Austrija
Građani u Austriji mogu dobiti od 145 do 2500 eura bonusa
Milijuni ljudi u Austriji i dalje mogu očekivati jedan ili više dodataka ove godine. Ovisno o mjestu prebivališta i životnoj situaciji, mogući iznosi variraju između 145 pa čak do 2.500 eura po osobi.
U proteklim godinama, kontinuirano su se isplaćivali novi dodaci i bonusi pojedincima i tvrtkama u Austriji. Prvenstveno su se smatrali olakšanjem protiv inflacije.
Gotovo sva domaćinstva će ove godine primiti jednu ili više isplata. Jednokratne isplate u visini nekoliko stotina ili čak tisuća eura su moguće, piše kroativ.at
Paušalna naknada za energetske troškove
Od lipnja 2024., mali i srednji poduzetnici će putem novog online zahtjeva moći dobiti naknadu od maksimalno 2.475 eura kao paušalno olakšanje za visoke energetske troškove prethodne godine. Iznos će biti isplaćen u roku od nekoliko dana nakon podnošenja zahtjeva.
Mali poduzetnici još uvijek mogu do 27. svibnja 2024. podnijeti zahtjev za naknadu za energetske troškove za 2022. godinu, u iznosu do 410 eura, što omogućava promjena zakona.
Bonus za obrtništvo
Bonus za obrtništvo u iznosu od 20 posto računa radova do 10.000 eura – konkretno 2.000 eura – moći će se zatražiti od 15. srpnja 2024. godine. Primjenjuje se retroaktivno od ožujka 2024. i može se zatražiti jednom godišnje po odrasloj osobi u kućanstvu. Sve pojedinosti o zahtjevu i iznosu mogu se pronaći ovdje na Finanz.at.
U Burgenlandu već od 1. travnja 2024. postoji vlastiti bonus za obrtništvo od maksimalno 2.500 eura ili 25 posto računa za usluge obrta burgenlandskih tvrtki.
Bonus za popravak
Bonus za popravak od maksimalno 200 eura ili 50 posto troškova popravka elektroničkih uređaja ponovno je dostupan i ove godine. Proračunska sredstva su ponovno povećana u ožujku. Dosad je iskorišten gotovo milijun puta.
U Beču se od 21. svibnja 2024. ponovno pokreće bečki bonus za popravak od 100 eura. Ovaj je već bio dostupan prošle godine i namijenjen je osiguravanju olakšanja za popravke i ove godine.
Klimatski bonus
Od rujna će opet biti dostupan klimatski bonus za sve ljude s prebivalištem u Austriji (najmanje 183 dana). Rok za pravo na naknadu ove godine je 2. srpnja 2024. Iznos je ove godine 145 do 290 eura. Kako će iznos klimatskog bonusa ovisiti o mjestu prebivališta, može se pronaći na karti klimatskih bonusa.
Kako biste bonus primili na svoj račun, već sada trebate unijeti ili ažurirati podatke o računu u FinanzOnline-u. Inače, isplate će biti putem vaučera.
Potpore za stanovanje i grijanje
U nekim saveznim državama – poput Tirola ili Salzburga – još uvijek se mogu tražiti potpore za stanovanje i grijanje. U Tirolu će se isplata vršiti u dijelovima, pri čemu će se potpora za stanovanje isplatiti u proljeće, a potpora za grijanje početkom nove sezone grijanja u jesen 2024. godine.
Sve pojedinosti o potporama za grijanje mogu se pronaći ovdje na Finanz.at. Na vrijeme za sezonu grijanja u jesen i zimu 2024., i one savezne države u kojima trenutno više nije moguće podnijeti zahtjeve ponovno će pružiti potpore.
Potpora za samohrane roditelje i djecu
Samohrani roditelji će do kraja godine još uvijek dobivati dodatak za djecu od 60 eura za svako dijete, pod uvjetom da se pridržavaju graničnih prihoda. Preduvjet je da se na temelju poreznog obračuna za zaposlene za 2023. godinu koristi porezna olakšica za samohrane roditelje i da se pridržava graničnog prihoda. Za cijelu kalendarsku godinu to je dvanaest puta 60 eura – dakle ukupno 720 eura.
Austrija
Austrijanci žele veću neovisnost Europe od SAD-a
Velika većina austrijskih građana – njih 60 posto – želi da Europska unija postane neovisnija o Sjedinjenim Američkim Državama, osobito u kontekstu ponovnog mandata Donalda Trumpa. Prema danas objavljenoj anketi instituta Gallup, 55 posto ispitanika smatra da Trumpova administracija predstavlja prijetnju za Europu, dok samo 20 posto vjeruje da bi njegov mandat mogao imati pozitivne učinke na EU.
Još 20 posto ne očekuje nikakve značajne promjene, dok se samo 32 posto građana zalaže za kompromis s Trumpom – najviše među simpatizerima FPÖ-a (50 posto).
Prosvjed kroz potrošačke navike
Zanimljivo je da bi se 71 posto Austrijanaca moglo zamisliti u bojkotu američkih proizvoda kao znak prosvjeda protiv Trumpove trgovinske i carinske politike. Od toga, 39 posto kaže da bi to „sigurno učinili“, dok bi 32 posto to „vjerojatno“ učinilo. Samo jedna petina ispitanika u potpunosti odbacuje tu ideju.
Ovisnost o digitalnim uslugama iz SAD-a
Međutim, kad je riječ o digitalnim uslugama, stavovi su podijeljeni:
- 45 posto bi moglo odustati od društvenih mreža kao što su Facebook, Instagram, WhatsApp i X.
- 47 posto razmatra mogućnost prestanka kupnje putem Amazona i eBaya.
- 53 posto tvrdi da bi moglo živjeti bez streaming servisa poput Netflixa i Spotifyja.
- Najmanje važnima smatraju se AI alati poput ChatGPT-a i Alexe – njih bi se moglo odreći dvije trećine ispitanika.
Generacijski jaz je pritom izražen – što su ispitanici mlađi, to je manja njihova spremnost na odricanje od digitalnih pogodnosti.
Putovanje u SAD – nepopularno
Kao dodatni znak nepovjerenja prema Trumpovoj Americi, 60 posto Austrijanaca trenutno ne bi otputovalo u SAD, dok bi samo trećina bila spremna na putovanje tijekom njegovog mandata.
Austrija
Austrija: Gužve na cestama i u vlakovima. Počinju uskrsni praznici – stiže prometni kaos
S početkom uskrsnih praznika u cijeloj Austriji i devet njemačkih saveznih pokrajina, očekuju se izrazito prometni dani na cestama i u vlakovima, upozorava austrijski Ö3-Verkehrsservice. Već od petka u podne počinje pojačan promet, dok se vrhunac putne groznice očekuje u subotu.
Gužve u gradovima i na glavnim pravcima
Već u petak poslijepodne mogu se očekivati prve kolone na izlazima iz većih gradova – posebno u Beču, Grazu, Linzu i Salzburgu. Najveće opterećenje predviđa se na autocesti A13 (Brenner).
Na cesti B179 (Fernpass) pred graničnim tunelom Füssen i Lermooser tunelom uvodi se blokovsko propuštanje prometa, a usko grlo u Zillertalu bit će tunel Brettfall na ulazu u dolinu.
Salzburg i Tirol posebno pogođeni
Na Tauernautobahnu (A10) u Salzburgu radovi u tunelima između Gollinga i Werfena stvaraju velike zastoje – čekanja mogu premašiti i jedan sat. Gužve se očekuju i na B311 između Zell am Seea i Saalfeldena, kao i na B320 kod Liezena i obilaznici Stainacha.
U Gornjoj i Donjoj Austriji pojačan je promet prema Mađarskoj, posebno preko A21 i S1 prema autocesti A4 (Ostautobahn). Najintenzivniji promet predviđa se od Velikog četvrtka do Velikog petka.
Duža čekanja i na graničnim prijelazima
Zagušenja se očekuju i na graničnim prijelazima: Salzburg-Walserberg, Kufstein-Kiefersfelden, Suben (Tirol) i Lustenau (pred granicom sa Švicarskom). U Bavarskoj se gužve očekuju na A8 (München – Salzburg) i tzv. Velikom njemačkom kutu (Großes Deutsches Eck).
Zbog mjera protiv širenja slinavke i šapinske bolesti, 24 manja prijelaza prema Mađarskoj i Slovačkoj ostaju zatvorena. Na većim prijelazima, poput Nickelsdorfa i Kittseea, očekuju se dulja čekanja zbog sigurnosnih provjera.
Gužve i na željeznici: dodatni vlakovi, ali preporučena rezervacija
ÖBB povećava broj sjedala za vrijeme uskrsnih praznika, posebno na južnoj i zapadnoj liniji – s dodatnih 18.000 sjedala i 50 novih linija. Unatoč tome, rezervacija sjedala se snažno preporučuje.
Westbahn nudi besplatnu rezervaciju sjedala do tri sata prije polaska pri online kupnji karte te ističe “garanciju prijevoza” – svi putnici bit će prevezeni i ako su vlakovi puni.
Privremeni prekidi i radovi na linijama
- Stara zapadna linija u Donjoj Austriji bit će prekinuta od subote na deset dana. Između Wien-Hütteldorf, Tullnerbach-Pressbaum i Neulengbach vozit će zamjenski autobusi.
- U Beču, linija U1 bit će djelomično zatvorena između Hauptbahnhofa i Reumannplatza od subote do 21. travnja.
- Na Badner Bahnu u okolici Traiskirchena obnavljaju se tračnice – između stanica Möllersdorf-Lokalbahn i Tribuswinkel-Josefsthal vozi autobusna zamjena.
Austrija
Austrija postaje europsko žarište stečajeva
Austrija bilježi jedan od najvećih porasta stečajeva među zemljama Europske unije – i trend ne pokazuje znakove usporavanja.
U posljednjih nekoliko godina, Austrija se izdvojila kao jedno od najpogođenijih tržišta u EU kada je riječ o broju poslovnih stečajeva. Prema najnovijim podacima Eurostata, situacija je ozbiljna – samo Mađarska, Nizozemska, Francuska i Grčka bilježe još dinamičniji rast stečajeva od Austrije.
Grafička analiza podataka, koju je izradio analitički servis selektiv, jasno pokazuje koliko se Austrija izdvaja negativno u usporedbi s ostatkom Unije. U Danskoj, primjerice, situacija je znatno stabilnija – zemlja bilježi najpozitivniji trend u stečajevima u cijeloj EU.
Crni scenarij za 2025. godinu?
Sve upućuje na to da bi 2025. mogla postati još jedno rekordno stečajno razdoblje za Austriju. Već u prvom tromjesečju ove godine otvoreno je 1.134 stečajnih postupaka nad poduzećima, što je porast od gotovo 4 posto u odnosu na isto razdoblje rekordne 2024. godine.
Posebno pogođen sektor je tržište nekretnina, koje se i ranije suočavalo s izazovima, no sada trpi dodatni pritisak zbog nestabilnog tržišta i povećanih operativnih troškova.
Austrija znatno iznad EU prosjeka
Prosjek Europske unije daleko je ispod razine stečajeva koje trenutno bilježi Austrija. Takav razvoj događaja izaziva zabrinutost među ekonomistima i poduzetnicima, jer visoka stopa insolventnosti može imati šire posljedice na tržište rada i gospodarsku stabilnost zemlje.
