Ekonomija
Novi uspjeh Mate Rimca: Za automobilskog giganta razvijat će i proizvoditi baterijske sustave
BMW Grupa objavila je vijest kako je sklopila dugoročno partnerstvo s hrvatskom Rimac Grupom. U izjavi za medije navode kao je cilj suradnje razvoj i proizvodnja inovativnih rješenja u području tehnologije visokonaponskih baterija za njihova električna vozila u Kerestincu s kompanijom Rimac Technology.
“Snage i stručnost dviju tvrtki međusobno se nadopunjuju na produktivan način. Strategija elektrifikacije BMW Grupe usmjerena je na daljnju izgradnju svoje vodeće pozicije u sektoru vrhunske električne mobilnosti. Čak i prije nego što stigne 2030. godina, baterijska električna vozila činit će više od polovice globalne prodaje vozila. BMW Grupa u partnerstvo donosi stručnost o baterijama i električnim pogonskim sustavima skupljanu tijekom više od 15 godina” stoji u priopćenju BMW-a, prenosi jutarnji.hr
U toj suradnji Rimac Technology bit će “Tier 1”, ili prvi dobavljač specijaliziran za elektrifikaciju BMW modela što uključuje visokonaponske baterije, e-osovine, te elektroniku i softverska rješenja.
Dugoročno partnerstvo s BMW Grupom znak je prijelaza Rimac Technology iz nišnog dobavljača rješenja visokih performansi u “Tier 1” dobavljača velikih količina komponenti.
S neumoljivim rastom poslovanja, uključujući otvaranje Rimac Campusa, Rimac Technology je spremna isporučiti projekte prema najvišim automobilskim standardima.
S obzirom na to da BMW Grupa upravo priprema predstavljanje šeste generacije BMW eDrive tehnologije koja će donijeti značajan iskorak na poljima kao što su domet i vrijeme punjenja električnih automobila, ovim priopćenjem postaje jasno na koji način će Bavarci osigurati toliko naprednu tehnologiju. Dva partnera objavit će više pojedinosti o obliku strateškog povezivanja, kao i o njegovom opsegu i sadržaju, u kasnijoj fazi.
Na novu suradnju osvrnuo se i Mate Rimac na svom Facebook profilu, emotivnije od suhog korporativnog priopćenja BMW-a: “Rimac Technology već ima suradnju s mnogim proizvođačima automobila. No ova s BMW-om ima poseban značaj zbog kompleksnosti i naprednosti proizvoda, veličine dogovorenog posla, povjerenja koje nam BMW daje, ali i emocionalno za mene osobno. Za mene je sve krenulo s BMW-om iz 1984. kojeg sam 2008. počeo konvertirati na električni pogon. Tada mi je bio san raditi za BMW.
Danas ne samo da radimo s BMW-om, nego zajedno stvaramo budućnost njihovih električnih modela – i to u Hrvatskoj, gdje se razvijaju i proizvode baterijski sustavi za buduće BMW modele posljednje dvije godine, a sada je postalo i javno.
Veliki dio Campusa je upravo namijenjen proizvodnji baterija za BMW, što ga, s drugim dogovorenim poslovima, u potpunosti iskorištava (već nam fali prostora i planiramo novu tvornicu). To nije samo najveći posao u našoj povijesti, nego možda i najveći ugovor u povijesti države (ja barem nisam uspio naći veći). Nisam tada, kao 20-godišnjak, mogao zamislit ovakav razvoj događaja. Idemo u pravom smjeru ali i dalje smatramo da smo tek počeli. Velike stvari tek dolaze!”
Ekonomija
Austrijski deficit veći nego se očekivalo, manjak čak 4,4 posto
Ovogodišnji proračunski deficit bit će veći nego što se ranije očekivalo, objavilo je danas Fiskalno vijeće u svojoj najnovijoj prognozi. Za 2025. godinu predviđa se manjak u visini od 4,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok se za sljedeću godinu očekuje deficit od 4,1 posto.
U 2026. godini udio javnog duga dosegnut će povijesno visoku razinu. Jedan od glavnih razloga za ovako pesimističnu procjenu je, prema mišljenju stručnog tijela, to što Vlada preoptimistično procjenjuje učinke mjera štednje.
U jesenskoj prognozi Fiskalno vijeće je još predviđalo deficit od 4,1 posto za 2025. godinu. Revidirana procjena sada je viša, između ostalog i zato što je prošlogodišnji deficit iznosio 4,7 posto, što je znatno više od prethodnih očekivanja. Uz to, dolazi do smanjenja prihoda zbog trajne recesije i snižene prognoze gospodarskog rasta za iduću godinu.
Manji očekivani učinci štednje
U slučaju potpune provedbe planiranog konsolidacijskog paketa Vlade u vrijednosti od 6,3 milijarde eura, proračunski deficit bi iznosio 4,0 posto. Međutim, Fiskalno vijeće ne vjeruje da će predložene mjere uistinu donijeti takve uštede. Realnija procjena iznosi 4,2 milijarde eura.
Ni za planirane uštede u iznosu od 8,7 milijardi eura u 2026. godini stručnjaci za proračun ne vide stvarnu osnovu. Umjesto toga, za sljedeću godinu očekuju uštede od 4,9 milijardi eura.
Dio predviđenog konsolidacijskog iznosa nije potkrijepljen konkretnim mjerama, a i procijenjeni učinci nekih prijedloga znatno su manji od onoga što Vlada navodi. To se, primjerice, odnosi na ukidanje roditeljskog dopusta za stručno usavršavanje te na smanjenje materijalnih rashoda ministarstava.
Ekonomija
Novi val poskupljenja u Austriji: Struja, hrana, internet i državne pristojbe skuplji
Austriju ponovno pogađa val poskupljenja. Unatoč laganom padu inflacije na 2,9 posto u ožujku 2025., prosječna inflacija u prvom kvartalu iznosi 3,1 posto – jedna od najviših u EU. Glavni uzroci su poskupljenja energije, hrane, komunikacijskih usluga te povećanja poreza i državnih pristojbi.
Stalni rast cijena struje
Cijene električne energije znatno su porasle – početkom godine čak 35,7 posto više nego godinu ranije. Dok su cijene plina, drva i peleta pale, struja ostaje velika stavka u kućnim budžetima. Preporučuje se usporedba i promjena dobavljača, što može donijeti i do 220 eura uštede godišnje.
Hrana značajno skuplja
Prema podacima potrošačkog nadzora, iako su neke osnovne namirnice pojeftinile, većina ih je poskupjela – više od 57 posto. Posebno su porasle cijene kave u zrnu (+72 %), soka od naranče (+45 %), maslaca (+36 %) i čokolade (+33 %). U usporedbi s cijenama iz 2021., kava i sok poskupjeli su za više od 120 posto. Diskonti nude proizvode u prosjeku 11 posto jeftinije od velikih trgovina.
Poskupljenje interneta i mobilnih tarifa
Od travnja su ponovno porasle cijene internetskih i mobilnih paketa – ovog puta za 2,9 %. U posljednjih pet godina, prosječno kućanstvo plaća više od 300 eura godišnje samo na ove usluge.
Povećanje državnih pristojbi i poreza
Od travnja 2025. povećane su sudske pristojbe za 23 posto – uključujući izvatke iz zemljišnih i trgovačkih registara te troškove sudskih postupaka. Od srpnja slijedi i retroaktivna valorizacija saveznih pristojbi – prvi put nakon 2011., što znači poskupljenje dokumenata poput putovnica i vozačkih dozvola za oko 44 posto.
Više poreza – skuplje cigarete i e-vozila
Povećana je porezna stopa na duhan i proizvode poput e-cigareta i zagrijavajućeg duhana – cigarete su poskupjele za oko 0,30 eura po pakiranju. Ukinuta je i porezna olakšica za male solarne sustave i e-vozila. Vlasnici električnih automobila godišnje će plaćati i do 400 eura više zbog ukidanja oslobođenja od poreza na osiguranje vozila.
Zbog svih tih mjera, troškovi života u Austriji i dalje rastu, a građani su sve više financijski opterećeni.
Ekonomija
Nedostatak radne snage u austrijskim supermarketima, poznat problem
Trgovine hrane suočavaju se s ozbiljnim problemima zbog nedostatka radne snage. Sektor trpi zbog trenda u kojem sve više mladih ljudi preferira rad na pola radnog vremena umjesto punog radnog vremena.
Prema izvještaju AMS-a iz ožujka, trenutno je prijavljeno 463 otvorenih radnih mjesta u sektoru prehrambene trgovine u Gornjoj Austriji. Josef Strutz-Winkler, predsjednik Gospodarske komore za prehrambenu trgovinu u Gornjoj Austriji, ističe da je to dugoročni trend – mladi zaposlenici sve češće biraju part-time poslove.
Strutz-Winkler također ukazuje na problem vezan uz socijalna osiguranje i buduće mirovine. Prema njegovim riječima, mnogi mladi nisu svjesni što će ostati za njihovu mirovinu. Naglašava i važnost promjene percepcije rada, koji bi trebao biti prikazan pozitivno, a ne kao negativan.
Za poduzetnike, posebno u trgovini, sve je teže naći nove radnike, a brojni kandidati ni ne dolaze na razgovore za posao. Trenutno, Strutz-Winkleru nedostaje osam zaposlenika, a on upozorava da će situacija postati još teža s odlaskom ljudi u mirovinu.
