Od siječnja 2026. na snagu stupaju izmijenjena pravila za dodatnu zaradu kod primanja naknade za nezaposlene ili pomoć u slučaju nužde (Notstandshilfe). Izvorno je planirano da većina primatelja ne smije dodatno raditi, no Ministarstvo rada najavilo je korekciju koja uvodi iznimke za osobe koje pohađaju obrazovne ili stručne programe.

Prema prvotnom planu, od 2026. godine dodatno raditi mogli su jedino stariji od 50 godina, dugotrajno nezaposleni te osobe s najmanje 50% invaliditetom. Nove izmjene omogućit će sudionicima AMS-ovih školovanja ili stipendija – pod uvjetom da program traje najmanje četiri mjeseca – da rade uz minimalni gubitak naknade. Ovim bi se izbjegao negativan utjecaj na više od 3.000 osoba, uključujući polaznike stručnih tečajeva ili stipendista u području njege.

Do kraja 2025. godine vrijede dosadašnja pravila: nezaposleni mogu dodatno zaraditi do 551,10 eura mjesečno bez gubitka prava. Od 2026. godine, dodatno raditi moći će samo osobe koje ispunjavaju jedan od sljedećih uvjeta:

• najmanje 26 tjedana kontinuirano radile manji posao uz glavni posao;
• nakon najmanje 52 tjedna bolesti ili rehabilitacije žele se vratiti na tržište rada;
• dugotrajno nezaposleni s najmanje 365 dana primanja naknade;
• osobe starije od 50 godina ili s invaliditetom nakon minimalno 365 dana primanja naknade.

Izmjene se odnose i na dodatnu zaradu kod starosne mirovine i obiteljskih naknada, pri čemu granica za manju zaradu ostaje na 551,10 eura mjesečno, bez indeksacije inflacije, zbog teške proračunske situacije i mjera štednje vlade.

U Nacionalnom vijeću očekuje se tjedan s nekoliko važnih, ali i kontroverznih tema. Najviše pažnje izazvat će prijedlog FPÖ-a kojim se želi u Ustavu definirati samo dva spola: muški i ženski.

Uz ovu raspravu, planirane su i druge promjene: ubrzavanje postupaka kod velikih administrativnih predmeta te ukidanje klasične, papirnate vinjete za autoceste, koja će biti zamijenjena digitalnom verzijom.

Predsjednik FPÖ-a očekuje da će tema o spolovima izazvati emotivne rasprave među zastupnicima, dok će se rasprava o ukidanju vinjete uglavnom svesti na tehničke detalje. Nacionalno vijeće također će raspravljati o zakonima koji se tiču “Shrinkflationa” – smanjenih pakiranja proizvoda uz iste ili više cijene – te o novim pravilima za kamione koja uključuju prilagodbu cestarine i ekološke kriterije.

U središtu pozornosti mogla bi se naći i pravna pitanja, uključujući postupke prema bivšem predsjedniku Gospodarske komore Harald Mahreru (ÖVP), kao i zahtjev FPÖ-a za “pravdom govornom obvezom” pri odgovorima vlade na parlamentarna pitanja.

Tjedan bi mogao biti zanimljiv i zbog najavljenog istražnog odbora vezanog uz aferu Pilnacek, kao i zbog rasprava o kontroverznim izjavama zastupnika ÖVP-a Franza Hörla u vezi s lovom na vukove.

Sve u svemu, Nacionalno vijeće ovog tjedna kombinira administrativne reforme, ekonomske teme i goruća politička pitanja koja izazivaju snažne reakcije među zastupnicima i javnošću.

Cijene energije i hrane u Austriji i dalje snažno rastu, a inflacija se i u studenom zadržava na oko 4 posto — značajno iznad prosjeka eurozone. Prema novoj anketi Unique Researcha za “Heute”, ogromna većina stanovnika kaže da osjeća poskupljenja u svakodnevnom životu.

Čak 85 % građana pogođeno poskupljenjima
Prema rezultatima ankete, 46 posto ispitanika tvrdi da ih rast cijena “vrlo jako” pogađa, a 39 posto “donekle”. Samo 12 posto kaže da osjećaj poskupljenja nije značajan, dok samo 2 posto tvrdi da ne primjećuje nikakav rast troškova.

Žene pogođenije od muškaraca
Od žena njih 87 posto osjeća snažan pritisak rastućih cijena, a više od polovice navodi da je taj pritisak izrazito jak. Kod muškaraca je situacija malo blaža, ali i dalje ozbiljna — 83 posto osjeća posljedice inflacije.

Najpogođeniji sredovječni, ali ni mladi ni stariji nisu pošteđeni
Među osobama od 30 do 59 godina čak 89 posto osjeća poskupljenja. Više od 80 posto mladih (16–29) i starijih od 60 također tvrdi da se bore s rastućim troškovima.

Poskupljenja pogađaju birače svih stranaka
Najpogođeniji su birači FPÖ-a (92 %) i SPÖ-a (88 %). I među biračima ÖVP-a i NEOS-a većina osjeća rast cijena, iako nešto blaže. Osobe s višim primanjima i boljim obrazovanjem, kako ističe analitičar Peter Hajek, u prosjeku lakše podnose inflaciju — ali ni u jednoj skupini većina ne kaže da ju “ne osjeća”.

Inflacija postala tema broj 1
Prema Hajeku, briga zbog rasta cijena potisnula je teme poput migracije i klimatskih politika. Javnost očekuje da vlada konačno donese mjere koje će zaustaviti val poskupljenja. Ovaj tjedan u parlamentu će se raspravljati o zakonima protiv “shrinkflationa” i takozvanog “austrijskog dodatka” u cijenama.