Trend rasta broja dodijeljenih državljanstava u Austriji nastavio se i 2025. godine, pokazuju novi podaci Statistike Austria. Prema tim brojkama, prošle godine 25.095 osoba dobilo je austrijsku putovnicu, što je porast od 14,6 posto u odnosu na 2024.
Od ukupnog broja novih državljana, 9.583 osobe ne žive u Austriji. Uglavnom se radi o potomcima protjeranih osoba iz razdoblja nacističkog režima. Među ostalima, austrijsko državljanstvo dobilo je i 3.189 Sirijaca, 1.632 Turčina, 1.301 Afganistanac, 745 osoba iz Bosne i Hercegovine te 709 Iranaca.
Najveći broj novih državljana živi u Beču, ukupno 5.078. Porast je zabilježen i u Vorarlbergu, Tirolu, Donjoj Austriji, Štajerskoj, Koruškoj i Gradišću. Pad je zabilježen jedino u Salzburgu, gdje je trend smanjen za 0,2 posto, te u Gornjoj Austriji, gdje je pad iznosio 11,2 posto.
Upravo u Gornjoj Austriji aktualne brojke dočekane su s odobravanjem. Pokrajinski poglavar Thomas Stelzer (ÖVP) rekao je da se time potvrđuje pokrajinski pristup integracijskoj politici.
Stelzer je poručio da državljanstvo nije automatizam, nego završni korak uspješne integracije. Dodao je da, dok na saveznoj razini brojke snažno rastu, Gornja Austrija pokazuje da “dosljedan i jasan kurs” daje rezultate.
Govoreći o uvjetima za dobivanje državljanstva, Stelzer je rekao da osoba koja želi postati državljanin mora govoriti njemački jezik, raditi, poštovati zakon i red te prihvatiti vrijednosti društva. Prema njegovim riječima, u posljednjim mjesecima donesene su mjere kako bi se smanjili “pogrešni poticaji” za useljenike.
Kao primjere naveo je OÖ-Hausordnung i uvođenje Sachleistungskarte na razini cijele pokrajine. Dodao je da je time bilo moguće suzbiti takozvane “pull-faktore”. Naglasio je i da integracija znači obvezu te da se očekuju rad, osobna odgovornost i poštovanje pravila, a da državljanstvo treba biti “najviša pravna veza” s državom i mora doći na kraju procesa.
Stelzer je rekao da bi pozdravio raspravu na saveznoj razini o strožim okvirima, a kao jedan od prijedloga spomenuo je produljenje razdoblja čekanja. Poručio je da bi oni koji žele trajno biti dio zajednice to trebali dokazivati kroz dulje razdoblje. Dodao je da će Gornja Austrija nastaviti s postojećim pristupom.


