Ekonomija
Austrija: Manje od polovine nezaposlenih u Austriji su migranti

Manje od polovine nezaposlenih u Austriji ima migrantsko podrijetlo. Taj se broj gotovo udvostručio od 2015.
Broj osoba koje traže posao porastao je za 2,9 posto na godišnjoj razini. Naime, u svibnju su nezaposlene bile 320.602 osobe. Što pokazuje statistika: broj domicilnih građana na AMS-u u svibnju je pao za 2,6 posto na 186.602, a broj stranaca porastao je za 11,6 posto na 134.000 ljudi. To znači da 41,8 posto nezaposlenih nema austrijsko državljanstvo.
U svibnju 2015. taj udio je još uvijek bio 27,6 posto. Zaključke donesite sami.

Ekonomija
Rekordni val stečajeva trese Austriju: Više od 4.500 firmi pred gašenjem!”

Austrija se suočava s trećom godinom zaredom obilježenom rekordnim brojem stečajeva poduzeća. Prema procjenama Alpenländischer Kreditorenverbanda (AKV), do kraja 2025. godine očekuje se oko 4.500 insolventnih firmi, što bi nadmašilo prošlogodišnje crne rekorde.
Samo u prvoj polovici godine pokrenuto je 2.173 stečajnih postupaka, što je porast od 3,5 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine i ujedno najviša brojka ikada zabilježena u tom periodu.
Iako su ukupne obveze insolventnih firmi u prvoj polovici 2025. godine pale za 44 % – s prošlogodišnjih 14,08 milijardi na 7,82 milijarde eura – AKV upozorava na velike neizvjesnosti, osobito zbog slučajeva povezanih sa Signa grupacijom, gdje mnoge tražbine još nisu priznate.
Signa koncern – epicentar stečajnog potresa
Najvećih deset stečajeva ove godine dolazi iz sektora nekretnina, a devet od deset firmi pripada posrnulom carstvu Renéa Benka. Od siječnja do lipnja, 94 tvrtke iz Signa grupacije završile su u stečaju. Od kraja 2023. godine ta brojka prelazi 150 – čineći Signa ključnim faktorom u rekordnim brojkama.
Najpogođeniji sektori su:
- Trgovina (523 stečaja)
- Građevinarstvo (472)
- Ugostiteljstvo (362)
Broj zaposlenika pogođenih stečajevima smanjen je za četvrtinu u odnosu na prošlu godinu. Najveći udar pretrpjela je Palmers Textil AG, koja je u veljači prijavila stečaj – zatvoreno je oko 50 poslovnica, otpušteno više od stotinu radnika, a tvrtku je preuzeo danski brend Change of Scandinavia.
Ekonomija
Rad na praznike i nedjelje napokon isplativ: Tko radi praznikom i nedjeljom, dobit će punu plaću bez odbijanja poreza!

Rad na praznike i nedjelje uskoro bi mogao postati isplativiji za mnoge zaposlenike u Austriji. Prema najavama ministra gospodarstva Wolfganga Hattmannsdorfera, u pripremi je zakon kojim bi se naknada za rad na blagdanima i nedjeljama ponovno oslobodila od oporezivanja – uključujući i osnovnu satnicu, koja je prema presudi Saveznog financijskog suda iz prosinca 2023. trenutno podložna oporezivanju.
Planira se izmjena Zakona o porezu na dohodak i Zakona o radnom vremenu, čime bi se nova porezna olakšica i zakonski osigurala. Ova mjera cilja rasteretiti radnike u sektorima poput trgovine, zdravstva i ugostiteljstva, koji često rade kad većina odmara.
„Tko radi na blagdan, treba tu svoju žrtvu i trud osjetiti i na plaći – bez poreza“, poručio je Hattmannsdorfer. Cilj je dodatno vrednovati rad onih koji se odriču slobodnih dana zbog posla.
Ekonomija
AK upozorava: Kartično plaćanje i podizanje novca u inozemstvu može vas skupo koštati – i do 20 eura po transakciji!

Austrijska Radnička komora (AK) upozorava građane na visoke troškove koji ih mogu dočekati prilikom korištenja bankovnih kartica na odmoru, posebno izvan eurozone.
Korištenje kartica izvan eurozone – skupi trošak!
Ako, primjerice, u Turskoj kreditnom karticom podignete 400 eura, možete platiti i do 20 eura samo za tu jednu transakciju. Čak i bez uračunate razlike u tečaju! U zemljama poput Turske ili Ujedinjenog Kraljevstva, kartično plaćanje i podizanje gotovine redovno uključuje provizije – za debitne kartice one iznose 0,75 % + 1,09 € za plaćanje, odnosno 0,75 % + 1,82 € za podizanje novca. Za kreditne kartice troškovi su još viši: plaćanje košta od 1,65 % do 2 %, dok podizanje gotovine ide i do 3,3 %, uz minimalne troškove od 2,50 do 4 eura.
Upozorenje i za zemlje eurozone
Čak i u državama koje koriste euro, kao što su Italija ili Španjolska, moguće je naići na troškove, osobito ako koristite bankomate u vlasništvu neovisnih operatera – tada se dodatno naplaćuje i do 10 eura po podizanju. Debitne kartice uglavnom ne uključuju dodatne troškove pri plaćanju, no ovisno o banci može biti naplaćeno 34 centa po transakciji.
Kreditne kartice posebno rizične za gotovinu
Upozorava se da je podizanje novca kreditnim karticama skuplje i unutar eurozone. I ovdje se obračunava 3 do 3,3 % po transakciji, uz fiksne minimalne naknade.
Savjeti AK-a za turiste:
- Uvijek provjerite naknade i minimalne troškove.
- Ne podižite male iznose jer se fiksne naknade ne isplate.
- U zemljama izvan eurozone obratite pažnju na tečaj i dodatne naknade bankomata.
- Izbjegavajte opciju „dinamičke konverzije valute“ – često dovodi do nepovoljnih tečajeva.
You must be logged in to post a comment Login