Austrija
Austrija: U 2025. poskupljuje odvoz smeća, gorivo, vožnja vlakom, vinjete
Vožnja vlakom, vožnja, odvoz smeća, točenje goriva: 2024. još nije gotova, a građane Austrije već čekaju velika poskupljenja u nadolazećoj godini.
Inflacija u Austriji je u padu: u rujnu je iznosila samo 1,8 posto – to je najniža vrijednost u dobre tri i pol godine. Austrija po prvi put ponovno ispunjava cilj Europske središnje banke (ECB) od najviše dva posto inflacije. No, u 2025. godini očekuje nas veliki val poskupljenja, prenosi kroativ.
Sve koji voze automobil čeka cjenovni šok. Jer godišnja vinjeta iduće će godine opet biti skuplja, priopćio je u četvrtak ASFINAG. Morsko zelena naljepnica prvi put će koštati preko 100 eura. Prošle godine nije bilo poskupljenja unatoč rekordnoj inflaciji, no sada je zakonski mehanizam ponovno na snazi.
Sukladno tekućoj inflaciji, cijene će biti povećane za 7,7 posto. Godišnja vinjeta sada stoji 103,80 eura i vrijedi kao i obično 14 mjeseci – od 1. prosinca prethodne godine do 31. siječnja sljedeće godine.
Kao i početkom ove godine, takozvane cijene CO2 ponovno će biti podignute 1. siječnja 2025. Središnji dio reforme eko-socijalnog poreza ÖVP-a i Zelenih određuje cijenu za emisije CO2. Na prijelazu godine to će vjerojatno biti povećano sa 45 na 55 eura po toni. Zbog toga će sljedeće godine cijene na crpkama vjerojatno porasti za dodatna 3 centa za dizel i 2,7 centi po litri benzina.
Rastu i cijene karata
Putovanje vlakom bit će skuplje i 2025. godine: s promjenom voznog reda 15. prosinca, ÖBB povećava cijene. Standardne karte poskupljuju u prosjeku 4,9 posto. Svi koji putuju iz Graza za Salzburg sa standardnom kartom 2. razreda platit će 54,20 eura 15 dana prije polaska umjesto dosadašnjih 52,00 eura.
Klimatska karta će prvi put poskupjeti 2025.: Od sljedeće godine cijene austrijske klimatske karte, redovne ili snižene, poskupjet će za 7,7 posto. To odgovara stopi inflacije iz prethodne godine prema EU metodi izračuna, također poznatoj kao “Harmonizirani indeks potrošačkih cijena” (HICP). Od 2025. nadalje, cjenovni vijak će se usklađivati svake godine, navodi se. Mala utjeha: trenutni porast ne utječe na regionalne klimatske karte u saveznim državama.
Parking poskupljuje
Tko želi parkirati u Beču, od 1. siječnja plaćat će parking 5,9 posto skuplje. Prema ÖAMTC-u, pola sata parkiranja koštat će 1,30 eura umjesto 1,25 eura. Parkirna karta za jedan sat poskupljuje za 10 centi s 2,50 eura na 2,60 eura.
Za period parkiranja od 90 minuta morat ćete platiti 3,90 eura umjesto 3,75 eura, a za 120 minuta ćete morati platiti 5,20 eura umjesto sadašnjih 5 eura. Parkiranje od 15 minuta ostaje besplatno.
Poskupljuju naknade za smeće, kanalizaciju i vodu
Od 1. siječnja 2025. u glavnom gradu poskupljuju i naknade za odvoz smeća, kanalizaciju i vodu – za gotovo 6 posto. Sve u svemu, to znači povećanje naknade od 1,35 eura mjesečno za prosječno samačko kućanstvo u Beču (40 m2) i 3,11 eura za višečlano kućanstvo (90 m2). Za dvočlano kućanstvo godišnji trošak u Beču nakon usklađivanja iznosi 257 eura. Bečani će ubuduće plaćati 5,56 eura za pražnjenje spremnika za ostatak otpada od 120 litara (uključujući i kantu za organski otpad).
U drugim saveznim državama još je skuplje: u Salzburgu se pražnjenje zaostalog otpada plaća gotovo dvostruko više. U Klagenfurtu su godišnje naknade za otpadne vode gotovo 200 eura skuplje nego u Beču.
Poskupljuje naknade vezane za energiju
Račun za struju vjerojatno će biti još jedna zabrinjavajuća stavka u proračunu sljedeće godine. Osim troškova čiste energije, račun se ovdje sastoji od mrežnih tarifa te poreza i pristojbi.
Šef Verbunda Strugl očekivao je u petak da će mrežne tarife iduće godine biti skuplje u prosjeku za dvadesetak posto: “Porezi i nameti će se opet ubirati, bili su obustavljeni”, objasnio je šef austrijskog dobavljača električne energije.
Austrija
Poznato zašto je jučer kružio helikopter iznad bečkog kotara Favoritena
Velika policijska akcija uslijedila je nakon pljačke u bečkom okrugu Favoriten. Policija je čak angažirala helikopter kako bi pronašla bjegunca, no potraga nije dala rezultata.
U petak poslijepodne, oko 14:15 sati, nepoznati muškarac odjeven u crno, s plavom zaštitnom maskom na licu i naoružan nožem, ušao je u trafiku u Favoritenu te zaprijetio vlasniku u njegovom uredu.
Potom je pretražio nekoliko ladica i ukrao novac iz blagajne. Nakon toga je pobjegao s plijenom, čiji iznos zasad nije poznat. Pljačkaš je sa sobom imao crni ruksak marke Under Armour sa srebrnim logom.
Helikopter uključen u potragu
Policijski službenici iz gradskog policijskog zapovjedništva Favoriten odmah su pokrenuli potragu, uz podršku policijskog helikoptera, no bjegunac im je uspio umaknuti.
Daljnju istragu preuzeo je bečki Ured kriminalističke policije. Sve korisne informacije, uključujući i anonimne dojave, građani mogu prijaviti u bilo kojoj policijskoj postaji.
Austrija
Najveća pogreška u pandemiji koronavirusa – Anschober otvoreno progovorio
Prije pet godina pandemija koronavirusa uzdrmala je Austriju. Sada bivši ministar zdravstva Rudolf Anschober otvoreno govori o tom razdoblju i pokazuje neočekivanu iskrenost.
Gotovo točno prije pet godina Austrija se našla u prvom lockdownu. Tadašnja vlada donijela je odluku o potpunom zatvaranju 16. ožujka 2020. Rudolf Anschober bio je imenovan ministrom zdravstva iz redova Zelenih tek dva mjeseca ranije.
Danas, pet godina kasnije, osvrće se na tadašnje događaje i njihove posljedice, koje se osjećaju i danas, te pritom ne izbjegava samokritiku.
Najveća pogreška
“Najgora mjera bila je, po mom mišljenju, nedostatak pripreme. To je zaista bio najveći problem koji smo imali”, priznao je bivši ministar zdravstva Anschober u intervjuu za Ö3.
“Trebali su nam tjedni da uspostavimo strukturu kojom bismo mogli upravljati pandemijom i provoditi mjere. Nismo imali krizni stožer, nismo imali pandemijski plan, a zakon o pandemijama bio je iz 1913. godine. Nedostajali su nam kadrovski resursi, nije bilo dovoljno zaposlenika”, rekao je Anschober.
Kritika prema planiranom istražnom odboru
Najavu FPÖ-a o pokretanju parlamentarne istrage o upravljanju pandemijom vidi kritično. “Stranačka politika tijekom pandemije je najgora moguća opcija, a politička analiza događaja samo će dodatno produbiti podjele u društvu.” Ipak, ako Nacionalno vijeće odluči osnovati istražni odbor, Anschober ističe da će se odazvati i svjedočiti “najbolje što zna i može”.
Po njegovom mišljenju, puno bi korisnije bilo da se takva analiza povjeri Europskoj zdravstvenoj agenciji kako bi se provela na razini cijelog kontinenta. “Potrebno nam je više europske suradnje kada je riječ o pandemijama – to nije samo nacionalno pitanje.”
Austrija
Dvojici S. Makedonaca u Austriji oduzeti automobili
Dvije osobe koje su vozile ekstremnim brzinama, a kojima su oduzeti i automobili, dva vozača pod utjecajem alkohola i niz drugih prekršaja – to je bilanca noći intenzivnih policijskih kontrola u Linzu. Najteži prekršaj počinio je 21-godišnjak koji je kroz zonu s ograničenjem od 70 km/h projurio brzinom od 191 km/h.
Opasne brzine na Salzburgerstraße
Mjesto prekršaja bila je Salzburgerstraße u Linzu, poznata po čestim slučajevima prebrze vožnje. Policijski službenici su prvo uhvatili 20-godišnjeg državljanina Sjeverne Makedonije iz okruga Linz-Land, koji je vozio brzinom od 154 km/h unatoč ograničenju od 70 km/h. Policija ga je uspjela zaustaviti nakon kraće potjere.
191 km/h u zoni od 70 km/h
Nedugo zatim, policijski radar registrirao je još jednog ekstremnog vozača – 21-godišnjeg državljanina Sjeverne Makedonije, također iz okruga Linz-Land, koji je u istom području vozio čak 191 km/h. Pri takvoj brzini, sam kočioni put iznosi više od 360 metara, dok je ukupni zaustavni put nevjerojatnih 421 metar. I njega je policijska patrola uspjela zaustaviti.
Obojici vozača odmah su oduzete vozačke dozvole, a zbog ekstremnog prekoračenja brzine privremeno su im zaplijenjena i vozila.
Ukupno pet oduzetih vozačkih dozvola
Osim spomenutih slučajeva, vozačku dozvolu morali su predati još jedan vozač, koji je u istoj zoni vozio 125 km/h, te dva vozača pod utjecajem alkohola. Tijekom policijskih kontrola izdano je ukupno 40 prijava i 13 mandatnih kazni.
