Hrvatska
Slavonija u velikim problemima, napale je oluje i svinjska kuga
Uz stihove iz naslova, “U Slavoniji zavladala tuga, napale je oluje i svinjska kuga. Vlada malu pomoć daje, a da odluče dugo traje”, Demokratski HSS zatražio je od Vlade Republike Hrvatske hitne četiri mjere zbog afričke svinjske kuge, ali i olujnog nevremena koje je poharalo ovo područje.
Prije svega, naknadu za prasad i odojke do 35 kg podići na 120 eura po grlu što je još uvijek ispod tržišne cijene, a za tovne svinje na 2,5 eura po kilogramu žive vage. Potom dati nalog HBOR-u, HAMAG-u i Ministarstvu poljoprivrede da osmisle kreditnu liniju s 2 godine počeka kako bi se započeo novi ciklus svinjogojske proizvodnje gdje je to moguće.
Kao treće, proizvođačima kulena i suhomesnatih proizvoda omogućiti i poticati suradnju s proizvođačima iz cijele Hrvatske kako bi imali sirovinu te na koncu osloboditi sve poljoprivrednike Slavonije i Baranje plaćanja zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta za 2023. godinu i prolongirati plaćanje kupljenog.
Kako ističu, još u rujnu 2022. godine Srbija je prijavila 40 slučajeva izbijanja svinjske kuge, a hrvatska Vlada to promatrala bez nekih naročitih mjera. Tek u srpnju ove godine počinje blago reagirati kada je očito zaraza prisutna već duže vrijeme u populaciji i kreće se brzo širiti.
“Niti tada se ne postavljaju policijski punktovi između sela, a poljoprivrednici nisu informirani o ozbiljnosti situacije. Također niti lokalne vlasti ne dobivaju konkretne informacije i naputke što činiti, osim jako dobre organizacije u eutanaziji svinja”, navode u priopćenju.
Usmrćivanje, dodaju, počinje bez da proizvođači svinja znaju iznos obeštećenja, mada im to ne može pomoći u ovom dugoročnom poslu, ali bi im dalo određenu sigurnost. U konačnici, usporene odluke i niske cijene obeštećenja još su dodatno razljutile Slavoniju.
“Jasno je da kod oluje možemo samo svi pomoći u saniranju posljedica, ali smo po pitanju širenja afričke svinjske kuge trebali brže i bolje reagirati”, naglašavaju iz Demokratsog HSS-a. .
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
