Austrija
Austrija planira zabranu nošenja marame, ministrica poslala jasnu poruku
Austrijska ministrica za integraciju, Europu i obitelj Claudia Plakolm (ÖVP) iznijela je jasne stavove o najavljenoj zabrani nošenja marame za djevojčice mlađe od 14 godina, tijekom emisije Pressestunde na austrijskoj televiziji ORF.
Claudia Plakolm, koja je prije nepuna dva mjeseca preuzela funkciju u vladi kancelara Christiana Stockera, već se suočava s izazovnim reformama u svom resoru – među njima i planirana reforma roditeljskog dopusta te prijedlog zabrane nošenja marame za maloljetnice.
“Marama ograničava slobodu”
U razgovoru s novinarkama Ingrid Steiner-Gashi (Kurier) i Claudijom Dannhauser (ORF), Plakolm je odlučno branila najavljenu zabranu. “Marama je simbol ugnjetavanja žena. Ograničava vidljivost i slobodu. Pogledajmo gdje žene moraju nositi maramu – to su redom mjesta gdje je radikalni islam u porastu”, izjavila je ministrica za portal Heute.
Dva moguća modela zabrane
Vlada razmatra dva pristupa zabrani. Prvi model predviđa zabranu nošenja marame za djevojčice do 14 godina u svim školama, uključujući i privatne, na razini ustavnog zakona. Ovaj bi model zahtijevao podršku vladajućih stranaka i dodatno FPÖ-a ili Zelenih.
Budući da je Ustavni sud (VfGH) ranije srušio sličnu odluku, navodeći da mjera nije bila dovoljno razrađena, ovaj se put planira popratni paket mjera kako bi se adresirale primjedbe suda. Alternativno, zakon bi se mogao donijeti i bez ustavnog ranga, ali uz veću pažnju prema zaštiti temeljnih prava.
Drugi model uključuje tzv. stupnjeviti pristup. Ovaj pristup bi podrazumijevao razgovore školskih psihologa s djevojčicom i roditeljima, a po potrebi i uključivanje službi za zaštitu djece i mladih. Pojedinačni slučajevi bi se dodatno procjenjivali kako bi se utvrdilo da nema ugroze dobrobiti djeteta.
Jačanje djevojčica i suzbijanje pritisaka
Prateće mjere uključuju strože nadzore protiv moralnih čuvara, obavezne roditeljske razgovore te opću podršku djevojčicama. “Moramo ohrabriti djevojčice da same biraju svoj put. U Austriji vrijedi jednakost spolova, i djevojčicama su otvorene sve mogućnosti. One trebaju živjeti samosvjesno, samostalno i vidljivo”, poručila je Plakolm.
Više od 12.000 potencijalnih nositeljica marame
Prema podacima koje je iznijela ministrica, u obveznim školama u Beču ima oko 120.000 učenika, od čega se 41 % izjašnjava kao muslimani. Polovica njih su djevojčice, što znači da u školama ima oko 24.600 muslimanki. Na temelju procjene da bi otprilike 50 % njih moglo biti pod pritiskom da nose maramu, govori se o 12.000 potencijalno pogođenih djevojčica.
“I ako pretpostavimo da samo 30 % njih zaista i nosi maramu, to je još uvijek preko 8.200 djevojčica. Radi se o snažnoj poruci – djevojčice u Austriji moraju imati jednake prilike u slobodnom društvu. Ovo je pitanje zaštite djece. Osmero godišnje dijete jednostavno ne treba nositi maramu”, naglasila je ministrica.
Zaustavljanje obiteljskog doseljavanja
Na temu zaustavljanja obiteljskog doseljavanja, što su neki stručnjaci kritizirali, Plakolm se pozvala na podatke iz svojeg ministarstva. Prema njima, doseljeni članovi obitelji rjeđe se zapošljavaju i imaju poteškoća u učenju njemačkog jezika.
Samo četvero od deset doseljenih osoba ima stalno zaposlenje, kod žena je taj broj još niži – tri od deset. “To znači da u zemlju dovodimo ljude koji će završiti na burzi”, upozorila je ministrica.
Uštede i obrana
Ministrica je također najavila moguće uštede u obiteljskim potporama. Posebno je izdvojila Salzburg, gdje su pomoć primale i obitelji s ukrajinskim državljanstvom koje ne dolaze direktno iz ratnih područja. Time bi se iduće godine moglo uštedjeti oko 18 milijuna eura. Ostale mjere štednje u resoru zasad nije željela navesti.
Na pitanje o europskom naoružavanju, Plakolm je izjavila kako to ne proturječi austrijskoj neutralnosti. “To je alat kojim možemo osnažiti našu vojsku i provoditi zajedničke nabave. Moramo paziti da ne postanemo pijun u globalnim sukobima”, zaključila je.
Austrija
Dolazi li zabrana cigareta? Evo što kaže Vlada
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) raspravlja o mogućoj zabrani cigaretenih filtera i e-cigareta, a iz austrijskog Ministarstva zdravstva stigle su jasne poruke o tome.
WHO započela petodnevni summit o borbi protiv pušenja
U Ženevi danas počinje petodnevni WHO-ov summit (COP11), na kojem delegati iz 180 država članica razmatraju nove mjere protiv konzumacije duhana.
Glavne teme skupa su snažan utjecaj lobija duhanske industrije te rizici kojima su djeca i mladi izloženi zbog e-cigareta (vapeova) i drugih novijih nikotinskih proizvoda poput snusa.
Preporuka stručnjaka: Zabrana filtera i udar na e-cigarete
Stručna skupina Svjetske zdravstvene organizacije preporučuje posebno zabranu uvoza i proizvodnje cigareta s filterom. Filter-cigarete čine oko 90 posto tržišta, a plastični opušci predstavljaju ozbiljan ekološki problem.
U izvješću WHO-ove studijske skupine za regulaciju duhanskih proizvoda navodi se kako bi se „izričito trebali zabraniti filteri kako bi se smanjila privlačnost i lakša konzumacija cigareta“.
EU podržava strože mjere
Preporuci WHO-a priklanja se i Vijeće EU-a, koje naglašava da bi „zabrana proizvodnje, uvoza, distribucije i prodaje filter-cigareta značajno doprinijela suzbijanju konzumacije duhana“.
Dodatno, raspravlja se i o mogućem potpunom zabrani e-cigareta kao dodatnoj regulatornoj mjeri.
Što bi to značilo za Austriju?
Za Austriju bi ovo imalo izrazito velike posljedice: čak 95 posto svih cigareta u zemlji ima filter, pa bi zabrana filtera u praksi gotovo izjednačila ovu mjeru sa zabranom cigareta općenito.
EU pritom razmatra i zabranu prodaje duhana i nikotinskih proizvoda u trgovinama, na benzinskim crpkama i u trafikama, kako bi se smanjila konzumacija i ovisnost.
Poruka austrijske ministrice zdravstva
Cilj svih predloženih mjera je zaštita okoliša i javnog zdravlja te usklađivanje s WHO-ovim smjernicama za očuvanje podzemnih voda, tla i zdravlja ljudi – bez utjecaja i pritiska duhanske industrije.
Austrija
Ako imate neplaćenu kaznu nećete izaći iz BIH sa autom sa stranim tablicama
Vozila s inozemnim registracijskim pločicama ubuduće će biti predmet posebne provjere Granične policije BiH i neće moći napustiti tu zemlju ako su počinila prometne prekršaje, a vozači nisu platili kaznu, najavili su u ponedjeljak iz Agencije za identifikacijska dokumenta BiH (IDDEEA).
Objavili su kako su uspostavili novi web-servis za potrebe Granične policije BiH. “Aplikacija omogućava Graničnoj policiji BiH uvid u sve prekršaje svakog vozila počinjene na teritoriju BiH u realnom vremenu, čime je osigurano da osobe s nepodmirenim obvezama ne mogu napustiti Bosnu i Hercegovinu dok prekršaji ne budu regulirani”, navode.
Policija u BiH do sada nije imala mogućnost slanja kazni u inozemstvo za prometne prekršaje koje su vozila sa stranim registracijama počinila u toj zemlji. Naplata takvih kazni bila je moguća samo na temelju uobičajenih kontrola koje je provodila prometna policija. “Ovime se omogućava učinkovita kontrola prekršaja počinjenih u BiH”, istaknuli su iz IDDEEA-e.
Foto: Granična policija BIH / prijelaz Gradina
Austrija
Nova pravila za dodatnu zaradu uz AMS od 2026.: Vlada uvodi iznimke
Od siječnja 2026. na snagu stupaju izmijenjena pravila za dodatnu zaradu kod primanja naknade za nezaposlene ili pomoć u slučaju nužde (Notstandshilfe). Izvorno je planirano da većina primatelja ne smije dodatno raditi, no Ministarstvo rada najavilo je korekciju koja uvodi iznimke za osobe koje pohađaju obrazovne ili stručne programe.
Prema prvotnom planu, od 2026. godine dodatno raditi mogli su jedino stariji od 50 godina, dugotrajno nezaposleni te osobe s najmanje 50% invaliditetom. Nove izmjene omogućit će sudionicima AMS-ovih školovanja ili stipendija – pod uvjetom da program traje najmanje četiri mjeseca – da rade uz minimalni gubitak naknade. Ovim bi se izbjegao negativan utjecaj na više od 3.000 osoba, uključujući polaznike stručnih tečajeva ili stipendista u području njege.
Do kraja 2025. godine vrijede dosadašnja pravila: nezaposleni mogu dodatno zaraditi do 551,10 eura mjesečno bez gubitka prava. Od 2026. godine, dodatno raditi moći će samo osobe koje ispunjavaju jedan od sljedećih uvjeta:
- najmanje 26 tjedana kontinuirano radile manji posao uz glavni posao;
- nakon najmanje 52 tjedna bolesti ili rehabilitacije žele se vratiti na tržište rada;
- dugotrajno nezaposleni s najmanje 365 dana primanja naknade;
- osobe starije od 50 godina ili s invaliditetom nakon minimalno 365 dana primanja naknade.
Izmjene se odnose i na dodatnu zaradu kod starosne mirovine i obiteljskih naknada, pri čemu granica za manju zaradu ostaje na 551,10 eura mjesečno, bez indeksacije inflacije, zbog teške proračunske situacije i mjera štednje vlade.
