Broj zahtjeva za azil u Austriji nastavio je padati i tijekom kolovoza, objavilo je Ministarstvo unutarnjih poslova. Prema podacima, od početka godine podneseno je 11.622 zahtjeva, što predstavlja pad od 32 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kada ih je bilo 17.171.
U kolovozu je zabilježeno 1.403 zahtjeva – 179 manje nego u srpnju. Najviše ih dolazi iz Afganistana. Od ukupnog broja, samo 4.545 bili su izvorni, tj. prvi put podneseni zahtjevi u Austriji, dok se ostatak odnosi na višestruke podnositelje. Primjerice, od 405 afganistanskih zahtjeva podnesenih u kolovozu, svega 195 su novi, a ostatak čine ponovljeni zahtjevi ili prijave djece rođene u Austriji.
Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner naglasio je da pad zahtjeva potvrđuje smjer vladine politike:
– Već provedene deportacije osuđenih kriminalaca u Siriju, a uskoro i u Afganistan, dio su čvrste i pravedne azilne politike. Na odabranom kursu nastavljamo odlučno – izjavio je Karner.
Trendovi u Europi
Smanjenje broja zahtjeva za azil bilježi se i na europskoj razini. Do kraja kolovoza u 2025. godini registrirano je 528.444 zahtjeva, što je 20 posto manje nego u istom razdoblju lani. Najveći pad prijava zabilježen je u Cipru (–65 %), Bugarskoj (–71 %), Rumunjskoj (–52 %), Njemačkoj (–38 %), Nizozemskoj (–33 %) i Italiji (–20 %). S druge strane, rast je zabilježen u Latviji (+18 %), Luksemburgu (+8 %) i Hrvatskoj (+7 %).
Austrija se po broju zahtjeva u odnosu na broj stanovnika nalazi na 11. mjestu u Europi, dok je po apsolutnim brojkama na devetom mjestu, iza Belgije, Švicarske i Nizozemske, a ispred Poljske i Irske.
Odluke i deportacije
Do kraja kolovoza Savezni ured za strance i azil donio je 20.790 negativnih ili obustavnih odluka. Istodobno, 6.984 osobe dobile su azil ili supsidijarnu zaštitu, dok je 1.269 osoba dobrovoljno napustilo Austriju tijekom postupka.
Od ukupno 9.080 deportacija, 4.717 provedeno je dobrovoljno, a 4.363 prisilno. Polovica deportiranih bila je osuđena za kaznena djela. U istom razdoblju provedeno je i 619 tzv. Dublin-transfera, od čega se najveći broj odnosio na Afganistance (75), Sirijce (69) i Alžirce (67).
Manje ljudi u sustavu skrbi
U sustavu osnovne skrbi trenutno se nalazi 55.923 osoba, dok ih je početkom 2023. bilo gotovo 93.000. Ministarstvo naglašava da je smanjenje broja korisnika omogućilo značajne uštede, uključujući i smanjenje broja saveznih smještajnih objekata s više od 30 na trenutačnih osam.
Kako se smanjuje broj ilegalnih prelazaka granice, postupno se reducira i granična infrastruktura. Tako su u Spielfeldu uklonjena četiri šatora, a slično se dogodilo i u Nickelsdorfu.
Kritike zbog posjeta talibanskoj delegaciji
Ministar Karner nedavno je naišao na kritike zbog posjeta delegacije talibana, koje su uputili SPÖ i Zeleni. Ministarstvo je odgovorilo kako su tehnički razgovori nužni kako bi se omogućile deportacije osuđenih afganistanskih državljana. Savezni kancelar Christian Stocker (ÖVP) u subotu je također branio razgovore:
– To što želimo provoditi deportacije ne znači da podržavamo tamošnji režim – poručio je Stocker.
