Austrija
Skijanje u Austriji ove će godine znatno poskupjeti
Zimski praznici ove bi godine za brojne ljubitelje snijega i zimskih snježnih sportova mogli predstavljati još veći luksuz, s obzirom na to da su inflacija i sve veće cijene energenata ostavile traga i na najpopularnijoj europskoj skijaškoj regiji – Austriji.
Austrijske skijaške regije će u sezoni 2023./2024. naplaćivati osjetno više naknade ljubiteljima zimskih sportova.
Čini se da će cijene karata za žičare najviše rasti – po podacima austrijske novinske agencije APA-e u prosjeku između 7 i 10 posto.
Najviše cijene i najveće poskupljenje očekuje se u Arlbergu u Tirolu, gdje dnevna karta već sada stoji 75 eura, što je 12 posto više nego u prošloj skijaškoj sezoni, piše agencija.
Odlazak na skijanje za vrijeme zimskih praznika oduvijek je skup sport, no ovogodišnja povećanja cijena bit će dvostruko bolnija nakon sličnih povećanja cijena uvedenih već prošle godine, kada su cijene karata za žičare u nekim skijaškim regijama porasle za 8 posto zbog povećanja troškova energije.
Turistički radnici i tvrtke koje održavaju žičare kao razlog poskupljenja karata navode inflaciju, ali i više cijene energenata i poreza koje je uvela država.
No sukladno nedavnim istraživanjima Austrija će i ove godine imati svoje stalne ili nove goste, a čini se da turističkim zajednicama veća opasnost prijeti od – manjka snijega.
Klimatske promjene imat će goleme posljedice kada je posrijedi europski skijaški turizam, rezultati su novih znanstvenih istraživanja.
Stručnjaci za ovo znanstveno područje upozoravaju da su skijališta “vrlo podložna sve manjoj količini snježnih padalina u zimskoj sezoni zbog klimatskih promjena”.
Uz globalno zagrijavanje od 2 Celzijeva stupnja iznad predindustrijske razine, postoji i “vrlo visok rizik” da će se polovina skijališta u 28 europskih zemalja ove godine suočiti s manjkom snijega.
Projekcije su to koje se temelje na studiji objavljenoj u kolovozu u znanstvenom časopisu Nature Climate Change.
Austrija
Karner: Samo 250 od 100.000 Sirijaca se vratilo u domovinu
Na današnjem zasjedanju Odbora za ljudska prava i pučkog pravobranitelja, austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (OVP) izjavio je da razmatra mogućnost prisilnog vraćanja migranata. Ova tema je pokrenuta na upit zastupnika FPÖ-a Reinholda Maiera, a povod za raspravu bio je podatak da se, unatoč promjenama vlasti u Siriji, dosad vratilo tek 250 od 100.000 sirijskih izbjeglica.
Karner je naglasio da svaki slučaj mora biti pojedinačno procijenjen, budući da sigurnosna situacija nije jednaka za sve etničke i vjerske skupine. Prema dostupnim podacima, tijekom 2023. i 2024. godine, dobrovoljno je napustilo Austriju oko 160 Sirijaca.
“Za nekoliko tjedana” trebao bi biti objavljen izvještaj o sigurnosnoj situaciji u Siriji. Austrija u vezi s tim pitanjem blisko surađuje s njemačkim vlastima.
Karner je prošlog tjedna planirao putovanje u Siriju zajedno s njemačkom ministricom unutarnjih poslova Nancy Faeser, no putovanje je otkazano zbog “konkretnih upozorenja o terorističkoj prijetnji”. Ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je da bi potencijalna opasnost za delegacije i sigurnosne snage bila prevelika te da su austrijske i njemačke vlasti zajednički donijele odluku o otkazivanju putovanja.
Austrija
Spašen Ivica Kostelić, u Austriji ga zatrpala lavina
Bivši hrvatski skijaš Ivica Kostelić ponovno se našao u situaciji opasnoj po život. U Obertauernu u Austriji odnijela ga je lavina i zatrpala. Uslijedila je akcija spašavanja u kojoj su Kostelić i skijaš koji je bio s njim uspješno spašeni, piše 24.ur.
Podignut je i spasilački helikopter. Jedan od skijaša uspio se sam izvući, dok su drugog morali otkopavati ispod snijega. Kostelić je trenutno u Obertauernu sa suprugom Elin i četvero djece.
Austrija
Austrija zbog deficita uvodi velike promjene kod AMS-a?!
Proračunska situacija u Austriji postaje sve alarmantnija. Zbog toga se šef AMS-a Johannes Kopf sada zalaže za ukidanje modela prijevremenog umirovljenja.
U ponedjeljak je postalo jasno da je proračunski deficit Austrije još veći nego što se ranije mislilo. Prema podacima Statistik Austria, državni dug je prošle godine porastao na visokih 394,1 milijardu eura.
Vlada uvodi prve mjere za smanjenje deficita
Austrijska vlada već je najavila prve mjere kako bi spriječila pokretanje postupka prekomjernog deficita od strane Europske unije. Tako je, primjerice, model obrazovnog dopusta ukinut 1. travnja, a u srijedu je predstavljen novi model kao njegova zamjena.
“Opravdano je znatno smanjenje”
U srijedu je šef AMS-a Johannes Kopf otišao korak dalje te se založio za ukidanje modela prijevremenog umirovljenja. Ovaj model do sada su mogli koristiti svi koji su bili pet godina pred mirovinu i postigli dogovor sa svojim poslodavcem. “Model je izuzetno privlačan za radnike, ali je previše skup”, izjavio je 52-godišnjak za list “Krone”.
Proračunske nesuglasice: “Ne možemo si više to priuštiti”
Posebno za AMS, prijevremena mirovina je veliki financijski teret, budući da se u slučaju kontinuirane prijevremene mirovine 90 posto troškova pokriva iz fonda osiguranja za nezaposlene. “Austrijski model je, s obzirom na proračunsku situaciju, preskup. Smatram da bi bilo opravdano znatno ga smanjiti”, jasan je Kopf.
Vlada planira prelazak na djelomičnu mirovinu
I u vladinom programu predviđena je zamjena postojećeg sustava novim modelom djelomične mirovine. Dok su prema dosadašnjim pravilima zaposlenici radili samo pola radnog vremena, ali primali tri četvrtine plaće i punu mirovinsku naknadu, ubuduće bi trebala biti moguća smanjena radna satnica od 62. ili 63. godine života, pri čemu bi zaposlenici djelomično već primali mirovinu.
Prema Kopfu, ovaj bi koncept bio znatno jeftiniji za državu, jer bi se sredstva crpila iz mirovinskog osiguranja, a ne više iz osiguranja za nezaposlene.
