Austrija
Kraljica Alpa: Iznenađujuće stvari koje vjerojatno niste (ili jeste) znali o Austriji
Bilo ljeto, bila zima, Austrija je uvijek odličan izbor. Ukoliko tražite prirodne ljepote, Alpe su prekrasne skijali po njima ili ih otkrivali u beskrajnom zelenilu. Kulturne ponude također ima na bacanje, jer je ipak ova zemlja dala Mozarta. Salzburg i Beč nikog neće ostaviti ravnodušnim, no kao i svaka zemlja, i Austrija ima neke svoje običaje i posebnosti koje su u najmanju ruku zanimljive. Pa, krenimo redom.
U prosjeku je jako „visoka“
Kako smo već rekli, Austrija leži u Alpama. Kao rezultat toga, samo oko 30 posto površine zemlje nalazi se ispod otprilike 500 metara. Većina je visoka – kao, stvarno visoka. Najviši vrh, Grossglockner, nalazi se na 3798 metara iznad razine mora. Planine prirodno utječu na kulturu zemlje i način na koji ljudi žive, a njenu visinu često iskorištavaju i naši sunarodnjaci kojima je ona vjerojatno omiljeno odredište za zimske sportove.
Možda se na prvu čini čudnim za zemlju bez obale, ali zemlja obiluje raznim rijekama, jezerima, vodopadima… Kombinirajući vjetroelektrane, solarne elektrane i elektrane na biomasu, Austrija proizvodi oko 60 posto svoje električne energije iz obnovljivih izvora, a najveći broj energije generiraju hidroelektrane, piše punkufer.hr.
20 posto stanovništva nije rođeno u Austriji
Iako se često zna reći kako su „manjine blago“, u Austriji se izgleda, ta filozofija i živi. Naime, čak 20 posto stanovništva nije rođeno u zemlji, a prevedeno u brojeve, to je oko 1,7 milijuna ljudi koji nisu rođeni u Austriji, a žive u njoj. Svi ljudi unutar i izvan EU dolaze u Austriju u potrazi za boljim životom, a s obzirom da ih dobar dio ostaje i tu nalazi dom, očito u tome i uspijevaju.
Najstarija europska mumija
Tijelo ovog starog gospodina nađeno je na austrijsko-talijanskoj granici. Star je preko 4 tisuće godina i dobio je ime Otzi. Ledenog čovjeka (kako ga još zovu) 1991. pronašla su dvojica njemačkih turista. Mislili su da je on samo neki penjač po ledu koji nije uspio; a zapravo su našli čovjeka koji se možda nekad i penjao po ledu, ali je od toga prošlo par tisuća godina.
Ludi za kavom
U zlatno doba Beča postojalo je mnoštvo različitih kafića, a bome, postoje i dan danas. Neki od legendarnih potječu još iz 19. stoljeća, poput Cafe Central i Cafe Landtmann. Bila su to mjesta gdje su intelektualci stvarali, sjedili, pili kave i razmjenjivali ideje. Naravno, postoji i posebna vrsta kave, Wiener melange – koja je nešto poput cappuccina. Austrija je definitivno zemlja kavopija, jer čak 90 posto stanovništva svakodnevno ispija kavu. Postoji čak i naziv za pauzu za kavu u 15 sati (s pecivima, naravno) – jause.
Jedna od najstarijih zastava
Na temelju grba dinastije Babenberg, austrijska trobojnica crvene, bijele i crvene prvi put je potvrđena 1230. No smatra se kako se počela koristiti kao nacionalna zastava oko 15. stoljeća, te se zahvaljujući tome može pohvaliti kako je jedna od najstarijih zastava na svijetu.
Razglednice su nastale u Austriji
Iako je prvu razglednicu za koju se zna poslao londonski pisac (sam sebi) 1848. godine, austrijska je vlada bila ta koja je 1869. dopustila korištenje razglednica u cijeloj zemlji – i šire. Bila je to, zapravo, razglednica iz Beča sa slikom na sebi koja je postala poznata kao prva razglednica kao suvenir: slikovna razglednica. Ostalo je povijest.
Austrija
“Iznimno loš zrak” – alarm za sitnu prašinu na području Beča
Ograničenja fine prašine prekoračena su u glavnom gradu i oko njega u ponedjeljak. Kvaliteta zraka je već nekoliko dana “izuzetno loša”.
Aplikacije za vremensku prognozu na mobitelima i računalima oglašavaju alarm! Već gotovo tjedan dana u Beču i okolici vlada “izrazito loša kvaliteta zraka”. Razlog tome je trajno visoka razina zagađenja finom prašinom. Na mnogim od 17 mjernih postaja u gradu došlo je do znatnog prekoračenja graničnih vrijednosti.
Trenutna neuobičajeno dugotrajna inverzijska vremenska situacija s malo vjetra uzrokuje nakupljanje čestica u nižim slojevima zraka. Promjena vremena, a time i poboljšanje stanja zraka očekuje se tek krajem tjedna.
Karta Indeksa kvalitete zraka (AQI) u stvarnom vremenu to jasno pokazuje. Nekoliko mjernih postaja svijetli alarmantno crveno: “Nezdravo”. Prema upozorenju: “Učinke na zdravlje mogu osjetiti svi; može postojati ozbiljan zdravstveni rizik za osjetljive skupine.”
I mnoge druge mjerne postaje pokazuju gust zrak, što je još uvijek problematično, barem za osjetljive osobe.
Fina prašina s najsitnijim česticama – PM10 ili PM2,5 – posebno je štetna za zdravlje. Broj označava aerodinamički promjer suspendirane tvari.
To može biti stresno za osobe s osjetljivim dišnim putovima ili ranijim bolestima. Novorođenčad, trudnice ili osobe s ranijim zdravstvenim problemima trebaju izbjegavati dulje vrijeme na otvorenom. Kao zdrav čovjek možete izaći van, ali se ne smijete previše naprezati.
EU je nedavno izdala strože gornje granice onečišćujućih tvari u borbi protiv štetnih emisija: nova ograničenja primjenjivat će se od 2030., između ostalog, na finu prašinu, dušik (NO2) i sumporov dioksid (SO2). Zapravo, prema procjenama EU-a, loš zrak uzrokuje ranu smrt oko 300.000 ljudi svake godine.
Općenito, zagađenje finom prašinom smanjilo se u Austriji posljednjih desetljeća zbog pojačanih mjera zaštite okoliša. Zbog toga jesenska juha od magle postaje sve manje gusta jer se čestice ponašaju kao jezgre kondenzacije.
Austrija
U Austriji nas očekuje hladan tjedan, bit će i snijega
Tjedan je u Austriji počeo pravim zimskim temperaturama. Veliki broj gradova probudio se jutros s temperaturama oko nule, a ono što će obilježiti ovaj tjedan je oblačno vrijeme praćeno jutarnjom maglom.
Magla bi se ovaj tjedan mogla zadržavati i čitav dan, a sredinom tjedna, točnije u srijedu mogle bi past i i prve pahulje snijega. Naime, snježna granica ovaj će tjedan biti znatno niža.
Što se tiče temperatura zraka, one neće prelaziti 7 stupnjeva Celzijusovih, a jutarnje će posvuda biti do maksimalnih 4.
Austrija
Građani Salzburga glasovali protiv S-Linka
Većina stanovnika Salzburga (52,6%) izjasnila se protiv planirane gradske regionalne željeznice S-LINK na referendumu u nedjelju. Otprilike 17 kilometara dug, djelomično podzemni produžetak salzburške lokalne željeznice od glavnog željezničkog kolodvora do Halleina trebao je riješiti prometne probleme zagušenog grada Salzburga.
U anketi je ipak na kraju prevladao skepticizam oko milijarde dolara vrijednog građevinskog projekta.
