Crno-zelena vlada 2024. godine ulazi u posljednju godinu svog zakonodavnog razdoblja – istovremeno se približavaju važni ciljevi zaštite klime. Nove subvencije za e-mobilnost imaju za cilj učiniti odlazak s fosilnih goriva privlačnijim; zauzvrat, benzin i dizel postaju skuplji. Trebali bi postojati dodatni poticaji za korištenje javnog prijevoza i fotonaponskih sustava (PV sustavi).

Cijene CO2, koje su uvedene u sklopu eko-socijalne porezne reforme 2022., povećat će se od ove godine. Plan je bio povećati porez s 30 eura godišnje kada je uveden (35 eura 2023., 45 eura 2024. i 55 eura 2025.). Međutim, prvo povećanje bilo je niže od 32,5 eura zbog inflacije. Prema Ministarstvu financija, od siječnja će jedna tona CO2 koštati 45 eura, koliko je i planirano.

Nastavak inicijative je važan – čak i ako “količina ne odgovara šteti uzrokovanoj emisijama”, kaže Franz Prettenthaler, direktor instituta Joanneum Research, za ORF.at. U svakom slučaju, socijalnu točnost mjere osigurava klimatski bonus. Iznos klimatskog bonusa, koji je namijenjen suzbijanju utjecaja cijene CO2 na stanovništvo, ovisi o cijeni CO2 i još nije utvrđen za 2024. godinu.

Od 1. siječnja povećava se i standardni porez na potrošnju (NoVA) za kupnju automobila i lakih gospodarskih vozila, koji će rasti za sve nove automobile koji ispuštaju više od 99 grama CO2 po kilometru. Prema ÖAMTC-u, to rezultira dodatnim troškovima za sve automobile na čisti benzin i dizel; za novi automobil niže srednje klase od oko 30.000 eura, NoVA se povećava za oko 300 eura. Povećanje je još veće za nove automobile s visokom potrošnjom goriva.

Subvencije za e-mobilnost nastavit će se 2024. godine, a za električne automobile i dalje se ne mora plaćati NoVA. Ukupno je na raspolaganju 114,5 milijuna eura. Fizičke osobe i dalje dobivaju do 5000 eura za kupnju električnog automobila, a do 2300 eura za e-motocikle.

Privatna infrastruktura za punjenje, poput zidnih kutija i kabela za punjenje, i dalje će se subvencionirati do 600 eura, a zajednički osadržaji u stambenim zgradama do 1800 eura. Postoji financiranje do 30.000 eura za javno dostupnu infrastrukturu za punjenje. Daljnjih deset milijuna eura uložit će se u širenje mreže brzih punjača u trenutno nedovoljno opskrbljenim područjima.

“U ruralnim područjima individualna mobilnost s vlastitim automobilom igrat će još dužu ulogu”, kaže Prettenthaler. Promicanje e-mobilnosti stoga je razumna mjera, posebno za ovo područje. “Za nove tehnologije, subvencije imaju važnu ekonomsku funkciju zatvaranja cjenovnog jaza između sadašnjih viših cijena i budućih cijena, jer će one s vremenom postati jeftinije.”

Poticaji su predviđeni i za javni prijevoz u 2024. godini. Mlađi punoljetnici dobivaju jednokratnu besplatnu klimatsku kartu povodom 18. rođendana i mogu besplatno koristiti javni prijevoz godinu dana. Od svog 18. rođendana mladi odrasli imaju tri godine da preuzmu besplatnu klimatsku kartu.

Još uvijek nije jasno kada će točno kampanja biti provedena, a daljnji detalji potraživanja još se razrađuju. Za to je predviđeno 120 milijuna eura godišnje. Prema Prettenthaleru iz Joanneum Researcha, klimatska karta je “prekretnica” koja će korištenje javnog prijevoza učiniti jeftinijim i lakšim. Učiniti ga dostupnim 18-godišnjacima je “dobrodošla prilika za utjecaj na mlade ljude čije se navike kretanja mijenjaju zbog vozačkih dozvola itd.”

Od 1. siječnja 2024. fotonaponski sustavi s vršnom snagom do 35 kilovata (kWp) također će biti oslobođeni poreza na promet. To utječe na većinu svih solarnih elektrana koje se postavljaju na krovove kuća. Ukidanje poreza odnosi se i na balkonske elektrane, a to su mali fotonaponski sustavi s jednim ili dva modula koji isporučuju najviše 800 W snage i spajaju se u utičnicu.

Uz izuzeće od poreza na promet, mnogi privatni proizvođači električne energije više se neće morati prijaviti za financiranje od agencije za obradu za Ökostrom AG (OeMAG), što je izazvalo mnogo frustracija od procvata fotonaponske energije 2022. jer je proračun često bio iscrpljen u roku od nekoliko minuta. To je dobrodošlo jer je financiranje privatnih osoba do sada bilo nepotrebno komplicirano, kaže Prettenthaler. Po prvi put ikada, postoji federalno financiranje za balkonske elektrane. Oslobađanje od poreza na promet u početku se primjenjuje do 2026.

Sve u svemu, Austrija će uložiti mnogo novca u zaštitu klime, nešto više od deset milijardi eura, rekao je stručnjak za ORF.at. „Ali puno se ulaže i u ponašanje koje je štetno za klimu – otprilike polovica.“ „Najveći dio“ ovdje je povlastica za dizel. “Ali javnost također plaća mnogo novca svake godine za ponašanje koje je štetno za klimu, na primjer kroz obvezna parkirna mjesta za automobile.”

Europska komisija želi postati klimatski neutralna do 2050. Za Austriju važeći propisi predviđaju smanjenje emisija stakleničkih plinova (izvan trgovanja emisijama) za 36 posto do 2030. u usporedbi s 2005. godinom.

U Austriji, kada je u pitanju zaštita klime, postoje vrlo složene, ali i nejasne nadležnosti na zakonskoj razini, zbog čega je nedorečeni zakon o zaštiti klime problematičan. Načelno, međutim, sve što se još može provesti u zakonodavnom razdoblju je pozitivno – a također je važno pratiti raspoloženje javnosti.

„Svaka mjera koja se donese u vladi za klimatski prihvatljivu administraciju i pokazuje jedinstvo ima prednost za građane – jer stvara dojam da nije sve osobna odgovornost.” Savezne države također igraju ključnu ulogu ovdje, one mogao voditi primjerom. “U Štajerskoj, na primjer, državna uprava ima namjeru postati klimatski neutralna što je više moguće.”