Ekonomija
Austrija: Ogroman porast rada na crno, kazne su ogromne
U prvom kvartalu ove godine financijska policija podnijela je gotovo 2200 kaznenih prijava zbog poreznih utaja i prijevara socijalnog osiguranja. Od toga 352 samo u Gornjoj Austriji, koja je na trećem mjestu iza Beča i Donje Austrije.
U prvom tromjesečju 2023. financijska policija u Uredu za suzbijanje prijevara provjerila je više od 13.200 zaposlenika u oko 7.200 tvrtki u borbi protiv utaje poreza i socijalnih prijevara. To je rezultiralo s 2185 kaznenih prijava s ukupnom kaznom većom od 6,5 milijuna eura. Najviše nadzora bilo je u građevinarstvu, zatim u ugostiteljstvu i hotelijerstvu te sektoru prometa. Gotovo 500.000 eura kazni izrečeno je u području ilegalnog kockanja.
“Ova ciljana utaja poreza i carina slabi našu poslovnu klimu. Prijevare stvaraju nepravedne uvjete tržišnog natjecanja i nanose štetu poštenim poduzetnicima. Stoga, kao dio naše strategije za borbu protiv prijevara, financijska policija daje značajan doprinos zaštiti naše Austrija kao poslovne lokacije”, rekao je ministar financija Magnus Brunner.
Posebno je upečatljiv nagli porast prekršaja u području ilegalnog zapošljavanja stranaca i rada na crno. Povećani broj prekršaja također je posljedica situacije na tržištu rada.
Gornja Austrija na trećem mjestu po kaznenim prijavama
U prvom tromjesečju ove godine najviše kazne izrečene su u Salzburgu, zatim u Beču i Donjoj Austriji. U apsolutnom broju, najviše kaznenih prijava podneseno je u Beču (567), ispred Donje Austrije (424) i Gornje Austrije (352). Većina kazni odnosila se na kršenja Zakona o zapošljavanju stranaca (945), ASVG-a (802) i Zakona o kontroli dampinga nad plaćama i socijalnog osiguranja (306).
Borbu protiv ilegalnog kockanja nastavlja i financijska policija. Ukupno je u prvom tromjesečju kontrolirano 46 tvrtki, što je rezultiralo 27 kaznenih prijava s ukupnom novčanom kaznom od 492.000 eura. Najviše kaznenih prijava (20) podneseno je u Beču, što može rezultirati kaznama od ukupno 300.000 eura.
Ekonomija
Mađarska želi tužiti Spar za klevetu
Mađarska vlada želi tužiti Spar za klevetu. “Slučaj će biti otvoren protiv Spara na sudu, vjerojatno zbog klevete”, rekao je u četvrtak šef kabineta premijera Viktora Orbána Gergely Gulyás. Okidač je pritužba u Bruxellesu.
Austrijska vlada i Spar u ožujku su napisali pisma Europskoj komisiji u kojima su objasnili da poseban porez uveden 2020. godine diskriminira strane trgovce u Mađarskoj.
Posebni porez stoga krši zakone EU. Salzburška trgovačka grupacija nije željela komentirati prijetnju mađarske vlade tužbom. “Ne komentiramo ovo”, odgovorila je APA na upit.
Europska komisija objavila je u travnju da istražuje te pritužbe. Lanac supermarketa, u vlasništvu osnivačke obitelji Reisch, Drexel i Poppmeier, jedno je od najvećih austrijskih trgovačkih poduzeća. Osim na domaćem tržištu, tvrtka posluje u Mađarskoj, Italiji, Sloveniji i Hrvatskoj.
Otkako je vlada najavila tu mjeru, porezi za trgovce u Mađarskoj porasli su na do 4,5 posto od prodaje, rekao je generalni direktor Spar Austrija Hans Reisch u pismu Europskoj komisiji. Strani trgovci na malo, uključujući Spar Hungary, “suočeni su s najvišim poreznim razredom posebnog poreza”, napisao je Reisch u ožujku.
Dodao je da mađarski konkurenti koji posluju u franšiznim lancima dosljedno imaju koristi od niže porezne stope do jedan posto. Porez tjera strane trgovce na poslovanje s gubitkom jer bi profitne marže u maloprodaji bile manje od 4,5 posto, objasnio je Reisch.
Ekonomija
Trgovački centri u Austriji žele raditi i nedjeljom
Opet se aktualizira rasprava o produženju radnog vremena. Čelnik grupe SES, koja također upravlja s nekoliko trgovačkih centara u Gornjoj Austriji, zalaže se za nekoliko nedjelja za kupovinu godišnje. To može zamisliti i najveći gornjoaustrijski trgovački centar Plus-City.
Christoph Andexlinger zahtijeva da se svim trgovcima u Austriji dopusti da rade šest do osam nedjelja godišnje. Trenutačno obnaša dužnost predsjednika Austrijskog vijeća trgovačkih centara (ACSP), a time i glasnogovornika trgovačkih centara u Austriji. Također je na čelu grupe SES, koja je dio grupe Spar i upravlja s 31 trgovačkim centrom u Europi – u Gornjoj Austriji to uključuje Max.Center u Welsu, Varenu u Vöcklabrucku i Weberzeile u Riedu.
Prema Andexlingerovoj zamisli, subotom bi trgovina trebala raditi sat vremena duže, do 19 sati. Stanje u stacionarnoj maloprodaji treba popraviti, tvrdi, između ostalog i zbog visokog oporezivanja rada i odljeva prodaje u online poslovanje. “Vrijeme je da mirno razgovaramo o okviru unutar kojeg su nedostaci stacionarne maloprodaje u usporedbi s online maloprodajom, ako ne eliminirani, barem ublaženi”, rekao je Andexlinger.
Dulje i fleksibilnije radno vrijeme bilo bi poželjno iz perspektive kupca, kaže direktor Thomas Heidenhofer.
Centar Haid u Ansfeldenu naglašava da bi otvaranje nedjeljom bilo posebno korisno u turističkim područjima. “Međutim, ovo je dugo odbijano”, žali središnji menadžer Johann Koini. U prošlosti je žestok otpor nedjeljnom otvaranju uvijek dolazio iz crkve i sindikata.
Ekonomija
Porezi na rad u Austriji i dalje su visoki
U godišnjoj usporedbi OECD-a, Austrija ima treći najviši omjer poreza i pristojbi. Takozvani “porezni klin” lani je iznosio 47,2 posto. Ta je vrijednost razlika između troškova rada poslodavca i neto plaće zaposlenika.
Prosječna vrijednost za 38 zemalja OECD-a bila je 34,8 posto. Općenito, porezni klin za pojedince ili kućanstva s djecom manji je nego za pojedince bez djece. Mnoge vlade daju porezne olakšice ili novčane olakšice kućanstvima s djecom. Austrija je stoga još uvijek u srednjem rasponu za bračne parove koji primaju samce s dvoje djece. Međutim, za parove koji oboje zarađuju, ta je vrijednost veća.
U usporedbi OECD-a, Izrael, Švicarska, Koreja i SAD imali su najmanji porezni klin. Općenito, prosječni neto prihod samaca je pao. Razlog tome su, primjerice, viši porezi na dohodak i povijesno visoka inflacija. U mnogim zemljama porezni sustav ne prilagođava se automatski inflaciji, zbog čega se zaposlenici više oporezuju.
S obzirom na podatke, NEOS je pozvao na “sveobuhvatnu poreznu reformu.” Postojala bi i potreba za “poreznim poticajima za rad s punim radnim vremenom”, kao što je oslobađanje od plaćanja prekovremenog rada, rekao je poslovni glasnogovornik Gerald Loacker. “Ako se ljudima isplati ponovno raditi više, oni će to učiniti.”, smatra on.
You must be logged in to post a comment Login