Vijesti
AMS potpuno mijenja svoj proces zapošljavanja
S novim alatom za usklađivanje kompetencija, AMS će u budućnosti imati potpuno nove pristupe zapošljavanju.
Mehanizmi koje dating platforme koriste već duže vrijeme, od siječnja će se koristiti i na AMS-u. U budućnosti će služba tržišta rada zauzeti nove pristupe zapošljavanju i oslanjati se na „usklađivanje vještina“. Slično platformama za upoznavanje, novi alat namijenjen je utvrđivanju koje su vještine potrebne za posao i, s druge strane, koje vještine posjeduju tražitelji posla, prenosi Heute.
Ubuduće se nazivi poslova više neće tražiti. Vještine i kompetencije tražitelja posla su u prvom planu. U AMS-u se nadaju da će to rezultirati preciznijim i bržim posredovanjem. Šef AMS-a Johannes Kopf govori o “daleko najvećoj inovaciji u 25 godina”.
AMS tako odgovara na sve veću složenost tržišta rada koje neprestano stvara nove profile poslova i zahtijeva sve veću specijalizaciju. “Naše se profesije više ne mogu smjestiti u ove ‘kutije’ koje smo poznavali”, kaže Kopf. I: “Sve više tvrtki traži nešto što više ne znaju kako to nazvati.”, piše danas Heute.
Ali kako novi sustav točno funkcionira? U starom programu traženje posla prvenstveno se temeljilo na nazivu otvorene pozicije. Na primjer, ako je kemičar tražio posao, prikazivali su se samo oglasi za posao u kojima su tvrtke tražile kemičare. To se sada mijenja. Jer posao projektnog tehničara bio bi jednako prikladan.
Kopf objašnjava koncept na primjeru iz Graza. Jedna tvrtka je tražila lektora. “Međutim, s odgovarajućim vještinama, bivša zaposlenica putničke agencije koja je često lektorirala tekstove na svom poslu kvalificirala se i dobila posao”, rekao je šef AMS-a.
Druga tvrtka je tražila zaposlenika sa završenom tehničkom izobrazbom (FH/Sveučilište) u području strojarstva/postrojenja s profesionalnim iskustvom i vrlo dobrim CAD poznavanjem i know-howom s programima za analitičke proračune. Međutim, konvencionalna pretraga nije dala nikakve rezultate. Usklađivanje kompetencija omogućilo je traženje specifičnih CAD znanja. To je rezultiralo s uspjehom. Osoba s preko 80 posto “poklapanja” za traženi posao konačno je pozvana na razgovor.
Konkretno, individualne vještine ljudi digitalno se bilježe pomoću novog sustava i posebno usklađuju s idejama i potrebama tvrtki. Danas AMS poznaje oko 25.000 kompetencija – one se kreću od računalnih vještina do tehničkih vještina i društvenog znanja.
„Obučili smo svoje konzultante kako bi zajedno s kupcima mogli razviti svoj specifični katalog vještina i tako značajno povećati šanse za brzo i uspješno pronalaženje posla“, objašnjava Johannes Kopf i nastavlja: „Intenzivna rasprava o mogućnostima s poslodavcima je ključ. Usredotočite se na kompetencije, interese, vještine, sposobnosti, znanja, iskustva itd. Usklađivanjem kompetencija sada rješavamo problem koji nas je mučio desetljećima.” Samo u listopadu 2023. putem usklađivanja kompetencija poslano je 45 000 prijedloga za zapošljavanje.
Probna faza “usklađivanja kompetencija” započela je u proljeće 2023. Od siječnja 2024. sustav će biti uveden u cijeloj Austriji u svim savjetovalištem AMS-a. Nacionalni “skill matching” po uzoru na Tinder najavljen je 2016., ali je implementacija potrajala mnogo dulje od očekivanog zbog tehničkih problema, prenosi “Kurier”.
Austrija
Sve više mladih muškaraca u Austriji u dugovima – prosječno 86.000 eura minusa
Austrija se već treću godinu zaredom nalazi u recesiji, a sve veći broj građana više ne može podmirivati osnovne životne potrebe. Prema izvješću Savjetovališta za dužnike u Donjoj Austriji, broj korisnika pomoći porastao je u 2024. za gotovo 10 %.
Prema riječima direktora centra, Michaela Lackenbergera, prosječni klijent je muškarac mlađi od 40 godina, a dug iznosi u prosjeku 86.000 eura – što je značajan porast u odnosu na 2023., kada je prosječan dug iznosio 74.000 eura.
Lackenberger naglašava kako su uzroci zaduženosti rijetko pretjerana potrošnja – samo kod 2 do 5 % slučajeva. Najčešći razlozi su gubitak posla, inflacija, životne nedaće i rastava. U mnogim slučajevima uzroci se kombiniraju, a posebno su pogođene skupine s niskim prihodima.
Jedan od ključnih problema su i visoke cijene energije. Početkom 2025. inflacija u Austriji iznosila je 3,2 %, potaknuta ukidanjem državnih potpora za energiju i rastom mrežnih naknada. Mnogi građani žive u unajmljenim stanovima i nemaju mogućnost biranja energetskog opskrbljivača.
Austrijsko gospodarstvo bilježi najveću recesiju među svim članicama EU – BDP je 2024. pao za 1,2 %. Brojne privatne osobe i poduzeća suočeni su s prezaduženošću, što dovodi do sve više stečajeva i gubitaka radnih mjesta.
Lackenberger upozorava i na nedostatak financijske pismenosti. Potrebno je obrazovanje koje će građane zaštititi od skrivenih troškova, agresivnih prodajnih taktika i visokih kamata. Upozorava i na opasnosti zaduživanja kod banaka: “Banke su godinama olako davale kredite, a sada su glavni vjerovnici gotovo svim našim klijentima.”
Kao posljednje rješenje ostaje privatni stečaj. Međutim, i tu dolazi do promjena – postojeća pravila istječu u srpnju 2026., a nova bi mogla značiti dulji postupak otplate, čak i do pet godina. Lackenberger zaključuje: “Ako ne dođe do nove regulative, savjetovališta za dužnike bit će preopterećena.”
Vijesti
Nove potpore za radnike: Ovisno o saveznoj pokrajini moguće je dobiti 1.200 eura izravno na račun
Tijekom 2025. godine radnici u Austriji ponovno mogu ostvariti pravo na različite novčane potpore, koje se razlikuju ovisno o saveznoj pokrajini. Iznosi se kreću od nekoliko stotina pa sve do 1.200 eura po osobi, a potpore su posebno namijenjene osobama koje svakodnevno putuju na posao, kako bi im se ublažili troškovi prijevoza.
Donja Austrija – do 1.200 eura
U Donjoj Austriji radnici mogu ostvariti do 1.000 eura kroz tzv. „NÖ Pendlerhilfe“, a uz korištenje javnog prijevoza i dodatni eko-bonus, potpora može doseći 1.200 eura. Potrebno je imati prebivalište u Donjoj Austriji i udaljenost do radnog mjesta od najmanje 25 km. Maksimalni mjesečni prihodi ovise o obiteljskom statusu i broju djece.
Burgenland (Gradišće) – do 850 eura
U Gradišću je dostupan novi prijevozni dodatak do 850 eura. Uvjet su prebivalište u pokrajini, minimalna udaljenost do posla od 20 km te godišnji bruto prihod ispod 50.000 eura (uz povećanje granice po djetetu za samohrane roditelje). Visina potpore ovisi o udaljenosti.
Kärnten (Koruška) – do 825 eura
U Koruškoj se prijevozni dodatak može ostvariti za 2024. godinu u iznosu do 825 eura. Potrebno je prebivalište u Koruškoj, udaljenost do radnog mjesta od barem 5 km, a prihod ne smije premašiti 31.680 eura (privatno vozilo) ili 35.000 eura (javnim prijevozom).
Gornja Austrija – do 421 eura
Gornja Austrija nudi „OÖ Pendlerhilfe“ u iznosu do 421 eura. Uvjet je udaljenost do posla od najmanje 25 km i godišnji prihod ispod 35.000 eura (povećanje granice za svako dijete). Iznos ovisi o udaljenosti.
Steiermark (Štajerska)– do 389 eura
U Štajerskoj se potpora za putne troškove isplaćuje retroaktivno za 2024. godinu, u maksimalnom iznosu od 389 eura. Uvjet je minimalna udaljenost do posla od 25 km i godišnji prihod ispod 35.000 eura. Prijava je moguća do kraja 2025.
Ove potpore predstavljaju važno financijsko olakšanje za mnoge radnike, osobito one koji svakodnevno putuju veću udaljenost do posla.
Vijesti
Austrijska vlada planira strože mjere za maloljetne počinitelje kaznenih djela
Zbog značajnog porasta kriminala među djecom od 10 do 14 godina, austrijska vlada razmatra uvođenje strožih mjera – uključujući zatvoru slične oblike smještaja za maloljetne počinitelje kaznenih djela.
Prema najnovijim policijskim statistikama, broj kaznenih prijava protiv djece u toj dobnoj skupini gotovo se udvostručio – s 6.300 prijava u 2020. na čak 12.000 u 2024. godini. Gotovo polovicu počinitelja (48%) čine djeca stranog porijekla, a posebno se ističe udio sirijskih državljana.
Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner predlaže da se djeca s izraženim delinkventnim ponašanjem smještaju u posebne ustanove koje bi imale karakter “zatvorskih zajednica”, u kojima bi im se mogla ograničiti sloboda kretanja. Za to bi bilo potrebno izmijeniti postojeći zakon o boravku u ustanovama, kako bi se omogućilo legalno uvođenje takvih mjera i nadzor izlazaka.
Međutim, prijedlog izaziva kontroverze. Stručnjaci iz područja prava i dječje skrbi izražavaju zabrinutost. Pravni stručnjaci upozoravaju da trenutni zakon predviđa ograničavanje slobode isključivo za osobe s invaliditetom, a ne za zdravu djecu. Istodobno, predstavnici dječjih ustanova smatraju da je zaključavanje djece prihvatljivo samo u iznimnim slučajevima i uz stručno vodstvo i brigu odraslih.
