Austrijska Služba za zaštitu ustavnog poretka i obavještajne poslove (DSN) upozorava na zabrinjavajući trend – osumnjičenici za terorizam sve su mlađe dobi, a mnogi od njih još nisu punoljetni.
Austrijske sigurnosne službe suočavaju se sa sve većim izazovima. Na njihovu je čelu Sylvia Mayer, koja je s 39 godina postala prva žena na čelu Direkcije za državnu sigurnost i obavještajnu službu (DSN). U razgovoru za Kronen Zeitung upozorila je na stalno visoku prijetnju terorizmom, rastuću radikalizaciju mladih te intenzivnu međunarodnu špijunažu, pri čemu Rusiju navodi kao jednu od najvećih prijetnji.
Terorizam i dalje najveća opasnost
Prema riječima Mayer, najveća prijetnja i dalje dolazi od islamističkog terorizma. „Najveći izazov ostaje islamistički terorizam, odmah iza njega desni ekstremizam i terorizam. No, ni lijevi ekstremizam ne smije se zanemariti“, istaknula je.
Sigurnosna situacija dodatno se pogoršala nakon napada Hamasa na Izrael. „Od 2023. godine bilježimo porast planiranja terorističkih napada u Europi, ali i u Austriji. Tijekom 2025. spriječeno je više napada, među ostalima i planirani napad na bečki Zapadni kolodvor, koji je pripremao 15-godišnjak. Razina prijetnje i dalje je vrlo visoka“, naglasila je Mayer.
Sve mlađi počinitelji i osumnjičenici
Posebno zabrinjava drastično smanjenje prosječne dobi osoba koje predstavljaju sigurnosni rizik. „Glavni razlog ove izrazite ‘pomlađenosti’ počinitelja i osumnjičenika jest online radikalizacija“, upozorava čelnica DSN-a. Dok je 2021. godine oko 14 posto osumnjičenika bilo maloljetno, taj je udio 2024. porastao na više od 40 posto.
Sličan trend bilježi se i kod visokorizičnih osoba: „Godine 2020. prosječna dob iznosila je 31 godinu, dok je 2025. pala na oko 23 godine.“
Uloga društvenih mreža
Prema Mayer, društvene mreže imaju ključnu ulogu u tom procesu. „Džihadistički sadržaji na društvenim mrežama jedan su od glavnih razloga porasta broja radikaliziranih osoba u Austriji.“ Zbog toga se zalaže za uvođenje minimalne dobi za korištenje društvenih mreža na razini cijele Europske unije, iako ističe da to nije čarobno rješenje. Podržava i elektronički nadzor, poput nošenja elektroničke narukvice, osobito kao mjeru nakon izlaska iz zatvora osoba osuđenih za teroristička kaznena djela.
Špijunaža i međunarodne prijetnje
Osim terorizma, značajan izazov predstavlja i špijunaža. „Rusija je i dalje jedna od najvećih prijetnji Europskoj uniji u cjelini“, istaknula je Mayer. Beč je, kao međunarodno središte, posebno atraktivan za obavještajne aktivnosti. Kao države iz kojih dolazi najveća prijetnja Austriji navela je Rusiju, Iran i Kinu.
Na pitanje o ruskim prislušnim postrojenjima u Beču, Mayer je potvrdila da su već poduzeti određeni koraci. „Prošle godine protjerani su pojedini tehničari koji su upravljali tim postrojenjima, no i dalje postoji potreba za dodatnim mjerama“, rekla je, dodavši kako smatra nužnim i pooštravanje zakona o špijunaži.
Osvrnula se i na rad posebne jedinice „SOKO Oligarchen“, navodeći da je trenutačno zamrznuta imovina u vrijednosti od oko 15 milijuna eura u nekretninama, dok zamrznuta financijska sredstva, poput bankovnih depozita, premašuju milijardu eura.
