Austrija
MOGUĆNOSTI: Dozvoliti ovo ljeto turistička putovanja iz određenih država
Ministrica turizma Elisabeth Köstinger potvrdila je mogućnost da Austrija ovo ljeto dozvoli turistička putovanja turistima iz određenih država. Ministrica je istaknula kako je to sasvim realna mogućnost, a ovisit će naravno o epidemiološkoj slici određenih država. Prema njenim riječima, postoji velika mogućnost za bilateralne sporazume s onim državama koje su primjerice jako uspješne u borbi s corona virusom, kao što je to primjerice Njemačka. Istu stvar su prije nekog vremena potvrdili i kancelar Kurz kao i ministar unutarnjih poslova Karl Nehammer. Ministrica Köstinger je istaknula kako će Vlada do kraja travnja predstaviti detaljan plan i hologram o postupnom ublažavanju mjera u ugostiteljskom i hotelijerskom sektoru.
Turizam zauzima gotovo 9 posto u austrijskom BDP i sasvim je normalno da austrijska Vlada razmišlja o pokretanju turističkog sektora. Austrija je cjelogodišnja destinacija, a u vrijeme ljeta bilježi jako veliku posjećenost njemačkih turista. Ministrica Köstinger je istaknula kako je svjesna da će Austrija bez stranih turista nastavljati zbrajati gubitke te da treba dobro razmisliti kako postupno otvoriti vrata i stranim turistima, ali da zdravstvena slika ostane zadovoljavajuća.
Ministrica Köstinger nije htjela govoriti o tome kad bi granice prema određenim državama mogle biti otvorene, jer kako je i sama istaknula i dalje postoji mogućnost od drugog vala infekcije. S tim odlukama austrijska Vlada još će sačekati, dodala je Köstinger. Ona je rekla kako osobno vjeruje u ljetnu turističku sezonu, ali i da ona sigurno neće podrazumijevati apsolutnu slobodu kretanja i izbora.
Austrijski kancelar Sebastian Kurz je istaknuo da bi austrijski građani trebali razmisliti o ljetnom odmoru u Austriji, jer bi tako dodatno stimulirali i austrijsko gospodarstvo.
R.P
Foto: APA
Austrija
Stanovnici Austrije ove zime su potrošili znatno manje plina i struje
U Austriji se zimi 2023./24. trošilo manje plina i struje nego u zimskoj polovici 2022./23. Potrošnja električne energije pala je za 1,3 posto, a potrošnja plina čak za sedam posto, pokazuju podaci energetskog regulatora E-Control.
Znatno manje plina povučeno je i iz skladišta, krajem ožujka, na kraju zime, skladišta su bila popunjena oko tri četvrtine (sa 72,4 TWh), dakle značajno bolje nego prije godinu dana.
Austrija je i ove zime ostvarila suficit u izvozu električne energije, iako vrlo mali. U zimskim mjesecima izvezeno je za petinu više struje, a uvezeno za četvrtinu manje.
Uz pad potrošnje, tome je najviše pridonijelo povećanje količine električne energije predane u javnu mrežu za 18 posto.
Tijekom zime u Austriju je u mrežu isporučeno 33,7 TWh (milijardi kWh) električne energije, od čega je više od polovice došlo iz hidroelektrana (51 posto), oko 17 posto iz vjetroturbina i oko 13 posto iz termoelektrana. Samo u ožujku u javnu je mrežu isporučeno gotovo jedanaest posto više električne energije od 5,59 TWh nego u istom mjesecu prošle godine.
Više električne energije stiglo je iz hidroelektrana za 12,5 posto i iz vjetroelektrana za 24,8 posto, dok je istovremeno proizvodnja iz termoelektrana smanjena za 28,4 posto. To znači da su hidroelektrane proizvele polovicu, a termoelektrane tek deset posto električne energije, a vjetroelektrane 18,6 posto.
E-Control procjenjuje da je u ožujku 588 GWh ili jedanaest posto konačne potrošnje potjecalo iz fotonapona. Međutim, velik dio toga ne ulazi u javnu mrežu.
Austrija
Austrija se želi približiti NATO-u
Austrija, zajedno s Irskom, Maltom i Švicarskom, želi intenzivirati razmjenu s NATO-om. Četiri neutralne zemlje uputile su odgovarajuće pismo vojnom savezu u prosincu, kako je izvijestio “Presse” (izdanje od utorka).
S obzirom na ruski agresorski rat u Ukrajini, partnerstvo sa savezom je od “rastućeg značaja”, piše list.
Situacija na kontinentu znatno se pogoršala i nestabilna je. Zato sada želimo ojačati suradnju s NATO-om. Posebno kada je riječ o “zajedničkim vrijednostima”, Austrija, Malta, Irska i Švicarska su “najbliži NATO partneri”, pišu četiri neutralne države koje djeluju kao WEP4 (zapadnoeuropski partneri).
“Non-paper” koji je savezu predan krajem prošle godine sadrži vrlo konkretne prijedloge kako bi se suradnja mogla unaprijediti. WEP4 želi imati redovite razmjene i priliku sudjelovati u dodatnim vježbama.
Oni također žele povlašteni pristup dokumentima i informacijama NATO-a “na temelju međusobnog povjerenja” i postojećih sigurnosnih sporazuma.
Ministarstvo vanjskih poslova u Beču objasnilo je WEP4 suradnju oštrijim “geopolitičkim vjetrovima”. Neutralnost sama po sebi ne stvara sigurnost, ali ulazak u NATO “naravno nije problem”.
Austrija
WIFO: Udio stranih radnika u Austriji do 2028. godine biti će 29 posto
Institut za ekonomska istraživanja (WIFO) očekuje slab gospodarski rast do 2028. godine. Institut je u utorak objavio da će se gospodarska proizvodnja povećavati za oko 1,25 posto godišnje tijekom pet godina srednjoročne prognoze. Izgledi su, dakle, nešto lošiji nego prije godinu dana. Očekuje se da će inflacija dosegnuti ciljanu vrijednost od dva posto do 2027. godine. Zauzvrat, očekuje se da će nedostatak radne snage smanjiti stopu nezaposlenosti.
Do 2022. činilo se da je gospodarstvo na putu oporavka od krize izazvane koronavirusom 2020. godine. Nakon nove recesije 2023. više nema naznaka iznadprosječnog rasta. Prema predviđanjima WIFO-a, austrijsko gospodarstvo do 2028. neće nadoknaditi gubitak u stvaranju vrijednosti uzrokovan recesijom 2023.
Prema prognozi, očekuje se pad stope nezaposlenosti sa 6,8 posto na 5,7 posto do 2028. godine.
Ponuda radne snage će se ipak povećati jer dolazi sve više stranih radnika, očekuju u WIFO-u. Očekuje se da će udio stranih radnika u ukupnoj zaposlenosti do 2028. porasti na gotovo 29 posto – što bi bilo više nego dvostruko više nego 2010. (13,8 posto).
Realne plaće po stanovniku ove bi godine trebale porasti toliko da će nadoknaditi gubitke iz prethodne dvije godine. Sljedećih godina porast dohotka po stanovniku nastavit će se smanjivati, no tijekom cijelog razdoblja 2024. – 2028. očekuje se da će realne plaće rasti brže od produktivnosti (plus 0,4 posto godišnje). Jedinični troškovi rada stoga će također vjerojatno rasti svake godine.
U idućih pet godina WIFO očekuje da će državni deficiti biti nešto ispod tri posto i da će državni dug nastaviti blago rasti – i u apsolutnim iznosima i kao udio u bruto domaćem proizvodu (BDP). Očekuje se da će 2028. godine dug dosegnuti 450 milijardi eura ili 78 posto BDP-a “i time biti znatno iznad zahtjeva revidiranog europskog fiskalnog okvira, što bi podrazumijevalo pokretanje ‘procedure prekomjernog deficita’”, navodi WIFO.
“Trenutna prognoza suočava se s brojnim negativnim rizicima”, pišu autori Josef Baumgartner, Serguei Kaniovski i Hans Pitlik. Njihov je popis dugačak: sukob na Bliskom istoku i rat u Ukrajini, nova uska grla u opskrbi i naglo povećanje cijena energije, žitarica i sirovina, nove, opasnije varijante koronavirusa, problemi u kineskom gospodarstvu koji bi mogli negativno utjecati na cjelokupno globalno gospodarstvo – do uključujući i invaziju Kine na Tajvan.
You must be logged in to post a comment Login