Prema danas objavljenoj studiji, 4,7 posto BDP-a u Austriji je koristi se za obrazovne institucije od primarne do tercijarne razine (od osnovne škole do sveučilišta). Usporedno, u 2019. godini u OECD-u prosjek izdvajanja za školstvo je bio 4,9 posto. Slično je i u sektoru vrtića – u Austriji izdaci za najmlađe iznose 0,7 posto BDP-a, dok je prosjek OECD-a 0,9 posto.

Stručnjaci se pitaju jesu li te brojke pokazatelj da školstvo u Austriji nije dovoljno cijenjeno, a posljedično i dobro te kvalitetno.

Nažalost, omjer se nije poboljšao ni posljednjih godina iako su od 2015. izdaci za obrazovanje u Austriji porasli su za 4,2 posto – ali to je samo polovica rasta BDP-a u tom razdoblju (8,5 posto).

U Austriji država pridaje manju važnost obrazovanju nego druge zemlje OECD-a kada je u pitanju potrošnja. U Njemačkoj se 8,6 posto ukupnih javnih izdataka troši na obrazovanje (ne uključujući istraživačke aktivnosti sveučilišta), dok je na razini OECD-u odgovarajući udio 9,8 posto (također ne uključujući izdatke za istraživanje).

Među zemljama OECD-a Austrija se ističe prije svega zbog niskih izdataka za privatno obrazovanje. Između ostalog, to ima veze i s činjenicom da domaći studenti plaćaju samo školarinu ako studiraju duže vrijeme.

Sve u svemu, udio privatnih izdataka za obrazovne ustanove u Austriji iznosi samo sedam posto (OECD: 17 posto).