Nakon nedavnog oružanog napada u Grazu, u Austriji se sve glasnije raspravlja o potrebi pojačane sigurnosti u školama, posebno u Beču. Iako su škole dosad smatrane otvorenim i pristupačnim prostorima, razmatraju se nove mjere zaštite.

Sigurnosni stručnjak Martin Wiesinger predlaže klasifikaciju škola prema razini rizika, uz primjenu konkretnih mjera poput kontrole ulaza i specijaliziranih edukacija osoblja.

Bečka dogradonačelnica i pročelnica za obrazovanje Bettina Emmerling također smatra da bi se mogle uvesti tehničke mjere poput automatskih brava ili vremenski ograničenog pristupa, ali naglašava da škole moraju ostati mjesta otvorenosti i susreta – a ne zatvorene tvrđave.

Gradski ured za školstvo (MA 56) već planira analizu situacije i postepeno uvođenje mjera na pojedinim školama u suradnji s bečkim općinama. No, otvoreno je pitanje koliko brzo će savezna sredstva predviđena za obrazovanje doći do samih škola.

Uz sigurnost, sve veći problem predstavlja i nedostatak školskih psihologa. Emmerling traži pojačanje osoblja te predlaže da svaka škola dobije barem jednu dodatnu stručnu osobu za podršku učenicima.

Kao privremeno rješenje, grad Beč nudi radionicama bogat program “Wiener Bildungschancen”, kroz koji škole od kraja 2023. mogu koristiti budžet za angažman vanjskih stručnjaka. Fokus radionica je na mentalnom zdravlju i borbi protiv vršnjačkog nasilja.

U sklopu novog paketa štednje za sanaciju državnog proračuna, austrijska vlada uvodi promjene koje pogađaju i nezaposlene osobe te korisnike naknade za nužnu pomoć (Notstandshilfe). Najveće promjene tiču se ukidanja obrazovnog bonusa i ograničavanja mogućnosti dodatne zarade tijekom primanja naknada od AMS-a (austrijskog zavoda za zapošljavanje).

Ukida se bonus do 3.600 eura godišnje
Obrazovni bonus, uveden tek 2024. godine, koji je omogućavao dodatnih 150 do 300 eura mjesečno osobama na dugotrajnim AMS-obukama, bit će u potpunosti ukinut. U najboljem slučaju, korisnici su mogli ostvariti do 3.600 eura godišnje dodatka uz redovnu dnevnu potporu od oko 2,60 eura. Osim ukidanja samog bonusa, briše se i dosadašnja odredba prema kojoj se taj dodatak nije uračunavao u socijalnu pomoć.

Stroža pravila za dodatnu zaradu uz naknadu za nezaposlene
Također se uvode stroža ograničenja za dodatni rad tijekom primanja naknade za nezaposlene ili Notstandshilfe. U budućnosti će tzv. „minimalna zaposlenja” (do 551,10 eura mjesečno) biti dopuštena samo iznimno – i to za osobe koje su nezaposlene duže od godinu dana ili koje su primale bolovanje dulje od 52 tjedna. U tim slučajevima, dodatni rad bit će dopušten najviše 26 tjedana.

Trajne iznimke vrijedit će za tri skupine:

• dugotrajno nezaposlene osobe starije od 50 godina,
• osobe s priznatim invaliditetom,
• one koje su već prije nezaposlenosti najmanje šest mjeseci neprekidno radile u obliku minimalne zaposlenosti – i tu djelatnost mogu nastaviti bez prekida.

Dosad je svatko tko prima naknadu za nezaposlene u Austriji mogao uz nju zarađivati do granice minimalne zaposlenosti, no praksa pokazuje da je to činilo samo oko 13 % korisnika.

Zahtjevi za većim naknadama ostaju bez odjeka
Iako su razni instituti, poput Momentum Instituta, tražili povećanje stope naknade za nezaposlene s prosječnih 55 % na 70 % prijašnje neto plaće, vlada zasad ne planira takav korak. Unatoč međunarodnim usporedbama, koje pokazuju znatno više stope u drugim državama, takva reforma trenutačno nije na vidiku.

Austrijska vlada od 1. siječnja 2026. uvodi novo model djelomične mirovine, s ciljem produljenja radnog vijeka građana i rasterećenja državnog proračuna. Istovremeno se mijenjaju i uvjeti za odlazak u prijevremenu i starosnu mirovinu.

Zbog demografskih promjena i sve većeg opterećenja mirovinskog sustava, Ministarstvo rada i socijalne skrbi najavilo je konkretne promjene. Prvi korak je podizanje minimalne dobi za prijevremenu mirovinu s 62 na 63 godine, koje stupa na snagu 1. siječnja 2026.

Nova djelomična mirovina: kako funkcionira

Novost u sustavu je djelomična mirovina (Teilpension), koja omogućava osobama s ostvarenim pravom na mirovinu da ne prekinu odmah s radom, već da postepeno smanjuju radno vrijeme i istovremeno primaju dio mirovine. Uplaćeni doprinosi za vrijeme djelomičnog rada dodatno povećavaju buduću punu mirovinu.

Model nudi tri stupnja smanjenja radnog vremena:

• smanjenje od 25–40 %: djelomična mirovina iznosi 25 % ukupne mirovine
• smanjenje od 41–60 %: djelomična mirovina iznosi 50 %
• smanjenje od 61–75 %: djelomična mirovina iznosi 75 %

Primjer:
Osoba s pravom na prijevremenu mirovinu i mirovinskom osnovicom od 3.000 eura, koja odluči raditi 50 % manje, dobiva 1.347 eura djelomične mirovine (nakon zakonskih odbitaka) + 50 % svoje redovne plaće.

Što s postojećim modelom starije dobi?

Paralelno s uvođenjem djelomične mirovine, ograničava se trajanje postojećeg modela tzv. starosne djelomične radne aktivnosti (Altersteilzeit). Umjesto dosadašnjih pet godina, moći će se koristiti najviše tri godine. U prijelaznom razdoblju, do 2028., vrijedit će posebne odredbe.

Ubuduće će se ovaj model moći koristiti samo dok osoba ne ispuni uvjete za djelomičnu mirovinu, nakon čega će se očekivati prelazak na novi sustav.

Cilj svih mjera je povećanje stvarne dobi umirovljenja, borba protiv manjka radne snage te financijska održivost mirovinskog sustava. Koliko će starijih radnika prihvatiti djelomičnu mirovinu, ostaje za vidjeti.