Zbog sve većeg broja oboljelih od koronavirusa, uvedene su strože mjere u ustanovama Bečke zdravstvene udruge (WIGEV). Iako Covid-19 više nije bolest koju je potrebno prijaviti još od 1. srpnja, svi WIGEV centri zahtijevaju testiranje pacijenata sa simptomima – čak i ako su samo blagi.

Posebno će se štititi područja s osjetljivim bolesnicima, rečeno je u utorak. Svatko tko je pozitivan na testu mora biti izoliran ili smješten u izolaciju i primiti standardizirano liječenje. Zaposlenici WIGEV-a stoga se pridržavaju zaštitnih mjera kao što je nošenje maski kada su u kontaktu s onima koji su bili pozitivni ili se sumnja da su zaraženi.

Dostupno je dovoljno osobne zaštitne opreme, primjerice za zaposlenike WIGEV-a s blagim simptomima infekcije gornjih dišnih putova koji nisu na bolovanju. Na primjer, mogli bi nositi maske i zaštititi one oko sebe. Također se preporučuje česta dezinfekcija ruku. Međutim, WIGEV je također naglasio da trenutno ne postoji opća obveza nošenja maski ili podvrgavanja Covid testovima.

Savezna vlada trenutačno isplaćuje gotovinski bonus od 750 eura za 80.000 Tzv. brižnih rođaka, odnosno ljudi koji brinu o rodbini.

Novčani bonus namijenjen je onima koji skrbe o bliskim rođacima s najmanje 4. razinom dodatka za njegu.

Savezna vlada trenutno isplaćuje bonus od 750 eura za 80.000 Tzv. brižnih rođaka. Isplatu na prijelazu mjeseca slijedit će mjesečni iznosi od 125 eura od siječnja 2024. Mjera je donesena u sklopu reforme sestrinstva.

Novčani bonus namijenjen je onima koji skrbe o bliskim srodnicima s najmanje 4. razinom dodatka za njegu. Ali ne dobivaju svi bonus automatski. Osobe bez samoosiguranja ili dopunskog osiguranja moraju predati zahtjev, svi ostali ne, kaže ministar zdravstva Johannes Rauch (Zeleni).

“Sve osobe koje su samoosigurane ili dodatno osigurane osobe ne moraju podnositi zahtjev jer to tada zna i nositelj mirovinskog osiguranja. Njegovi srodnici koji nisu samoosigurani ili dalje osigurani moraju podnijeti zahtjev i onda će im se isplatiti, “ rekao je Rauch u srijedu za Ö1.

Potonji mogu zaraditi najviše 1.500 eura neto mjesečno, a rad na skrbi morao je započeti prije godinu dana, ističe se. Od toga mogu imati koristi i umirovljenici. Nacionalno vijeće je zapravo popravilo učinak prije godinu dana, ali ga je dva puta trebalo zakonski popraviti.

Ministar zdravstva Rauch ističe u Ö1 ranom dnevniku da više ne morate živjeti u istom kućanstvu da biste bili kvalificirani. Osim toga, prvo je trebalo izraditi tehničke uvjete za isplatu.

U Austriji gotovo devet od deset stanovnika (88%) svjesno štedi energiju u kućanstvu. Prema anketi, šest od deset anketiranih željelo bi više informacija o energetskim alternativama. Političari također žele rješenja za pitanje energetske učinkovitosti koja se mogu primijeniti u vlastitom domu.

Pokazuje to istraživanje za “ImmoScout24” provedeno među 1000 stanovnika Austrije. Najviše štede vlasnici kuća i stariji od 50 godina. Samo dvanaest posto ne poduzima nikakve mjere za uštedu energije u vlastitom domu. Štedno ponašanje posebno je izraženo u generaciji 50 plus. 93 posto ove dobne kategorije smanjuje potrošnju, u usporedbi s 84 posto osoba od 18 do 29 godina. Više mjera od prosjeka od 88 posto poduzimaju i vlasnici kuća (91 posto) te svi koji žive u nekretninama većim od 130 četvornih metara (92 posto). Gledajući po saveznim državama, najštedljiviji su stanovnici Gornje Austrije i Salzburga (90 posto).

Stanovništvo u Austriji je senzibilizirano za energetsku učinkovitost i štednju energije. Za njih 74 posto ušteda energije u vlastitom domu trenutno je vrlo visok prioritet. Sukladno tome, 83 posto smatra vrlo važnom energetsku učinkovitost u vlastita četiri zida. No, očito od političara traže više rješenja. Šest od deset ispitanika željelo bi više informacija o energetskim alternativama za vlastite domove i kažu da trenutno znaju premalo o njima. Posebno se to odnosi na mlade do 30 godina (69 posto).

Više od dvije trećine stanovnika Austrije (71 posto) smatra da je vrlo važno dati doprinos uštedi energije i stoga su spremni prihvatiti ograničenja. 78 posto ispitanih svjesno je da klimatske promjene izravno utječu na njihov vlastiti dom te da će u budućnosti imati još veći utjecaj. No, pitanje zaštite klime samo je glavni razlog uštede energije za 14 posto. Oko trećine vidi zaštitu klime kao pozitivnu nuspojavu pri uštedi energije, a 42 navodi je kao još jedan važan, ali ne i presudan razlog.

No nisu svi opušteni oko teme uštede energije, barem u anketi. 30 posto smatra da im je kvaliteta života ograničena u vlastitom domu. Među osobama od 18 do 29 godina čak se 37 posto slaže s ovom tvrdnjom.