Ekonomija
AK upozorava na poskupljenja tarifa mobilnih operatera
Radnička komora (AK) ukazuje na povećanje cijena osnovnih naknada za postojeće ugovore o mobitelu u travnju. Razlog tome su klauzule o vrijednosnom usklađenju koje ponovno stupaju na snagu.
“Može se pretpostaviti da se povećanje kreće oko osam posto”, napisali su u srijedu iz Radničke komore. Prema AK, ugovori deset ponuđača sadrže klauzule o zaštiti vrijednosti, dok ih 16 ponuđača trenutno ne predviđa. Neki mobilni operateri, uključujući HoT i Spusu, najavili su da se ove godine neće prilagođavati inflaciji.
Kako bi se izbjegla česta poskupljenja, iz Radničke komore preporučuju prelazak na ugovor bez takve klauzule zaštite vrijednosti. Ako mijenjate dobavljača, trebali biste usporediti nekoliko tarifa i dobro poznavati vlastitu potrošnju. AK također ističe da ne postoji besplatno posebno pravo na raskid ako se povećanje cijene pružatelja temelji na klauzuli o prilagodbi vrijednosti ili indeksu koja se temelji na inflaciji. Nadalje, postoji samo zakonsko pravo nositi vlastiti telefonski broj sa sobom ako “stvarno” promijenite pružatelja usluga, a ne, na primjer, ako jednostavno prijeđete na diskontni brend istog pružatelja usluga.
Općenito, telefoniranje i surfanje pojeftinilo je između veljače 2020. i 2024. godine. Pokazuje to analiza cijena 26 mobilnih operatera. “Glavni razlog: svi pružatelji usluga imaju nove tarife koje se mogu registrirati s opsežnijim podatkovnim kvotama, a osnovne naknade često ostaju nepromijenjene”, piše AK. U prosjeku se podatkovna potrošnja korisnika udvostručila u posljednje četiri godine, dok gotovo da i nije bilo promjena u telefoniranju i pisanju SMS poruka.
Kod najvećih pružatelja usluga A1, Magenta i Drei, međutim, primjetno je da će, iako je povećana količina uključenih podataka i maksimalna dostupna propusnost, troškovi za najjeftinije tarife u 2024. godini biti znatno veći od najjeftinijih tarifa iz 2020. godine. Nasuprot tome, od veljače 2024. nije bilo paušalnih naknada za usluge kod tri glavna pružatelja usluga, a u nekim su slučajevima troškovi aktivacije značajno smanjeni ili ukinuti.
Ekonomija
“Dug je sve veći”: Krizni sastanak zbog sanacije proračuna u Austriji
Zbog teške proračunske situacije, austrijska vlada organizirala je krizni sastanak s čelnicima saveznih država i općina. Javni dug u 2024. godini porastao je na 394,1 milijardi eura, što čini 4,7% BDP-a, zbog čega Europska unija razmatra pokretanje postupka zbog prekomjernog deficita.
Na sastanku, koji se održao u Bundeskanzleramt-u, razgovaralo se o mogućim mjerama za smanjenje proračunskog deficita. Planira se zajednički reformski proces s ciljem smanjenja duga, a prve konkretne mjere očekuju se do lipnja 2025. godine. Prema informacijama koje je izvještavao portal “Heute”, zatražena su dodatna ulaganja i štednja na svim razinama vlasti, uz koordinaciju od strane državnog tajnika Alexandra Prölla iz ÖVP-a.
Međutim, prijedlozi za dodatnu štednju naišli su na otpor, osobito od strane Tirolskog predsjednika Anton Mattlea, koji je izjavio da njegova savezna država više ne može dodatno smanjivati troškove jer su već poduzeli sve moguće mjere u okviru svojih proračuna.
Tijekom sastanka, austrijski kancelar Christian Stocker izjavio je da će biti potrebno poduzeti sveobuhvatan pristup i napraviti dugoročne strukturne reforme kako bi se smanjio deficit. Također, naglasio je da će to zahtijevati napore svih razina vlasti, a vladini ministri izrazili su uvjerenje da će reforme biti uspješno provedene, unatoč izazovima.
Ministar financija Markus Marterbauer istaknuo je da je potrebno pokrenuti jedno od najvećih programa štednje u povijesti, uz potporu svih saveza i općina, čime će se stabilizirati austrijski proračun.
Ekonomija
Nova poskupljenja u Austriji: Što je sve sada skuplje?
Kupovina postaje prava financijska zamka. Prema najnovijem izvještaju radničke komore (AK) Beč, cijene najjeftinijih prehrambenih i sredstava za čišćenje ponovno su porasle.
Podaci AK Preismonitora za ožujak 2025. pokazuju da su najjeftiniji proizvodi poskupjeli u prosjeku za 10 posto u odnosu na prošlu godinu.
Najveća poskupljenja zabilježena su kod kave (72%), soka od naranče (45%) i čokolade (33%). Cijene za 40 najjeftinijih proizvoda u bečkim supermarketima porasle su za 10,1 posto, pa je tako košarica s tim proizvodima u ožujku 2025. iznosila 81 euro, dok je prošle godine bila 73,27 eura.
Osim toga, potrošači moraju računati na veće cijene u supermarketima u odnosu na diskontere, gdje je razlika u cijeni prosječno 11 posto.
Ekonomija
Šef OeNB-a protivi se daljnjem smanjenju kamata na kredite
Robert Holzmann, guverner Austrijske narodne banke (OeNB), izjavio je da ne vidi potrebu za daljnjim smanjenjem kamatnih stopa od strane Europske središnje banke (ECB). Prema njegovim riječima, trenutne kamatne stope više ne utječu na ekonomski rast u eurozoni, a inflacija pada kako se očekivalo.
Holzmann je naglasio da je, s obzirom na to da se inflacija približava ciljanoj stopi, trenutna monetarna politika smatra neutralnom, što znači da kamatne stope više ne podupiru, ali ni ne usporavaju ekonomiju. Kao rezultat toga, smatra da nema potrebe za daljnjim smanjenjem kamata.
Holzmann je bio jedini član ECB-a koji je tijekom sastanka u ožujku glasao protiv smanjenja kamatnih stopa. Prema trenutnim procjenama na financijskim tržištima, postoji 80% vjerojatnosti da će ECB 17. travnja smanjiti kamate za dodatnih 0,25 postotnih bodova, što bi bio sedmi potez prema smanjenju otkako je ECB počela smanjivati kamate u lipnju 2024. godine.
S obzirom na trenutne inflacijske pokazatelje, Holzmann je izrazio optimizam zbog opadanja inflacije u eurozoni, koja je u ožujku pala na 2,2%, a inflacija u sektoru usluga također se smanjuje. ECB teži inflaciji od 2% kao idealnoj stopi za ekonomiju eurozone, što je sada gotovo postignuto.
