Ekonomija
Austrija razmišlja o uvođenju poreza na prazne stanove
Savezna udruga vlasnika i stanodavaca oštro kritizira planove ÖVP-a i Zelenih u sklopu najavljenog građevinskog paketa i prijeti zajedničkom akcijom.
Udruga vlasnika i iznajmljivača dovodi u pitanje brojke o praznim stanovima o kojima se priča s obzirom na vladine planove da državama omogući naplatu većeg poreza na neiskorištene stanove. Prema podacima udruge, diljem Austrije prazno je oko 95.000 stanova. “Ovi stanovi nisu spekulativne nekretnine, već stanovi u staroj gradnji.” Dođe li do nameta, slijedi kolektivna akcija, rečeno je u izjavi u ponedjeljak navečer.
Prema podacima udruge vlasnika i stanodavaca, u medijima se govorilo o čak 640.000 praznih stanova. “Krivica” što su stanovi uopće prazni nije špekulacija, već “zastarjeli zakon o stanarstvu ili smjernica o vrijednostima, koji dopušta različite cijene najma u svakoj saveznoj državi i razlikuje se za 4,19 eura između Gradišća i Vorarlberga”.
“Porez na prazne stanove bitno bi narušio imovinska prava i ni na koji način ne bi predstavljao motivaciju za renoviranje i iznajmljivanje praznih stanova”, piše udruga. “U slučaju da se uvede takav porez na prazne stanove, Savezna udruga vlasnika i stanodavaca Austrije podnijela bi kolektivnu tužbu jer to predstavlja napad na vlasnička prava.”
Ekonomija
Radi sukoba Izraela i Irana cijene nafte na svjetskim tržištima snažno su porasle
Cijene nafte na svjetskim tržištima snažno su porasle nakon što je Izrael napao iranska nuklearna postrojenja i vojne ciljeve, izazvavši novu eskalaciju sukoba na Bliskom istoku.
Brent nafta, glavni globalni referentni tip, skočila je više od 10%, a dan je završila s rastom od 7,2%, dosegnuvši 74,23 dolara po barelu, što je najviša razina od siječnja. Tržišta se boje da bi nastavak sukoba mogao ozbiljno ugroziti opskrbu energentima iz regije bogate naftom.
Napetosti su dodatno rasle nakon što je Iran uzvratio lansiranjem stotinjak dronova prema izraelskom teritoriju. Analitičari upozoravaju da je situacija “eksplozivna” – može se brzo smiriti, ali i prerasti u širi rat.
Moguć skok cijene na 100 dolara po barelu
Stručnjaci iz Capital Economicsa ističu da bi, u slučaju napada na iransku naftnu infrastrukturu, cijena Brent nafte mogla skočiti i do 100 dolara po barelu. To bi moglo izazvati globalne posljedice, ali i potaknuti druge proizvođače nafte da povećaju proizvodnju, čime bi se donekle ublažio pritisak na cijene.
Poseban rizik predstavlja Hormuški tjesnac, ključna pomorska ruta kroz koju prolazi oko 20% svjetske nafte. Iran bi u ekstremnom scenariju mogao blokirati isporuke, što bi dodatno destabiliziralo tržište.
Stručnjaci poručuju da je još rano za procjene o utjecaju na maloprodajne cijene goriva, ali tržište će pomno pratiti razvoj događaja sljedećih dana. Svaki novi napad ili odgovor mogao bi dodatno podići cijene i izazvati domino-efekt na globalno gospodarstvo.
Ekonomija
Austrija napokon izlazi iz recesije? Stručnjaci vide prve znakove oporavka
Nakon mjeseci gospodarske stagnacije, padova i sve većeg broja nezaposlenih – više od 380.000 ljudi trenutačno je bez posla – austrijsko gospodarstvo pokazuje prve znakove oporavka. Prema najnovijoj analizi uglednog instituta Wifo, domaće gospodarstvo zabilježilo je u prvom tromjesečju 2025. blagi rast od 0,1 % u odnosu na prethodno razdoblje.
Ekonomisti Wifa optimistični su: „Prema revidiranim podacima, čini se da je najgora faza već iza nas“, navodi se u prognozi. Posebno ohrabrujući pomaci zabilježeni su u industriji, koja je prethodno trpjela veliki pad potražnje, ali se sada vidi poboljšanje raspoloženja u tom sektoru.
Ipak, oporavak je još krhak. Stručnjaci upozoravaju da signali s tržišta nisu ujednačeni – primjerice, u ugostiteljstvu i turizmu situacija bi mogla ostati slabija od očekivanog. Također, potrošači i dalje ostaju oprezni – umjesto da troše, novac radije štede, što usporava jači gospodarski zamah.
Još jedan važan čimbenik rizika dolazi izvana: Wifo upozorava na povećanu neizvjesnost na globalnim tržištima, posebice zbog nepredvidive carinske politike SAD-a. I Austrijska narodna banka (OeNB) korigirala je svoju prognozu na blagi godišnji rast BDP-a od 0,2 %, no također upozorava na opasnosti koje prijete iz međunarodnog trgovinskog okruženja.
Ekonomija
Austrija uvodi novi “strujni bonus” – Olakšice za tvrtke i kućanstva do 2026.
Austrijsko Ministarstvo gospodarstva najavilo je novi „Strombonus“ – financijsku potporu za energetski intenzivne industrije i privatna kućanstva u 2025. i 2026. godini. Za ovu mjeru osigurano je ukupno 150 milijuna eura, po 75 milijuna godišnje.
Ova inicijativa nadovezuje se na sličan bonus iz 2022. godine, kada je 44 tvrtki isplaćeno ukupno 185 milijuna eura. U 2023. i 2024. godini nije bilo takvih potpora. Iako su cijene struje od 2022. pale za oko 75 %, Ministarstvo odluku opravdava stalnim pritiskom zbog CO₂ troškova i međunarodne konkurencije. Isplate će se vršiti retroaktivno za 2025. godinu, ovisno o broju prijava.
Potporu mogu ostvariti poduzeća s godišnjom potrošnjom struje od najmanje 1 gigavatsat (GWh), ali pod uvjetom da ulažu u mjere energetske učinkovitosti. Cilj je ne samo kratkoročna financijska pomoć, već i dugoročno smanjenje potrošnje energije te veća zaštita okoliša.
Ministar gospodarstva Wolfgang Hattmannsdorfer (ÖVP) istaknuo je da je ova mjera ključna za sprječavanje odlaska tvrtki u inozemstvo te za očuvanje konkurentnosti austrijskog gospodarstva. Iako su cijene energije u Austriji u europskom prosjeku, potrebne su dodatne mjere kako bi se spriječila deindustrijalizacija.
Paralelno s time, najavljen je i novi socijalni tarif za privatna kućanstva. Vlada intenzivno radi na reformi zakonodavstva iz energetskog sektora, kako bi se osigurala dostupnost električne energije svima. Prema Ministarstvu, cilj je uskladiti klimatsku politiku s pristupačnošću i sigurnošću opskrbe – „struja ne smije biti luksuz“.
