Austrija
Fotonaponski sustavi na bečkim oranicama revolucioniraju poljoprivredu
Ispitivanja u Beču pokazala su da korištenje poljoprivrednih površina za proizvodnju energije uz tradicionalnu uporabu ima velik potencijal, a potiče i bioraznolikost.
Od 2019. bečko gradsko poduzeće za opskrbu energijom Wien Energie testira sa Sveučilištem prirodnih resursa i primijenjenih bioznanosti BOKU namjenu poljoprivrednih zemljišta – za obradu zemlje i proizvodnju energije. Na jednoj od najvećih solarnih elektrana u Austriji, koja se nalazi u 22. bečkom okrugu i postavljenoj 2021., koristi se 400 dvostranih okomitih modula. Na površini od oko 5.000 metara kvadratnih oni proizvode energiju na obje strane panela, a istovremeno omogućavaju poljoprivrednu obradu zemljišta. Tako se proizvodi i hrana i zelena električna energija, godišnje oko 184.380 kilovatsati.
Prve se godine radi poboljšanja kvalitete tla sadila isključivo lucerna. Sljedeće 2022. godine zasađene su različite žitarice i soja koje su dale odličnu žetvu. Uzgoj je u potpunosti biološki. Ove su se godine usjevi rotirali prema plodoredu, a krajem će se godine, ovisno o analizi finalnih rezultata, donijeti odluka o daljnjem razvoju projekta.
Učinkovitije korištenje
Oko 85 posto površine koristi se za ratarstvo, oko 14 posto za takozvane cvjetne trake koje uključuju mješavinu trava ili cvijeća i osiguravaju stanište za oprašivače i samo jedan posto za fotonaponske konstrukcije. Dvostruko korištenje zemljišta ekonomski je isplativije od samog uzgoja kultura budući da poljoprivrednik proizvodnjom električne energije stvara dodatni prihod. Također, okomito postavljeni solarni moduli proizvode usporedivu količinu električne energije kao i uobičajeni sustavi okrenuti prema jugu. Prednost sustava položenih u smjeru istok-zapad leži pak u tome što najviše energije proizvode onda kada je i potrošnja struje najveća. Kako bi se agrosolarni moduli zaštitili od oštećenja u poljoprivredi, između njih i obradive površine ostavlja se razmak od oko jednog metra za cvjetnu traku koja doprinosi biološkoj raznolikosti.
Velika izgradnja solarnih elektrana
Bečko energetsko poduzeće ulaže u ubrzanu izgradnju solarnih elektrana kako bi energetska tranzicija do 2040. i uspjela. Fotonaponski sustavi na krovovima neće biti dovoljni kako bi se u budućnosti pokrila potreba za obnovljivom strujom. Uz sustave na krovovima i slobodnim površinama izgradnja agrosolarnih elektrana dobra je kombinacija za ostvarivanje cilja klimatski neutralnog grada. Zelena se energija izravno može koristiti za proizvodnju hrane što znači smanjenje CO2.
Austrija
Odgođena nova pravila na granicama EU
Primjena novih pravila za ulazak u zemlje Europske unije, koja uključuju skeniranje biometrijskih pasoša i uzimanje otisaka prstiju, odgođena je zbog nespremnosti svih članica EU. Ovo je dobra vijest za građane BiH, čije se kompanije već suočavaju s velikim problemima pri prelasku granica. Međutim, nova pravila, koja uključuju i maksimalni boravak od 180 dana u EU, već predstavljaju izazov za profesionalne vozače, osobito u BiH.
Nova pravila trebala su omogućiti bržu i jednostavniju provjeru na graničnim prijelazima, ali primjena sistema biometrijskih podataka nije moguća dok sve zemlje ne osiguraju tehničku spremnost. Iako je Komisija planirala implementaciju sustava EES (Europski ulazno-izlazni sustav), odgođena je zbog problema u koordinaciji među državama članicama. Za profesionalne vozače iz BiH, koji već imaju ograničen boravak u EU, nova pravila znače dodatne izazove, jer bi mogli biti podložni velikim kaznama zbog nesuglasica u primjeni, piše Federalna.ba.
Velibor Peulić, koordinator Konzorcijima Logistika BiH, upozorava da bi ovo moglo imati ozbiljan utjecaj na cijeli transportni sektor, jer BiH oslanja 93% svog transporta na cestovnu dostavu. Prema tvrdnjama Vjekoslava Vukovića iz VTK-a BiH, vozači su suočeni s nejasnoćama u primjeni novih propisa na graničnim prijelazima, dok ministar Edin Forto naglašava diskriminaciju u odnosu na druge sektore prijevoza, poput zračnog ili brodskog, koji nisu obuhvaćeni istim pravilima.
Ako se ne postigne dogovor o ukidanju restrikcija, transportni sektor u BiH mogao bi se suočiti s ozbiljnim problemima, a mnogi vozači već razmatraju napuštanje zemlje zbog kazni i otežanih uvjeta za rad.
Austrija
Bolovanja u Austriji, osnovne informacije
U posljednje vrijeme često dobivamo pitanja vezana za bolovanje i otvaranje istog te koliko je poslodavac dužan plaćati za radnika. No, mnoge zanima i proces, pogotovo ljude koji su novi u Austriji.
VAŽNO: Ako se razbole, zaposlene osobe moraju odmah javiti poslodavcu (npr. telefonom ili faksom) da ne mogu doći na posao (“Mitteilungspflicht” / “Obaveza prijavljivanja”).
Zaposleni moraju donijeti i liječničku potvrdu ako to njihov poslodavac zahtjeva, prenosi kroativ.at.
Ako ne jave na vrijeme da su bolesni ili ne donesu liječničku potvrdu, zaposleni (do trenutka javljanja/podnošenja potvrde) nemaju pravo dobivati naknadu za bolovanje.
Ako su zaposleni na bolovanju (“im Krankenstand”), poslodavac za njih mora plaćati najmanje 6 tjedana punu platu i četiri tjedna polovinu, jer za to vrijeme ljudi na bolovanju imaju pravo na isplatu pola plate od Zavoda za zdravstveno osiguranje.
Za sva detaljnija pitanja na raspolaganju su vam uvijek dostupne radničke službe ili direktno Radnička komora.
Austrija
U Beču nestao Obrad Ilić, obitelj moli za pomoć
Austrijska stranica koja pomaže u pronalaženju nestalih osoba objavila je jučer priču o Obradu Iliću kojem se misteriozno gubi svaki trag. Naime, obitelj moli za pomoć budući da već više od godinu dana Obradu nema traga.
Obrad je u Austriju došao iz Srbije gdje je podigao obitelj i školovao troje djece koji su danas uspješni ljudi. Njegova surpuga je i dalje radila kao čistačica, a Obrad je mirovinu zaslužio na građevini. Sve to govori da je Obrad vodio miran i uredan život koji mu je u starosti bio ispunjen i druženjima s unucima.
No, prošle godine u kolovozu 72-godišnjak je netragom nestao iz svog stana u bečkom kotaru (bezirku) Florisdorfu. Kako prepričava njegova supruga obrad je spremao hranu, budući da je na štednjaku bio lonac s vodom i već pripremljene kobasice. Supruga je u prvi mah pomislila da je Obrad otišao nakratko u kupovinu. No, nakon nekog vremena čekanje se oduljilo, a obitelj je krenula u potragu. Sve su uredno prijavili i policiji.
Obitelj je odbacila i moguće teorije da je Obrad želio nauditi sam sebi budući da nije bio depresivan. Neposredne pretrage okoline u koju je često znao odlaziti bile su neuspješne. Lokacija njegovog mobitela pokazuje da on nije otišao daleko.
Obitelj je neslužbeno doznala da je 72-godišnja jednom od poznanika posuđivao novac, s kojim se možda navodno i posvađao, ali o tome nema sumnje trenutno.
Godinu dana kasnije potraga i dalje traje. Djeca su se obratila platformi “Austrija te traži” te vjeruju kako će barem nekako doći do traga. Gdje je Obrad danas, je li bio žrtva nekog zločina, je li otet, je li ga drži neka mentalno bolesna osoba… pitanja su na koja obitelj traži odgovor. O njemu danas piše i austrijski Krone.
