Connect with us

Ekonomija

Austrija: Manje od polovine nezaposlenih u Austriji su migranti

Objavljeno

na

Manje od polovine nezaposlenih u Austriji ima migrantsko podrijetlo. Taj se broj gotovo udvostručio od 2015.

Broj osoba koje traže posao porastao je za 2,9 posto na godišnjoj razini. Naime, u svibnju su nezaposlene bile 320.602 osobe. Što pokazuje statistika: broj domicilnih građana na AMS-u u svibnju je pao za 2,6 posto na 186.602, a broj stranaca porastao je za 11,6 posto na 134.000 ljudi. To znači da 41,8 posto nezaposlenih nema austrijsko državljanstvo.

U svibnju 2015. taj udio je još uvijek bio 27,6 posto. Zaključke donesite sami.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Ekonomija

Rekordni val stečajeva trese Austriju: Više od 4.500 firmi pred gašenjem!”

Objavljeno

na

Austrija se suočava s trećom godinom zaredom obilježenom rekordnim brojem stečajeva poduzeća. Prema procjenama Alpenländischer Kreditorenverbanda (AKV), do kraja 2025. godine očekuje se oko 4.500 insolventnih firmi, što bi nadmašilo prošlogodišnje crne rekorde.

Samo u prvoj polovici godine pokrenuto je 2.173 stečajnih postupaka, što je porast od 3,5 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine i ujedno najviša brojka ikada zabilježena u tom periodu.

Iako su ukupne obveze insolventnih firmi u prvoj polovici 2025. godine pale za 44 % – s prošlogodišnjih 14,08 milijardi na 7,82 milijarde eura – AKV upozorava na velike neizvjesnosti, osobito zbog slučajeva povezanih sa Signa grupacijom, gdje mnoge tražbine još nisu priznate.

Signa koncern – epicentar stečajnog potresa

Najvećih deset stečajeva ove godine dolazi iz sektora nekretnina, a devet od deset firmi pripada posrnulom carstvu Renéa Benka. Od siječnja do lipnja, 94 tvrtke iz Signa grupacije završile su u stečaju. Od kraja 2023. godine ta brojka prelazi 150 – čineći Signa ključnim faktorom u rekordnim brojkama.

Najpogođeniji sektori su:

  • Trgovina (523 stečaja)
  • Građevinarstvo (472)
  • Ugostiteljstvo (362)

Broj zaposlenika pogođenih stečajevima smanjen je za četvrtinu u odnosu na prošlu godinu. Najveći udar pretrpjela je Palmers Textil AG, koja je u veljači prijavila stečaj – zatvoreno je oko 50 poslovnica, otpušteno više od stotinu radnika, a tvrtku je preuzeo danski brend Change of Scandinavia.

Nastavi čitati

Ekonomija

Rad na praznike i nedjelje napokon isplativ: Tko radi praznikom i nedjeljom, dobit će punu plaću bez odbijanja poreza!

Objavljeno

na

Rad na praznike i nedjelje uskoro bi mogao postati isplativiji za mnoge zaposlenike u Austriji. Prema najavama ministra gospodarstva Wolfganga Hattmannsdorfera, u pripremi je zakon kojim bi se naknada za rad na blagdanima i nedjeljama ponovno oslobodila od oporezivanja – uključujući i osnovnu satnicu, koja je prema presudi Saveznog financijskog suda iz prosinca 2023. trenutno podložna oporezivanju.

Planira se izmjena Zakona o porezu na dohodak i Zakona o radnom vremenu, čime bi se nova porezna olakšica i zakonski osigurala. Ova mjera cilja rasteretiti radnike u sektorima poput trgovine, zdravstva i ugostiteljstva, koji često rade kad većina odmara.

„Tko radi na blagdan, treba tu svoju žrtvu i trud osjetiti i na plaći – bez poreza“, poručio je Hattmannsdorfer. Cilj je dodatno vrednovati rad onih koji se odriču slobodnih dana zbog posla.

Nastavi čitati

Ekonomija

AK upozorava: Kartično plaćanje i podizanje novca u inozemstvu može vas skupo koštati – i do 20 eura po transakciji!

Objavljeno

na

Austrijska Radnička komora (AK) upozorava građane na visoke troškove koji ih mogu dočekati prilikom korištenja bankovnih kartica na odmoru, posebno izvan eurozone.

Korištenje kartica izvan eurozone – skupi trošak!
Ako, primjerice, u Turskoj kreditnom karticom podignete 400 eura, možete platiti i do 20 eura samo za tu jednu transakciju. Čak i bez uračunate razlike u tečaju! U zemljama poput Turske ili Ujedinjenog Kraljevstva, kartično plaćanje i podizanje gotovine redovno uključuje provizije – za debitne kartice one iznose 0,75 % + 1,09 € za plaćanje, odnosno 0,75 % + 1,82 € za podizanje novca. Za kreditne kartice troškovi su još viši: plaćanje košta od 1,65 % do 2 %, dok podizanje gotovine ide i do 3,3 %, uz minimalne troškove od 2,50 do 4 eura.

Upozorenje i za zemlje eurozone
Čak i u državama koje koriste euro, kao što su Italija ili Španjolska, moguće je naići na troškove, osobito ako koristite bankomate u vlasništvu neovisnih operatera – tada se dodatno naplaćuje i do 10 eura po podizanju. Debitne kartice uglavnom ne uključuju dodatne troškove pri plaćanju, no ovisno o banci može biti naplaćeno 34 centa po transakciji.

Kreditne kartice posebno rizične za gotovinu
Upozorava se da je podizanje novca kreditnim karticama skuplje i unutar eurozone. I ovdje se obračunava 3 do 3,3 % po transakciji, uz fiksne minimalne naknade.

Savjeti AK-a za turiste:

  • Uvijek provjerite naknade i minimalne troškove.
  • Ne podižite male iznose jer se fiksne naknade ne isplate.
  • U zemljama izvan eurozone obratite pažnju na tečaj i dodatne naknade bankomata.
  • Izbjegavajte opciju „dinamičke konverzije valute“ – često dovodi do nepovoljnih tečajeva.
Nastavi čitati
LM