Recesija u Austriji, međutim, uzrokuje daljnji rast broja nezaposlenih: krajem siječnja 445.513 osoba bilo je prijavljeno u Zavodu za zapošljavanje kao nezaposleni ili na obuci, od čega 365.746 nezaposlenih, a 79.767 na tečajevima AMS. . U odnosu na isti mjesec prošle godine broj nezaposlenih i polaznika osposobljavanja veći je za 5,8 posto ili 24.306 osoba. Stopa nezaposlenosti porasla je za 0,5 postotnih bodova na 8,6 posto.

“Napeta gospodarska situacija diljem Europe i dalje određuje domaće tržište rada, ali negativan učinak na stopu nezaposlenosti manji je nego u prethodnim krizama”, rekao je ministar rada Martin Kocher (ÖVP) u utorak u priopćenju za javnost. Trenutna stopa nezaposlenosti u siječnju je “0,7 postotnih bodova ispod desetogodišnjeg prosjeka”.

“U nadolazećim mjesecima ne treba očekivati ​​oporavak tržišta rada ili pad nezaposlenosti”, rekla je članica uprave AMS-a Petra Draxl o aktualnim brojkama nezaposlenosti.

Najveće povećanje broja nezaposlenih i osoba na AMS osposobljavanju krajem siječnja u odnosu na isti mjesec prošle godine zabilježeno je u sektoru proizvodnje/industrije (plus 14,6 posto). Manji je porast u trgovini (plus 8,4 posto), zdravstvu i socijalnim uslugama (plus 7,4 posto), u ugostiteljstvu i smještaju (plus 5,5 posto) te u zapošljavanju na određeno vrijeme (plus 0,2 posto). Jedini pad nezaposlenosti zabilježen je u građevinarstvu, s padom od tri posto.

Inflacija je ponovno povećana: u siječnju su cijene na godišnjoj razini porasle za 3,3 posto. U usporedbi s prosincem porasle su za 1,1 posto, prema prvoj procjeni Austrija Statistik objavljenoj u ponedjeljak. Energija je ponovno jedan od glavnih pokretača cijena. Nezaposlenost je ponovno porasla zbog stalne recesije, dok je prema flash procjeni WIFO-a gospodarski rast ponovno pao.

Nositelji cijena na međugodišnjoj razini bili su sektor usluga s rastom od 4,7 posto i energija s rastom od 3,7 posto. S druge strane, kretanje cijena industrijskih dobara imalo je prigušujući učinak na inflaciju, uz rast cijena od 0,9 posto.

Porast cijena energije bio je predvidljiv: „Skok na 3,3 posto nakon 2,0 posto u prosincu 2024. uzrokovan je činjenicom da mjere za prigušivanje cijena poput kočnice cijena električne energije više neće biti na snazi ​​od siječnja 2025., mrežne će naknade automatski povećanje i povećan je porez na CO2”, rekao je u ponedjeljak glavni direktor austrijske statistike Tobias Thomas.

Visok udio troškova plaća osigurao je da je sektor usluga najjači pokretač inflacije, nastavio je Thomas. Ispod prosjeka su poskupjeli hrana, duhan i alkohol za 2,7 posto.

Usporedni harmonizirani indeks potrošačkih cijena na razini cijele EU porastao je u siječnju za 3,5 posto, au usporedbi s prethodnim mjesecom za 0,9 posto. “Očekuje se da će stope inflacije ponovno pasti tijekom godine”, rekao je Thomas.

Josef Baumgartner, ekonomist u WIFO-u, to vidi slično. Za neočekivani rast inflacije zaslužna je i cijena električne energije, uz uslužni sektor, rekao je Baumgartner. No, udio usluga u ukupnoj inflaciji smanjit će se s odgodom. Taj će učinak postati očit u nadolazećim mjesecima, nastavio je Baumgartner.

Došlo je do odstupanja od predviđanja cijena nafte zbog dostupnih podataka. Nakon značajnog rasta inflacije početkom godine, WIFO je stoga revidirao prognozu godišnje stope inflacije s 2,4 na oko 2,6 posto.

Troškovi električne energije i plina vrtoglavo će porasti 2025. zbog ukidanja subvencija i ograničenja cijena. To se također odražava u brzoj procjeni inflacije za siječanj 2025. koja je postavljena na 3,3 posto, što je značajno povećanje u odnosu na prethodni mjesec. Jedan od najvećih pokretača troškova: energija.

Sada su se zbog toga požalili i iz Udruge umirovljenika koji od političara traže rješenja. “Mrežni operateri podižu naknade za struju u prosjeku za 23,1 posto, a za plin za 16,6 posto. Mrežarine se do 2032. udvostručuju, a klimatski bonus se ukida. Kako će ljudi moći priuštiti ovo?” upitao je Peter Kostelka, predsjednik Nezavisne udruge umirovljenika Austrije.

Za one koji primaju minimalne mirovine to je apsolutna prijetnja njihovoj egzistenciji, nastavio je. Uostalom, Radnička komora za 2025. godinu očekuje dodatne troškove od najmanje 380 eura. E-Control govori čak i do 800 eura. Unatoč panici još nije bilo reakcije političara.

“Ljudi su jednostavno ostavljeni na cjedilu dok FPÖ i ÖVP razmatraju povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje za umirovljenike ili smanjenje njihovih mirovina”, rekao je Kostelka.

Stoga predlaže da se opskrbljivači energijom moraju pozvati na veću odgovornost. Uostalom, “prema službenim brojkama lani su zabilježili zajedničku dobit veću od 4 milijarde eura”.