Austrija
Istraživanje: Evo koliko je građana Austrije spremno ići u rat
Rat je, ne samo daleko, nego i u Europi. Studija Sveučilišta u Innsbrucku sada se bavila stanjem vojne pripravnosti u slučaju napada na Austriju.
Rezultat nakon oko 3000 ispitanih: četvrtina muškaraca očito je spremna osobno uzeti oružje za obranu vlastite zemlje u slučaju rata. Za žene je to sedam posto – što je ključni pokazatelj vojne spremnosti. U hitnim slučajevima uključivanje u druge vojne aktivnosti, kao što je opskrba vojnika ili civilne medicinske službe, nema presudan utjecaj.
“Imamo vojnu spremnost koja je jedna od najnižih na svijetu”, rekao je za vol.at stručnjak za sigurnost Franz Eder, koji je s kolegama radio na istraživanju. Slične vrijednosti u Europi imaju Slovačka, Litva, Nizozemska, Španjolska i Portugal.
U skandinavskim zemljama stvari su bitno drugačije. Tamo je to oko 80 do 90 posto. Ogromna razlika leži u “percipiranoj prijetnji”. Prema Ederu, veća je u Švedskoj i Finskoj nego kod nas zbog Rusije.
No, stručnjak vidi i drugi razlog: “U Austriji političari izbjegavaju te teme. Radije ostavljaju dojam da ne moramo ništa učiniti jer nas neutralnost navodno štiti.”
Prema Ederovim riječima, to pokazuje i postojeća sigurnosna strategija iz 2013., gdje je Rusija i dalje navedena kao strateški partner. Zeleni i ÖVP po tom pitanju dosad nisu ništa promijenili. Stanovništvo se, međutim, ne može kriviti. “Govoriti o dezerterima bilo bi nepošteno. Podići svijest je politička odgovornost”, rekao je Eder.
Ali također ističe još jedan uzbudljiv aspekt: 72 posto ispitanih smatra da bi druge države EU trebale pružiti vojnu pomoć u slučaju napada na Austriju. Međutim, samo 14 posto je za takvu potporu Austrije ako bi neka druga članica bila napadnuta.
Eder pak vidi sve jasno: vojna ofenziva protiv Austrije je “vrlo malo vjerojatna”. Ne zna nijedan scenarij po kojem bi se to dogodilo. Ali još uvijek je važno odgovoriti na ta pitanja. “Mi smo dio EU-a, dio zajednice vrijednosti, ne možemo jednostavno biti slobodni jahači”, rekao je stručnjak za sigurnost.
Austrija
Procvat subvencionirane obnove stambenih zgrada u Beču
Beč nudi brojne mogućnosti i financijske potpore za provedbu mjera dekarbonizacije i obnove stambenih zgrada, a odjek je više nego dobar. Pretprošle godine podneseno je oko 200 zahtjeva za financiranje, a prošle čak 350.
Sve veći broj stambenih zgrada u austrijskoj metropoli obnavlja se kako bi bio spreman za budućnost, a Grad Beč pruža financijsku potporu. Prošle je godine podneseno 75 posto više zahtjeva za subvencije u odnosu na 2023. godinu. Kako bi osigurao što bržu provedbu projekata u budućnosti, Bečki stambeni fond (wohnfonds_wien) odnedavno je uveo ubrzani postupak koji omogućava brži početak provedbe mjera obnove u iznosu do 400.000 eura kao što je zamjena sustava grijanja, toplinska izolacija ili primjerice ugradnja dizala.
Posljednja inovacija Bečkog stambenog fonda omogućit će bržu obradu zahtjeva, a samim time i bržu provedbu najčešće traženih mjera. Tako se zainteresiranim građanima nastoji osigurati realizacija projekata u roku od svega nekoliko mjeseci. „Cilj je učiniti Beč spremnim za budućnost već danas”, izjavila je Kathrin Gaál, bečka dogradonačelnica i članica gradskog poglavarstva za stanogradnju i ženska prava.
Kako bi raniji početak radova bio moguć, potrebno je zadovoljiti određene uvjete. Ključno je da su troškovi manji od 400.000 eura, da građevinska dozvola već postoji ili nije potrebna za provedbu mjere te da radovi budu dovršeni u roku od godine dana, a obračun troškova dostavljen najkasnije šest mjeseci od završetka radova. Ova je inicijativa praktična za sve uključene, a moguća je zahvaljujući sve boljoj informiranosti građana za što su uvelike zaslužne gradske savjetodavne službe.
Beč tako izlazi ususret svima koji, zahvaljujući dobroj pripremi, žele što prije krenuti u realizaciju planova koji će austrijsku prijestolnicu učiniti spremnijom na sve zahtjevnije izazove budućnosti.
Austrija
Anschober objavio status, ljudi ga vrijeđali: On prijeti tužbama
Bivši ministar zdravlja krenuo u akciju! Objava Rudija Anschobera na Facebooku izazvala je buru reakcija, a sada prijeti i masovnim tužbama.
Bivši ministar Zelenih bio je u središtu pozornosti posebno tijekom pandemije Corone – i žestoko kritiziran zbog poduzetih mjera. Nakon ostavke, Anschober je radosno najavio “novi projekt”.
Na Facebooku se digla prava bura, 64-godišnjaka su u nekim slučajevima vrijeđali, a mnogi su ga iznova kritizirali zbog njegove korona politike.
Anchober je promptno odgovorio – također vrlo oštro: “Neću dopustiti da me idioti otjeraju iz moje domovine.”
To nije bila jedina reakcija na komentare mržnje: Anschober sad prijeti oko 700 korisnika tužbama zbog “zlobe, mržnje, laži i gluposti – a to će nekie skupo stajati!”, piše danas austrijski magazin OE24.
Austrija
Austrijska pokrajina zabranjuje mobitele u osnovnim školama
Koruški službenik za obrazovanje Daniel Fellner (SPÖ) proveo je u srijedu najavljenu zabranu mobilnih telefona u koruškim osnovnim školama.
Odgovarajuća uredba izdana je svim osnovnim školama u zemlji, objavila je u četvrtak pokrajina Koruška. Uredba ima za cilj spriječiti korištenje mobilnih telefona u razredu i za vrijeme odmora; izuzeci se mogu napraviti za nastavne sadržaje specifične za sat. Od škola je zatraženo da to reguliraju kućnim redom.
Prema tome, mobilni telefoni bi se trebali klasificirati kao “uređaji koji ometaju rad škole”. Uređaji trebaju biti prikladno pohranjeni tijekom nastave. Sankcije za prekršaje trebale bi se temeljiti i na kućnom redu, pa bi trebalo omogućiti upozorenje, upis u razrednu maticu ili obavijest roditeljima.
Fellner opravdava dekret time da bi “pretjerano i nepromišljeno” korištenje mobitela imalo negativne učinke na razvoj djece. To utječe na cjelokupnu dječju okolinu: “Ali možemo regulirati ovo važno školsko područje”, nastavio je Fellner.
Daljnji koraci planirani su i trebali bi se provesti ove godine. Postojala bi radna skupina sa znanstvenom podrškom za skupinu od deset do 14 godina. Ovdje je fokus prvenstveno na znanstvenoj ekspertizi i podizanju svijesti.
