Hrvati u svijetu
HRVATSKI SVJETSKI KONGRES: Za ispitivanje ustavnosti Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor
Trideset je hrvatskih državljana iz 6 europskih zemalja, te Kanade, SAD-a i Australije, Ustavnom sudu Republike Hrvatske podnijelo Prijedlog za ocjenu čl. 6. i 8. Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor s Ustavom RH, međunarodnim ugovorima i antidiskriminacijskim odredbama EU. Među njima nalaze se vodeći članovi Hrvatskoga svjetskog kongresa te Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u dijaspori i domovini, priopćila je udruga Hrvatski svjetski kongres, čije priopćenje koji u nastavku prenosimo u cijelosti.
Kao što je općepoznata činjenica, hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u RH imaju pravo na 3 zastupnika u Hrvatskom saboru, te su njihova izborna mjesta isključivo diplomatsko konzularna sjedišta RH u inozemstvu. Ministarstvo uprave ima registrirano 883.042 birača koji nemaju prebivalište u RH. Njihov broj u postocima je 19,15%,, a biraju samo 3 zastupnika, odnosno 1,98% ukupnog broja zastupnika. Istovremeno češka i slovačka nacionalna manjina su sa svega 1.590 izašlih birača izabrali saborskog zastupnika.
Prijedlog, koji se temelji na stručnoj analizi trojice profesora ustavnog i javnog prava (Marc Gjidara, Zvonimir Lauc, Mato Palić), ukazuje na nekoliko odluka Ustavnog suda RH, te Europskog suda za ljudska prava o diskriminaciji navedenih hrvatskih državljana. Također pokazuje nezakonitost i neustavnost i drugih odredbi navedenog zakona.
Budući da navedeni zakon i ustavne odredbe, koje su ograničile broj zastupnika navedenih hrvatskih državljana na 3 zastupnika, nemaju uporište u temeljnim ustavnim načelima i međunarodnim pravnim aktima podnositelji smatraju da su teško diskriminirani i da ovakav Zakon ukazuje na nelegitimnost čitavog izbornog procesa koji treba uskladiti s temeljnim ustavnim načelima, europskom pravnom stečevimom i međunarodnim ugovorima čiji je potpisnik i RH.
Ovim činom hrvatski državljani koji nemaju prebivalište na području RH pokazuju da se nisu voljni pomiriti s neprestanim šikaniranjem, vrijeđanjem i mijenjanjem zakona na njihovu štetu, ali i na štetu ukupnih hrvatskih nacionalnih interesa i prava.
Mato Knezović, odvjetnik,
zastupnik Hrvatskog svjetskog kongresa
Hrvati u svijetu
Hrvat Marko (34) preminuo u Irskoj, iza njega ostali supruga i troje djece – sada trebaju pomoć
Njegova supruga i troje djece, s kojima je posljednjih godina živio u Irskoj, sada trebaju pomoć dobrih ljudi.
Marko Tranpa, mladi Pločanin, iznenada je preminuo u 34. godini života od posljedica aneurizme. Njegova supruga i troje djece, s kojima je posljednjih godina živio u Irskoj, sada trebaju pomoć dobrih ljudi. Njegovi prijatelji, koji su ostali bez riječi zbog ovog gubitka, pokrenuli su apel za prikupljanje sredstava putem stranice GoFundMe.
Do trenutka pisanja ovoga članka, uplaćena je preko 500 donacija, a prikupljeno je više od 20.000 eura. Ako i vi želite pomoći, to možete učiniti uplatom na ovome linku. Prikupljena sredstva bit će namijenjena njegovoj obitelji, kako bi im se olakšali ovi teški trenuci.
Marko je, inače, bio igrač i direktor kluba FC Croatia Fermoy, a iz kluba su se oprostili od njega riječima zahvale. Od mladoga Pločanina oprašta se i njegova obitelj. “Hvala ti na svoj ljubavi, sreći i na našoj divnoj djeci. Obećajem da ću ih čuvati i pričat ćemo o tebi svaki dan. U svakoj pjesmi, u svakoj kavi, u svakom mirisu, u svakom smijehu ću te naći. Prekršio si obećanje, obećao si da ćemo skupa, stari i naborani, umrijeti zagrljeni u krevetu. Opraštam ti to. Srest ćemo se ponovo, ljubavi moja”, napisala je njegova supruga na Facebooku.
Hrvati u Austriji
Sto godina hodočašća gradišćanskih Hrvata u Mariazell: Ovo je primjer odnosa prema kulturnoj i jezičnoj raznolikosti
Tisuće hodočasnika očekuju se od 25. do 27. kolovoza na jubilarnom, stotom hodočašću gradišćanskih Hrvata u najvećem austrijskom marijanskom svetištu Mariazell, objavio je Kathpress.
Vrhunac hodočašća, koje se redovito održava od 1923., bit će večernja liturgija 25. kolovoza u 18.30 sati s procesijom sa svijećama, kao i svečana misa 27. kolovoza u 10 sati. Obje mise predvodit će željezanski biskup Egidije Živković, uz suslavlje više biskupa, među kojima će biti i varaždinski biskup Bože Radoš i biskup Graza Wilhelm Krautwaschl.
Nakon svečane liturgije 27. kolovoza uslijedit će svečana predaja Marijina kipa, priopćila je u petak Željezanska biskupija.
Predaja kipa prvi put je organizirana 1973., pri čemu hrvatske župe iz austrijskog, slovačkog i mađarskog dijela Gradišća jedna drugoj predaju kip. Taj je običaj 1973. pokrenuo tadašnji željezanski biskup Stefan László, kao znak mirnog suživota i mostogradnje u doba Željezne zavjese i Hladnog rata, piše dijaspora.hr.
U posljednjih 50 godina Marijin kip, kopija Marijina kipa iz Mariazella, neprestano je na putu po hrvatskim župama u Gradišću. Tijekom hodočašća vjernici ju donose u Mariazell hodajući pješice tri do četiri dana, da bi ju ondje predali sljedećoj župi. Službene kronike otkrivaju da su hrvatski hodočasnici dolazili u Mariazell još u 15. stoljeću.
Tisuće Hrvata naselile su se između 1523. i 1535. u bijegu pred Turcima u Austriji i zapadnoj Mađarskoj. Danas ih je ondje oko 40 tisuća. Veliki dio njih živi u Beču, u Mađarskoj i Slovačkoj.
„Življeno zajedništvo etničkih skupina u Gradišću primjer je odnosa prema kulturnoj i jezičnoj raznolikosti“, naglasio je biskup Živković u priopćenju.
Mons. Živković je bio niz godina voditelj hrvatske sekcije u željezanskom dijecezanskom uredu, a nakon što je imenovan biskupom, podigao je sekciju na razinu samostalnog vikarijata.
Hrvatski vikarijat Željezanske biskupije sa sjedištem u biskupskoj rezidenciji u Željeznom brine o 20 posto katolika u Gradišću, a na čelu mu je vikar Željko Odobašić, u austrijskoj javnosti poznat i kao osnivač austrijske svećeničke nogometne reprezentacije. U gradišćanskim župama djeluju brojni hrvatski svećenici i redovnici.
Hrvati u Austriji
“Lijepa stvar” – Hrvatima iz dijaspore vlada nudi 500 stipendija za učenje hrvatskog jezika
Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske objavio je javni poziv za dodjelu do 500 stipendija, najviše do sada, za učenje hrvatskog jezika u Hrvatskoj za akademsku 2023./2024. godinu.
Zainteresirani će hrvatski jezik moći učiti u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku, Zadru, Puli i Dubrovniku, stipendija podrazumijeva redovito pohađanje nastave u Hrvatskoj.
Stipendija se odobrava za jedan (zimski ili ljetni semestar) ili dva semestra učenja hrvatskoga jezika. Zimski se održava se od početka listopada 2023. do kraja siječnja 2024. godine, a ljetni od početka ožujka 2024. do sredine lipnja 2024. godine.
Subvencije za smještaj i hranu
Stipendija uključuje trošak tečaja hrvatskoga jezika, subvencioniranu prehranu do dva obroka dnevno te djelomičnu naknadu za smještaj u studentskom domu ili privatno.
Na Javni poziv mogu se prijaviti pripadnici hrvatskoga naroda, njihovi supružnici kao i prijatelji hrvatskoga naroda i Hrvatske koji njeguju hrvatski identitet i promiču hrvatsko kulturno zajedništvo. Uvjet je da imaju 18 godina života, da su završili najmanje srednju školu te da imaju prebivalište izvan Hrvatske ili pak prebivalište/boravište u njoj ne dulje od tri godine.
Rok za slanje prijava na javni poziv je 19. lipnja 2023.
You must be logged in to post a comment Login