Austrija
Viennale 2023. pretvara Beč u filmsku metropolu
Filmski festival Viennale i ove će godine privući ljubitelje sedme umjetnosti u Beč. Od 19. do 31. listopada održat će se 61. festivalsko izdanje, a u fokusu je austrijsko i čileansko filmsko stvaralaštvo.
Proslavivši prošle godine 60. obljetnicu, bečki filmski festival Viennale i u svom 61. izdanju donosi bogat filmski program kao i popratne događaje koji će publiku odvesti na uzbudljivo putovanje kroz filmska ostvarenja prošlosti i današnjice. Središnjica festivala nakon tri godine pandemije vraća se u umjetničku galeriju Kunsthalle u kojoj će se održavati glazbeni događaji, okrugli stolovi te različiti drugi događaji kako za sineaste tako i za ljubitelje kina. Galerija će tako postati mjesto susreta generacija za bečku publiku, inozemne posjetitelje festivala te filmske goste iz cijelog svijeta. Između ostalog ondje će i proslavljeni rumunjski redatelj Radu Jude održati panel-diskusiju s filmskim kritičarima.
Čileanska kinematografija u fokusu
Filmski program „Kinematografija” posvećen je čileanskom filmskom stvaralaštvu posljednjih 50 godina, a oko 25 filmova koji će se prikazati objedinjeno je pod zajedničkim naslovom „Otpor, sjećanje, ponovno otkrivanje”. Nešto kraći vremenski period obuhvaća dio programa pod nazivom „Bez straha” u čijem fokusu leži austrijska kinematografija 80-ih godina prošlog stoljeća. U suradnji s Austrijskim filmskim arhivom u okviru će programa biti prikazano pet filmova. Programski dio „Retrospektiva” ove godine slavi preminulog čileanskog redatelja Raula Ruiza – „najpoznatijeg među nepoznatim filmašima” kako je umjetnik sam sebe opisao. Redatelj koji je snimio više od stotinu filmova bit će predstavljen s 40 filmskih ostvarenja koja stoje za određena Ruizova životna razdoblja.
Filmovi u pet kina
Program „Monografija” 2023. posvećen je redateljsko-scenarističkom dvojcu Nicolasu Klotzu i Elisabeth Perceval te će se u okviru toga prikazati njihovih devet filmova. Gledatelji će u okviru šestog izdanja „Teksture” ove godine moći pogledati i šest igranih filmova argentinskog redatelja Lisandra Alonsa. Filmovi redatelja poput Wima Wendersa (dokumentarni „Anselm” te igrani film „Savršeni dani”), Christiana Petzodla („Crveno nebo”), Claire Simon („Notre Corps”), Radua Judea („Ne očekuj previše od kraja svijeta”), Philippea Garrela („Velika kočija)”, Jessice Hausner („Club Zero”), Marca Bellocchija („Otet”), Justine Triet („Anatomija pada”) te još mnogi drugi svoju su premijeru slavili na mnogim svjetskim filmskim festivalima.
Festival se održava od 19. do 31. listopada, a filmsku će zajednicu ugostiti u pet bečkih kina.
Austrija
Procvat subvencionirane obnove stambenih zgrada u Beču
Beč nudi brojne mogućnosti i financijske potpore za provedbu mjera dekarbonizacije i obnove stambenih zgrada, a odjek je više nego dobar. Pretprošle godine podneseno je oko 200 zahtjeva za financiranje, a prošle čak 350.
Sve veći broj stambenih zgrada u austrijskoj metropoli obnavlja se kako bi bio spreman za budućnost, a Grad Beč pruža financijsku potporu. Prošle je godine podneseno 75 posto više zahtjeva za subvencije u odnosu na 2023. godinu. Kako bi osigurao što bržu provedbu projekata u budućnosti, Bečki stambeni fond (wohnfonds_wien) odnedavno je uveo ubrzani postupak koji omogućava brži početak provedbe mjera obnove u iznosu do 400.000 eura kao što je zamjena sustava grijanja, toplinska izolacija ili primjerice ugradnja dizala.
Posljednja inovacija Bečkog stambenog fonda omogućit će bržu obradu zahtjeva, a samim time i bržu provedbu najčešće traženih mjera. Tako se zainteresiranim građanima nastoji osigurati realizacija projekata u roku od svega nekoliko mjeseci. „Cilj je učiniti Beč spremnim za budućnost već danas”, izjavila je Kathrin Gaál, bečka dogradonačelnica i članica gradskog poglavarstva za stanogradnju i ženska prava.
Kako bi raniji početak radova bio moguć, potrebno je zadovoljiti određene uvjete. Ključno je da su troškovi manji od 400.000 eura, da građevinska dozvola već postoji ili nije potrebna za provedbu mjere te da radovi budu dovršeni u roku od godine dana, a obračun troškova dostavljen najkasnije šest mjeseci od završetka radova. Ova je inicijativa praktična za sve uključene, a moguća je zahvaljujući sve boljoj informiranosti građana za što su uvelike zaslužne gradske savjetodavne službe.
Beč tako izlazi ususret svima koji, zahvaljujući dobroj pripremi, žele što prije krenuti u realizaciju planova koji će austrijsku prijestolnicu učiniti spremnijom na sve zahtjevnije izazove budućnosti.
Austrija
Anschober objavio status, ljudi ga vrijeđali: On prijeti tužbama
Bivši ministar zdravlja krenuo u akciju! Objava Rudija Anschobera na Facebooku izazvala je buru reakcija, a sada prijeti i masovnim tužbama.
Bivši ministar Zelenih bio je u središtu pozornosti posebno tijekom pandemije Corone – i žestoko kritiziran zbog poduzetih mjera. Nakon ostavke, Anschober je radosno najavio “novi projekt”.
Na Facebooku se digla prava bura, 64-godišnjaka su u nekim slučajevima vrijeđali, a mnogi su ga iznova kritizirali zbog njegove korona politike.
Anchober je promptno odgovorio – također vrlo oštro: “Neću dopustiti da me idioti otjeraju iz moje domovine.”
To nije bila jedina reakcija na komentare mržnje: Anschober sad prijeti oko 700 korisnika tužbama zbog “zlobe, mržnje, laži i gluposti – a to će nekie skupo stajati!”, piše danas austrijski magazin OE24.
Austrija
Austrijska pokrajina zabranjuje mobitele u osnovnim školama
Koruški službenik za obrazovanje Daniel Fellner (SPÖ) proveo je u srijedu najavljenu zabranu mobilnih telefona u koruškim osnovnim školama.
Odgovarajuća uredba izdana je svim osnovnim školama u zemlji, objavila je u četvrtak pokrajina Koruška. Uredba ima za cilj spriječiti korištenje mobilnih telefona u razredu i za vrijeme odmora; izuzeci se mogu napraviti za nastavne sadržaje specifične za sat. Od škola je zatraženo da to reguliraju kućnim redom.
Prema tome, mobilni telefoni bi se trebali klasificirati kao “uređaji koji ometaju rad škole”. Uređaji trebaju biti prikladno pohranjeni tijekom nastave. Sankcije za prekršaje trebale bi se temeljiti i na kućnom redu, pa bi trebalo omogućiti upozorenje, upis u razrednu maticu ili obavijest roditeljima.
Fellner opravdava dekret time da bi “pretjerano i nepromišljeno” korištenje mobitela imalo negativne učinke na razvoj djece. To utječe na cjelokupnu dječju okolinu: “Ali možemo regulirati ovo važno školsko područje”, nastavio je Fellner.
Daljnji koraci planirani su i trebali bi se provesti ove godine. Postojala bi radna skupina sa znanstvenom podrškom za skupinu od deset do 14 godina. Ovdje je fokus prvenstveno na znanstvenoj ekspertizi i podizanju svijesti.
