Cijene nekretnina u Austriji ponovno bilježe rast. Između srpnja i rujna zabilježen je porast od 1,3 posto na nacionalnoj razini, pokazuje analiza Raiffeisen Researcha temeljena na podacima Austrijske narodne banke (OeNB).
„Razdoblje pada cijena nekretnina u Austriji je završeno“, izjavio je ekonomist Raiffeisen Researcha Matthias Reith.

Kraj razdoblja pojeftinjenja

Od sredine 2022. do kraja 2024. godine vlasništvo nad stambenim nekretninama u prosjeku je pojeftinilo za oko pet posto. No, prema aktualnim procjenama, tom će trendu sada doći kraj.
Za 2025. godinu očekuje se prosječan rast cijena od 0,9 posto, dok bi 2026. godine rast mogao biti još izraženiji.

Reith objašnjava da rast cijena potiču povećanje dohotka stanovništva, pad broja završenih novogradnji te rast populacije. „Svi ti faktori ukazuju na daljnji porast cijena“, dodaje analitičar.
Prema njegovim predviđanjima, vlasništvo nad stambenim nekretninama moglo bi u 2026. poskupjeti u prosjeku za 2,5 posto.

Novogradnje sve skuplje unatoč slabijoj potražnji

Čak i u razdoblju pada cijena, novogradnje su nastavile poskupljivati. „Ne zato što je potražnja bila velika – naprotiv, broj transakcija u segmentu novogradnje znatno je više pao nego u segmentu rabljenih nekretnina – već zato što su troškovi gradnje nastavili rasti“, objašnjava Reith.
Taj je trend, unatoč slabijoj potražnji, u posljednje tri godine održavao rast cijena novogradnji.

Prema analizi, od sredine 2022. godine novogradnje u Beču poskupjele su za 1,7 posto, dok su u ostatku Austrije cijene porasle čak 8 posto.
Pad cijena bilježen je isključivo u segmentu rabljenih nekretnina, gdje su stanovi u posljednje tri godine u Beču pojeftinili za 8,9 posto, a u ostatku zemlje za 5,3 posto.

U Austriji poskupljenja ne prestaju – već od studenoga mnoge će stvari ponovno biti skuplje. Inflacija se u listopadu zadržala na 4 posto, što znači da život u zemlji ostaje znatno skuplji nego prije.

Glavni razlozi su rast cijena energije, ali i viši troškovi hrane, usluga i državnih pristojbi, koje su povezane s pokušajima vlade da smanji proračunski deficit.

Više za E-Card i javni prijevoz

Jedno od prvih poskupljenja tiče se E-Card kartice, čija će se godišnja pristojba 15. studenoga povećati na 25 eura – gotovo dvostruko više nego dosad. Vlada to opravdava potrebom za punjenjem državne blagajne.

U Beču će građani uskoro plaćati i skuplje javne prijevozne karte. Od siječnja 2026. godišnja karta Wiener Linien poskupljuje s 365 na 467 eura. Postoji prijelazno razdoblje do kraja studenoga, kada putnici još mogu obnoviti kartu po staroj cijeni.

Dodatni troškovi za vozače

Za vozače je od 1. studenoga ponovno uvedena obvezna zimska oprema – automobili moraju imati zimske gume u slučaju snijega ili poledice.

Energija i CO₂ porezi

Još jedan udar slijedi kroz skuplju energiju. Zbog rasta CO₂ poreza i inflacije, grijanje i gorivo bit će skuplji i krajem ove godine, a dodatna poskupljenja očekuju se i 2026., kada će EU sustav trgovanja emisijama (ETS II) povećati trošak za benzin, dizel i plin.

Trenutna cijena od 55 eura po toni CO₂ trebala bi rasti svake godine, a od 2027. europski će sustav u potpunosti zamijeniti nacionalni model.

U Austriji cijene hrane i dalje neprestano rastu, a iako se o mogućim mjerama govori već mjesecima – konkretnih rezultata gotovo da nema. Najavljeno je sve – od snižavanja PDV-a do javne baze cijena, ali dosad je provedena samo jedna mjera: pooštrene kontrole u trgovinama zbog krivo označenih popusta.

“Nećemo spustiti cijene u dva dana”

Državna tajnica za zaštitu potrošača Ulrike Königsberger-Ludwig (SPÖ) gostovala je u emisiji ZiB 2, gdje je priznala da rezultati izostaju, ali tvrdi da su mjere već usvojene na sjednici Vlade. Ipak, otvoreno kaže:
“Ne postoji čarobna mjera koja će u dva dana spustiti cijene.”

Posebno se želi obračunati s tzv. “Austrija-dodatkom” – situacijom u kojoj su isti proizvodi u Austriji skuplji nego u susjednim zemljama.

Problem: Lažni popusti u trgovinama

Kontrole su pokazale da trgovci često ne označavaju ispravno svoje popuste – odnosno, popusti se prikazuju, ali stvarne cijene ne odgovaraju obećanjima.

“To nije u redu. Ako trgovina nudi popust, onda ga mora i ispoštovati. I trgovci moraju snositi odgovornost,” poručila je Königsberger-Ludwig.

Također je naglasila da bi i trgovcima trebalo biti u interesu da hrana ostane pristupačna, jer trenutačne cijene za mnoge predstavljaju ogroman izazov.