Austrija
Austrija: Škola zabranjuje ‘kratke topove’, tajice, kratke suknje i hlačice uz tijelo
Srednja škola sv. Uršule u Klagenfurtu novu školsku godinu započinje sa strogim pravilima odijevanja koja su posebno restriktivna za djevojčice.
Bečki učenici su već odradili prvi tjedan nove školske godine, a prošli ponedjeljak na nastavu su se vratili i koruški đaci. U srednjoj školi sv. Uršule u Klagenfurtu roditelji su ove godine dobili više od uobičajenih informacija o početku školske godine. Obaviješteni su da od sada djeca moraju dolaziti na nastavu “prikladno odjevena”.
Konkretno, u pismu je pisalo: “Zabranjene su hlačice za trčanje, hlačice skroz uz tijelo, tajice, prekratke ili skraćene košulje ili majice na špagice, itd. Suknje ne smiju biti iznad koljena itd.”
Pravila odijevanja nisu nova, već su tek službeno uvedena, kaže redatelj Bernd Huber, opravdavajući strogu mjeru koja se čini zastarjelom. “Radi se o tome da djeca dolaze u školu propisno odjevena”, objašnjava on za “Kleine Zeitung”. Međutim, studenti koji se ne pridržavaju neće na prvu biti suočeni s drakonskim kaznama, s njima će se prvo razgovarati. Jasno je da nikoga ne šaljemo kući jer nije propisno odjeven, naglašava ravnatelj škole.
Majka jedne pogođene učenice trećeg razreda smatra pravila odijevanja pretjeranima Djevojka se požalila da smije nositi samo “staračke hlače”. Ravnatelj ne želi, kaže, nikoga diskriminirati. No, ljeto je pokazalo da oskudni outfiti djevojaka “ne idu na ruku radnoj atmosferi”, kaže. Međutim, nije pojasnio kako je to točno izraženo.
“Po mom mišljenju, treba kritički ispitati činjenicu da bi propisi o odjeći bili najprikladnija poluga za promjenu školske klime”, odgovara Raphael Schmid, dječji predstavnik pokrajine Koruške, za “Kleine Zeitung”. Ako želite spriječiti kršenje seksualnih granica, potrebna vam je komunikacija i preventivni rad.
Austrija
U ovim kotarima (Bezirkovima) Beča dobivate manji klimatski bonus
Klimatski bonus za 2024. sada je određen i sa sobom donosi povećanje u odnosu na prethodnu godinu. Ali ne dobivaju svi u Beču isti iznos.
Ponovno je svima na usnama, klimatski bonus se vraća, ali i ove godine ima daljnjih promjena. Najvažnije je da su povećane osnovica i maksimalni iznosi. Dok se raspon 2023. godine kretao samo od 110 do 220 eura, ove godine je od 145 do 290 eura.
Kao što je poznato i kao i uvijek, iznos bonusa ovisi o tome gdje živite. Ljudi koji žive u gradu i uživaju u dobro razvijenoj mreži javnog prijevoza dobivaju manje od ljudi na selu koji se oslanjaju na svoj automobil.
Ali i u Beču postoje razlike, pa tako u 16 bečkih kotara dobivate znatno manje nego u ostalima. Nije jasan izbor tko će dobiti više, a tko manje. Na primjer, ako živite na Wundtgasse u Liesingu, 23. okrugu, dobivate 50 eura više od svojih susjeda s druge strane ulice. Oni bi stoga imali bolju povezanost javnim prijevozom i stoga primali samo 145 eura.
Ono što je također uzbudljivo je da Floridsdorf, koji ne samo da ima podzemnu već i stanicu S-Bahna, također spada u drugu kategoriju klimatskog bonusa. Ostaje činjenica da su stanovnici predgrađa bolji, s izuzetkom okruga Favoriten, Penzing i Hernals. Zanimljivo je da Hernals, 17. kotar, ima samo dvije stanice metroa U6. Oni se također nalaze na samoj granici sa susjednim okrugom Josefstadt. Unatoč tome, Hernals je u kategoriji jedan i stoga dobiva najniži bonus.
Klimatski bonus i podjela Beča također su izazvali žestoku raspravu na internetu. Mnogi korisnici na X-u ne razumiju zašto te razlike uopće postoje. Druga nova uredba ove godine također je naišla na oštre kritike. To uključuje oporezivanje bonusa iznad određene plaće.
Austrija
Austrija: Traži se ukidanje rada na geringfügige za on koji primaju naknadu AMS-a
Državni zastupnik Anton Erber (ÖVP) želi ukinuti marginalno zapošljavanje (geringfügige) za primatelje socijalne pomoći i naknade za nezaposlene.
Državni saborski zastupnik Anton Erber želi više socijalne pravde. U tu svrhu treba ukinuti rad na pola radnog vremena za korisnike socijalne pomoći.
“Gotovo je nemoguće da vlasti kontroliraju zapošljavanje. To otvara vrata neprijavljenom radu”, objašnjava u emisiji glasnogovornik VPNÖ-a Anton Erber. Kako bi se stvorila veća socijalna pravda, zalaže se za ukidanje rada na pola radnog vremena (geringfügige) za korisnike socijalne pomoći i one koji primaju naknadu za nezaposlene ili hitnu pomoć.
Kako bi se riješio problem, svaki zdravi korisnik socijalne pomoći trebao bi sudjelovati u jezičnoj obuci ili kvalifikacijskim tečajevima bez potrebe za pružanjem skrbi. “Svatko tko nema tu obvezu trebao bi obavljati aktivnosti za širu javnost i društvo”, rekao je Erber.
Prema riječima državnog saborskog zastupnika, nije prihvatljivo primati novac od države bez ičega zauzvrat. Ljudima je važno imati strukturu u svojim životima. Dugotrajna nezaposlenost nije samo ekonomski stresna, već je i psihički neprihvatljiva. “Svatko treba društveno okruženje s kolegama i nadređenima, kao i reguliranu strukturu vremena u svom životu”, kaže Erber.
Erber stoga apelira na saveznu vladu da brzo provede ovu mjeru kako bi se učinkovito suzbila neprijavljeni rad i potaknula integracija primatelja socijalne pomoći na tržište rada.
Austrija
Muškarac u Austriji pao u provaliju, preminuo je
Štajerska. Smrtonosna alpska nesreća dogodila se u Eisenerzu (okrug Leoben) u srijedu navečer. Navodno je 51-godišnji planinar pao preko litice. Prema izjavama svjedoka, muškarac se u 13 sati spustio s Reichensteinhütte prema dolini. Kad se nije vratio kući, alarmirana je hitna služba. Očevid je, prema policijskom izvješću, započeo oko 20.15 sati. Alpska policija i gorska služba spašavanja krenuli su u potragu za nestalom osobom.
Oko 22:15 gorska spasilačka ekipa pronašla je muškarca u provaliji oko 170 metara ispod prave planinarske staze. Svaka pomoć je za 51-godišnjaka stigla prekasno; preminuo je na mjestu nesreće. Hitna pomoć spasila je planinara i spustila ga u dolinu. Kako je došlo do nesreće predmet je trenutne istrage. Međutim, nepažnja treće strane je isključena.
