Austrija
AK nastavlja kampanju za četverodnevni radni tjedan u Austriji
Za skraćenje radnog vremena u utorak se na konferenciji za novinare izjasnila Radnička komora (AK). Predsjednica AK Renate Anderl pozvala je vladu na odgovarajuće projekte. Kao primjer funkcioniranja četverodnevnog tjedna predstavljena je tvrtka iz Gornje Austrije, čiji je direktor objasnio prednosti novog modela radnog vremena. Kritike su stigle od Industrijskog udruženja (IV) i Gospodarske komore (WKO), a podrška od SPÖ i sindikata.
AK je dobila podršku na svojoj konferenciji za novinare od Christiana Ebnera, generalnog direktora gornjoaustrijske elektrotehničke tvrtke Kagerer. Ove godine u ožujku je prešao na četverodnevni tjedan od 36 sati – i ponovio bi to, kako je rekao. Produktivnost i zdravlje zaposlenika su povećani.
Predsjednica AK Anderl pohvalila je model. “Skraćivanje radnog vremena djeluje”, kaže Anderl. Prema Ebneru, četverodnevni tjedan samo je u ograničenoj mjeri donio očekivano olakšanje u potrazi za kvalificiranim radnicima. Njegova tvrtka u Paschingu već je radila naizmjeničnim tjednim ritmom od četiri ili pet dana, tako da promjena nije bila toliko zahtjevna.
Što se tiče radnog prava, međutim, svakako je bilo teško i još ima prostora za napredak, kaže Ebner. U svakom slučaju, dosadašnja iskustva pokazuju da su zaposlenici motiviraniji. “Dat ću mu četiri dana, a zatim tri dana odmora”, moto je. Nijedan zaposlenik nije dužan prihvatiti četverodnevni radni tjedan. Ebner je bio skeptičan glede stalnih poteškoća u pronalaženju radnika. “Zapošljava se kadar koji želi raditi.”
Anderl je od vlade zatražila pilot projekte za četverodnevni tjedan, koji već uspješno postoje u drugim zemljama. Odgovarajući prijedlozi ministru gospodarstva Martinu Kocheru (ÖVP) nisu dobili nikakav odgovor, rekla je Anderl na jutarnjoj tiskovnoj konferenciji.
Prema vlastitim informacijama, Ministarstvo rada i gospodarstva prije otprilike tjedan dana zaprimilo je sugestije AK-a u vezi s mogućim pilot projektima “te će na odgovarajući dopis odgovoriti u najkraćem roku”, objavilo je ministarstvo u utorak poslijepodne. Za bilo kakvo smanjenje radnog vremena na razini poduzeća ili djelatnosti potreban je samo dogovor s dotičnim poslodavcem ili između odgovornih strana u kolektivnom pregovaranju. Zakonske ili službene mjere za provedbu pilot projekata nisu potrebne. “U tom smislu, AK može slobodno organizirati pilot projekte”, rekao je Kocher.
Ministar rada odbacio je eventualno opće smanjenje radnog vremena uz punu naknadu plaće: “S obzirom na demografska kretanja i razlike između različitih sektora i djelatnosti, široko smanjenje radnog vremena na zakonskoj osnovi nije ekonomski izvedivo.” Autonomija kolektivnog ugovora omogućuje upravo onu fleksibilnost koju te razlike razumno uzimaju u obzir. “Različito uobičajeno radno vrijeme koje već postoji u kolektivnim ugovorima odražava to”, rekao je ministar u izjavi za APA-u.
Josef Muchitsch, savezni predsjednik sindikata Bau-Holz, potvrdio je svoj zahtjev za smanjenjem radnog vremena: „Poduzeća koja su to prepoznala već su pobjednici kada je u pitanju zadržavanje i zapošljavanje najboljih radnika. Sve više tvrtki u građevinskom sektoru pokazuje da su četverodnevni radni tjedan i kraće radno vrijeme mogući i u obrtu.”
Jasno je i vođi stranke SPÖ Andreasu Bableru: “Skraćenje radnog vremena djeluje, četverodnevni tjedan je uspješan model”, rekao je čelnik SPÖ-a.
Za glavnog tajnika WKO-a Karlheinza Kopfa, međutim, opće smanjenje radnog vremena nije opcija. Bilo bi “namjerno gurnuto pod tepih da su prethodna smanjenja radnog vremena provedena u vrijeme sve veće ponude radne snage i visokog povećanja produktivnosti povezanog s automatizacijom”. Oba uvjeta danas više ne postoje, “baš suprotno”, rekao je predstavnik gospodarstva.
Glavni tajnik IV Christoph Neumayer rekao je da se industrija ove godine suočava s trećom godinom recesije. “To je također zbog stalno rastućih troškova birokracije, energije i rada. Jedinični troškovi rada posebno nastavljaju naglo rasti, povećavši se za više od 20 posto u industriji u posljednje dvije godine. Skraćenje radnog vremena na nacionalnoj razini uz punu naknadu plaće poskupljuje rad, uzrokuje nezaposlenost i ugrožava financiranje socijalne države”, rekao je predstavnik industrijskog udruženja.
Austrija
Stručnjaci traže značajno povećanje austrijske naknade za nezaposlene
Povodom Dana nezaposlenih (30. travnja), austrijski Momentum Institut, blizak sindikatima, upozorio je na velik problem dugotrajne nezaposlenosti, posebno među osobama starijima od 50 godina. Ova skupina čini 33 % svih dugotrajno nezaposlenih, a trenutno je u Austriji oko 132.000 osoba bez posla duže od godinu dana.
Podaci pokazuju da žene između 60 i 64 godine prosječno bez posla ostaju 400 dana, a muškarci iste dobi čak 538 dana. Institut upozorava da starije osobe teško dolaze do novog posla, a podizanje dobi za mirovinu dodatno pogoršava situaciju, jer bi to dovelo do veće nezaposlenosti i siromaštva u starijoj dobi.
Momentum Institut ističe i da je austrijska naknada za nezaposlene među najnižima u Europi – iznosi tek 55 % prethodnog neto dohotka, dok u zemljama poput Luksemburga, Danske i Nizozemske ta stopa iznosi između 72 i 89 %. Zbog načina izračuna koji uključuje i starije prihode, stvarni iznos koji nezaposleni primaju često je još niži.
Prosječna naknada trenutno iznosi oko 1.100 eura, što je više od 400 eura ispod granice rizika od siromaštva za samce. Institut smatra da takva visina naknade ne osigurava osnovnu egzistenciju.
Stoga preporučuju povećanje naknade na 70 % neto dohotka, uz zahtjev da se i naknada za pomoć pri nuždi (Notstandshilfe) isplaćuje u istoj visini. Ovakva mjera, tvrde, mogla bi izvući oko 48.000 osoba iz rizika od siromaštva. Također traže indeksaciju tih primanja prema inflaciji.
Austrija
Više od 330.000 ljudi u Austriji 2024. živjelo u apsolutnom siromaštvu
Prema podacima Statistik Austria, u 2024. godini čak 336.000 osoba u Austriji živjelo je u apsolutnom siromaštvu, što čini 3,7 % stanovništva u privatnim kućanstvima. Taj broj je ostao nepromijenjen u odnosu na prethodnu godinu, nakon velikog porasta u 2023.
Apsolutno siromašne osobe nisu u mogućnosti podmiriti neočekivane troškove od oko 1.390 eura ili si, primjerice, priuštiti godišnji odmor.
Posebno su pogođeni ljudi s nižom razinom obrazovanja – čak 9,7 % osoba s osnovnim obrazovanjem živi u ozbiljnom materijalnom i socijalnom uskraćivanju. Njihovi prihodi su u prosjeku 17,5 % niži od medijana, dok oni s visokoškolskom diplomom imaju 24 % viši prihod od prosjeka.
Osim apsolutnog siromaštva, 1,288 milijuna ljudi (14,3 % stanovništva) smatrani su siromašnima prema dohotku, jer raspolažu s manje od 60 % medijalnog ekvivalentnog neto prihoda. Ukupno 1,529 milijuna ljudi (16,9 %) bilo je izloženo siromaštvu ili socijalnoj isključenosti.
Vlada planira reformu socijalne pomoći i uvođenje dječje osnovne sigurnosti kako bi poboljšala situaciju. U usporedbi s 2023. godinom, 63.000 ljudi manje palo je u kategoriju siromašnih ili socijalno isključenih, prema Ministarstvu socijalne skrbi.
Organizacije poput Volkshilfe, Caritasa i SOS-Kinderdorfa pozivaju na hitnu provedbu dječje osnovne sigurnosti, ističući da je 344.000 djece i mladih pogođeno siromaštvom ili isključenjem.
Diakonie upozorava da je 82.000 osoba s invaliditetom teško socijalno isključeno, a 207.000 njih u riziku od siromaštva, naglašavajući potrebu za dostojanstvenijim pristupom socijalnoj pomoći.
Austrija
Povećanje plaća u Austriji od 1. svibnja – mnogi prvi put dobivaju više od 2.000 eura bruto
Od 1. svibnja 2025. tisuće zaposlenih u Austriji dobit će veće plaće zahvaljujući novim dogovorima iz kolektivnih pregovora. Povećanja iznose do 113 eura mjesečno, ovisno o sektoru.
U drvnoj industriji radnici će dobivati prosječno 2,75 % više bruto plaće, uz maksimalno povećanje do 90 eura. U kemijskoj industriji povećanje iznosi 2,65 %, s granicama između 80 i 113 eura. Učenici na stručnom osposobljavanju (lehrlinge) također će imati koristi, a zaposlenici u nižim platnim razredima (V i VI) dobit će fiksni dodatak od 60 eura.
U sektoru turizma i ugostiteljstva, kako je već ranije dogovoreno, plaće rastu u skladu s godišnjom inflacijom plus dodatnih 1 %. Time se minimalna bruto plaća prvi put penje iznad 2.000 eura mjesečno.
Osim toga, zaposlenici Austrijske pošte dobit će i bonus za uspješan rad u iznosu do 836 eura, počevši od svibnja.
