Aktualni podaci austrijske statistike pokazuju nekoliko osobitosti na austrijskom tržištu rada. Radimo znatno kraće od prosjeka EU, ali smo honorarno viceprvaci Europe. To donosi probleme.

Broj stanovnika raste, posebice starijih od 65 godina, dok broj zaposlenih stagnira. Istodobno, sudjelovanje starijih osoba u zapošljavanju ostaje ispod prosjeka EU-a, a Austrija ima drugu najvišu stopu nepunog radnog vremena u EU-u nakon Nizozemske. Prema statističkom uredu Austrije, više od polovice žena starijih od 35 godina radi skraćeno radno vrijeme.

Iako je tržište rada trenutačno relativno stabilno unatoč slabljenju gospodarstva, ono se dugoročno suočava s velikim problemima. Prema predviđanjima, austrijsko će stanovništvo do 2080. narasti na više od deset milijuna – no taj će se rast prvenstveno dogoditi među starijima od 65 godina, priopćio je u utorak austrijski Statistički ured.

Broj nezaposlenih porastao je 2023. godine za 19.700 na 240.900 u odnosu na prethodnu godinu, ali je porastao i broj zaposlenih za 40.400 na dobrih 4,5 milijuna, izvijestio je šef austrijske statistike Tobias Thomas. Međutim, mnoga mjesta nisu mogla biti popunjena. Iako se broj slobodnih radnih mjesta smanjio, ostao je na visokoj razini od 206.400 u prosjeku godine. “Zbog demografskih promjena, nedostatak radne snage vjerojatno će se pogoršati u budućnosti”, kaže Thomas.

Uz visoku stopu nepunog radnog vremena, strukturni izazov za tržište rada predstavlja ispodprosječna participacija starijih od 55 godina u radnoj snazi ​​u odnosu na EU. Dok je 2022. prosječno 62,3 posto od 55. do 64 godine bilo zaposlenih u EU, ta je stopa u Austriji bila samo 56,4 posto. U Švedskoj je iznosio 77,3 posto – na drugom kraju ljestvice je Luksemburg s 46,6 posto.

Starije osobe često se spominju kao mogući rezervoar za suočavanje s nedostatkom radnika ili kvalificiranih radnika – međutim, samo 76.500 trenutno nezaposlenih u dobi od 55 do 74 godine željelo bi se ponovno zaposliti, odnosno samo 5,6 posto.

Što se tiče zaposlenja s nepunim radnim vremenom, Austrija još više izlazi iz okvira EU: s 30,5 posto, stopa nepunog radnog vremena druga je najveća nakon Nizozemske (43,4 posto). Riječ je prvenstveno o ženskom fenomenu: 2023. više od milijun žena radilo je skraćeno radno vrijeme, dobra tri puta više od muškaraca. Od 35. godine nadalje većina žena radi na pola radnog vremena. Ključni razlog za to je briga o djeci: svako drugo dijete treba skrb koja ne dopušta puno radno vrijeme.