuna eura. Lani su bila samo takva 44 slučaja.
U odnosu na prethodnu godinu, ove godine zbog nedostatka imovine nije otvoreno 20 posto više predmeta (ukupno 2403 predmeta), jer nije ostalo ni 4000 eura za podmirenje sudskih troškova.
Fisker GmbH zabilježio je najveći bankrot godine s 3,79 milijardi eura obveza. Slijede René Benko kao poduzetnik (2,43 milijarde eura) i privatna zaklada obitelji Benko s 2,28 milijardi eura. KTM AG, koji je nedavno bankrotirao, nalazi se na četvrtom mjestu s obvezama od ukupno 1,82 milijarde eura.
Austrija
AMS uvodi novost od prosinca 2025. – odnosi se na prekogranične radnike
Austrijski zavod za zapošljavanje (AMS) najavio je novu zakonsku promjenu koja stupa na snagu 1. prosinca 2025., a odnosi se na Zakon o zapošljavanju stranaca (Ausländerbeschäftigungsgesetz).
Već je u lipnju ove godine došlo do izmjene zakona koja se ticala naknada za pojedine zahtjeve, a sada dolazi nova vrsta dozvole boravka i rada – „prekogranični radnik“ (Grenzgänger).
Nova dozvola boravka „Grenzgänger“
Novost je utemeljena na izmjeni zakona od 3. studenoga 2025. (BGBl I Nr. 70/2025). Njome se uvodi kombinirana radna i boravišna dozvola za državljane trećih zemalja koji ispunjavaju određene uvjete.
Tko su „prekogranični radnici“?
Prekogranični radnici su osobe koje imaju:
- stalno pravo boravka
- slobodan pristup tržištu rada u državi koja graniči s Austrijom
…a koje redovito putuju na posao u pogranična austrijska politička područja.
Podnošenje zahtjeva od prosinca 2025.
Kako navodi AMS, zahtjeve će moći predati:
- sam državljanin treće zemlje, ili
- potencijalni poslodavac
i to pri nadležnom uredu za strance prema sjedištu tvrtke.
Prijelazno razdoblje za „Grenzgänger-ALT“
Osobe iz trećih zemalja koje već imaju staru dozvolu „Grenzgänger-ALT“ ili čekaju produženje, mogu do 31. prosinca 2025. podnijeti zahtjev za novu dozvolu „Grenzgänger“. Ona će se odobravati putem skraćenog postupka i to na rok od jedne godine.
AMS poziva sve koji imaju dodatna pitanja da se izravno obrate nadležnom uredu ili AMS-u.
Ekonomija
Novi proračunski šok u Austriji: rupa od dvije milijarde eura izazvala političku buru
Austrijski državni proračun suočava se s novim golemim minusom. Prema informacijama lista Heute, ovogodišnji deficit bit će oko dvije milijarde eura veći od planiranog, što znači da će iznositi 4,9 posto BDP-a, a ne 4,5 posto kako je ranije procijenjeno.
Financijski ministar Markus Marterbauer (SPÖ) potvrdio je da su savezne pokrajine odgovorne za veći dio novonastalih dugova. “Imamo prve pokazatelje da su njihovi deficiti znatno viši nego što se očekivalo”, rekao je Marterbauer, dodajući da od pokrajina traži točnije financijske podatke.
Najveće financijsko “središte problema” je Beč, s očekivanim minusom od 3,2 milijarde eura. Od ukupnog dodatnog zaduženja, milijarda eura otpada na Beč, 500 milijuna na ostalih osam pokrajina, a 500 milijuna na zdravstvene i socijalne fondove.
Rat optužbama između savezne vlade i pokrajina
Bečki gradonačelnik Michael Ludwig (SPÖ) odbacuje tvrdnje da su pokrajine krive za proračunski kolaps. “Glavni dio deficita nalazi se kod savezne države, ne kod pokrajina i općina”, izjavio je Ludwig.
Slično poručuje i Johanna Mikl-Leitner (ÖVP), čelnica Donje Austrije, koja upozorava na ogromne troškove u zdravstvu i dječjoj skrbi, dok Hans Peter Doskozil (SPÖ) iz Burgenlanda ističe da su pokrajine preuzele brojne nove obaveze bez dovoljno financijske potpore iz Beča.
Stručnjaci: “Nitko ne radi domaću zadaću”
Ekonomist Hanno Lorenz iz think tanka Agenda Austria smatra da svi sudionici pokušavaju prebaciti odgovornost: “Bund i Länder stalno upiru prstom jedni u druge – ali nitko zapravo ne rješava problem pretjerane potrošnje.”
Spor oko novog pakta
Posebno napeti bit će pregovori o novom saveznom proračunskom paktu, koji određuje koliko se tko u državi smije zadužiti. Pokrajine su već otkazale prošli sastanak, a novi termin bi se trebao održati uskoro. Očekuje se teška rasprava na sastanku guvernera 13. i 14. studenoga u Štajerskoj.
Austrija
Austrija mora štedjeti
Austrija se suočava s ozbiljnim proračunskim izazovima, a ministar financija Markus Marterbauer (SPÖ) najavio je provedbu stroge štednje uz istodobno ulaganje u ključne društvene sektore poput obrazovanja, socijalne skrbi i zdravstva.
Rastući troškovi zaduženja opterećuju državni proračun
Prema najnovijim procjenama, Austrija će već sljedeće godine morati platiti gotovo 10 milijardi eura samo za kamate na državni dug. Zemlja se već nalazi pod postupkom Europske unije zbog prekomjernog deficita, a ugroženo je i bonitetno ocjenjivanje „Aa1“, čiji bi gubitak značio dodatne stotine milijuna eura troškova.
Za građane to znači više javne potrošnje, rast kamata i teško smanjiv proračunski deficit.
“Štednja mora biti pravedna”
Na zasjedanju Gospodarske komore Gornje Austrije, ministar Marterbauer izjavio je da “konsolidacija proračuna mora biti pravedno provedena”.
Unatoč nužnim rezovima, vlada planira nastaviti ulagati u radna mjesta, obrazovanje i socijalnu sigurnost. „Proračun saniramo iz dva razloga: prvo, želimo smanjiti ogromne kamate i ovisnost o financijskim tržištima, a drugo, želimo stvoriti prostor za buduće investicije. Radije ću ulagati u škole, pruge i bolnice nego milijarde plaćati za kamate“, poručio je ministar.
Planirane uštede i povećanje naknada
Prema vladinim planovima, Austrija će u ovoj godini uštedjeti oko 6,3 milijarde eura, dok se za 2026. godinu predviđaju dodatne uštede od 8,7 milijardi eura. Osim toga, najavljeno je i povećanje određenih naknada i pristojbi, kako bi se rasteretio državni proračun.
Građani spremni na doprinos
Marterbauer je istaknuo da će svi građani na neki način biti pogođeni štednjom, ali i izrazio uvjerenje da će javnost podržati sanaciju proračuna, ako bude uvjerena u njezinu pravednost.
„Građani su spremni pridonijeti stabilizaciji javnih financija – ali samo ako znaju da svatko daje svoj pošteni dio“, zaključio je austrijski ministar financija.
