Ekonomija
Prosječna neto plaća u Hrvatskoj iznosila 1.315, medijalna 1.106 eura
U Hrvatskoj je u ovogodišnjem lipnju prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama iznosila 1.315 eura, što je za 11,6 posto više nego u lipnju lani, ali i 0,7 posto manje u odnosu na svibanj 2024., objavio je u srijedu Državni zavod za statistiku (DZS).
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama RH u lipnju je iznosila 1.819 eura, što je realno više za 11,7 posto u odnosu na godinu ranije, ali i 0,7 posto niže nego u svibnju.
DZS pritom navodi da je u lipnju 2024. bilo prosječno 159 plaćenih sati, što je u odnosu na svibanj niže za 12,6 posto. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu za lipanj 2024. iznosila je 8,04 eura, što je u odnosu na svibanj 2024. za 12,9 posto više, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine za 24,8 posto više. Prosječna mjesečna bruto plaća po satu za lipanj 2024. iznosila je 11,11 eura, što je u odnosu na svibanj 2024. za 12,8 posto više, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine za 24,7 posto više.
Po podacima DZS-a, najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u lipnju, od 1.981 euro, u pravnim je isplaćena u djelatnosti zdravstvene zaštite, dok je najniža od 845 eura bila u u proizvodnji odjeće. U proizvodnji odjeće u lipnju je bila i najniža prosječna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama, 1.091 euro, dok je najviša od 2.942 eura bila u djelatnosti proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih derivata.
Iz DZS-a ističu i da je medijalna neto plaća za lipanj 2024. iznosila 1.106 eura, a medijalna bruto plaća 1.498 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u prvoj polovini 2024. iznosila je 1.297 eura, što je nominalno za 15,5, a realno za 11,5 posto više nego u istom polugodištu 2023. Viša je bila i prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome, nominalno za 15,6, a realno za 11,6 posto, s iznosom od 1.788 eura u lipnju 2024.
Ekonomija
Najskuplje gorivo za Uskrs: Veliki petak dan za izbjegavanje točenja goriva
Tijekom uskrsnih blagdana dolazi do neuobičajenih promjena na benzinskim postajama, a posebno se ističe Veliki petak kao dan kada su cijene goriva najviše.
Prema analizi Austrijskog autokluba (ÖAMTC) u posljednjih pet godina, gorivo je upravo na Veliki petak najskuplje, dok su cijene na Uskrs i Uskrsni ponedjeljak znatno povoljnije.
Zabilježene su razlike u cijeni od 3,5 do 5,5 centi po litri, ovisno o danu. ÖAMTC je dodatno kritizirao činjenicu da se pad cijene sirove nafte tek minimalno prenosi na maloprodajne cijene goriva. Klub procjenjuje da bi trenutne cijene mogle biti niže za barem pet centi po litri, no to se zasad ne odražava na benzinskim postajama.
Ekonomija
Poznata građevinska tvrtka odlazi u stečaju – 69 radnika ostaje bez posla
Tvrtka MGlass GmbH, sa sjedištem u Steyreggu (okrug Urfahr-Umgebung), službeno je otvorila stečajni postupak. Tvrtka je specijalizirana za izgradnju staklenih fasada, krovova i specijalnih staklenih konstrukcija, a bila je uključena i u izgradnju prestižnog projekta Quadrill Tower u Linzu.
Iako je gradnja tog nebodera trenutačno u punom jeku i nastavlja se bez kašnjenja, MGlass se već neko vrijeme suočava s ozbiljnim financijskim problemima. Ranije je već bio pokrenut postupak sanacije, no oporavak građevinskog sektora nije se dogodio, a tvrtka nije uspjela ostvariti dovoljne prihode i pokriti troškove.
Sadašnja situacija:
- Dugovanja tvrtke iznose oko 40 milijuna eura
- Nasuprot tome, imovina iznosi tek oko 2,1 milijun eura
- 69 zaposlenika izgubit će posao
- Oko 450 vjerovnika pogođeno je stečajem
- Zadnje plaće isplaćene su do kraja veljače
Prema informacijama kreditne agencije Creditreform, nastavak poslovanja nije planiran, niti bi bio moguć.
Ekonomija
Lažni oglasi za kredite: AK Gornje Austrije upozorava na sumnjive posrednike
Kredit može biti spas – ali i skupa zamka. Radnička komora Gornje Austrije (AK OÖ) upozorava građane na sve češće prevare putem interneta, gdje sumnjivi posrednici nude brze gotovinske kredite uz privlačna obećanja. Iza ovih ponuda često se kriju skriveni troškovi i nepoštene prakse.
Posebno se cilja na ljude koji nemaju nekretnine, pa se zbog nemogućnosti da dobiju klasičan kredit okreću online posrednicima. Iako je zakonski dopušteno naplatiti proviziju (do najviše 5% iznosa kredita), to vrijedi samo ako stvarno dođe do sklapanja ugovora. Dodatne naknade, poput troškova obrade zahtjeva, nisu dopuštene.
Pojedini posrednici čak traže novac ako klijent napravi pogrešku u prijavi – bez obzira na to je li kredit uopće odobren. Također, neki nude tzv. “financijske sanacije”, koje nisu krediti, već skupe usluge za navodnu pomoć u reguliranju dugova, bez stvarnog isplaćenog novca.
Savjeti AK-a za sigurnije postupanje:
- Najprije se informiraj direktno u banci i usporedi ponude.
- Ako dobivaš više odbijenica, realno procijeni možeš li si kredit priuštiti.
- Uvijek zatraži pisani nacrt ugovora.
- Pažljivo pročitaj sitna slova i traži pojašnjenja kad nešto nije jasno.
- Obećanja o brzom i lakom kreditu, osobito kod financijskih poteškoća, često su previše dobra da bi bila istinita.
U slučaju financijskih problema, najbolje je obratiti se besplatnim, državnim savjetovalištima za pomoć potrošačima.
