Austrija
Bečki znanstvenici potvrdili novi biomarker za rano otkrivanje multiple skleroze
Studija bečkih znanstvenika otkriva kako se dodatnim mjerenjem debljine sloja mrežnice oka može postići točnija dijagnoza multiple skleroze. Novim se biomarkerom šanse za povoljniji tijek bolesti mogu povećati.
Znanstvenici Sveučilišne klinike za neurologiju Medicinskog sveučilišta u Beču te bečke Opće bolnice u svojoj studiji prvi put opisuju kako se dijagnoza multiple skleroze (MS) može značajno poboljšati dodatnim mjerenjem debljine sloja mrežnice oka. Nova je metoda već dostupna na Sveučilišnim klinikama u Beču te u bečkoj Općoj bolnici, a oboljenje se može ranije otkriti i njegov tijek bolesti točnije predvidjeti. Time se šanse pacijenata za povoljniji tijek bolesti također povećavaju.
Bečki su znanstvenici u okviru studije i u razdoblju od pet godina pratili stanje 267 pacijenta oboljelih od multiple skleroze. U svojim se aktualnim istraživanjima pozivaju na rezultate studije iz 2022. prema kojima oštećenja mrežnice oka uzrokovana MS-om odražavaju oštećenja u mozgu pacijenta. Studija je tada pokazala da smanjenje debljine sloja mrežnice za pet mikrometara slijedom upale očnog živca udvostručuje rizik trajnog invaliditeta nakon sljedećeg pogoršanja. Aktualna istraživanja na velikom broju pacijenata sada su potvrdila da se debljina sloja mrežnice može koristiti kao precizan dijagnostički marker za rano otkrivanje bolesti.
Dijagnostička je metoda već dostupna
Debljina sloja mrežnice mjeri se pomoću optičke koherentne tomografije (OCT). Ona uz korištenje dosadašnjih kriterija prilikom dijagnoze multiple skleroze može puno ranije dati znatno točnije rezultate. To znači da se terapija može uvesti pravovremeno što poboljšava dugoročnu prognozu za bolesnika.
Mrežnica oka kao prozor u mozak
Multipla skleroza je autoimuna, kronična upalna bolest koja dovodi do upale i gubitka živčanih stanica u cijelom živčanom sustavu. Budući da su rano otkrivanje bolesti kao i prognoza njenog tijeka ključni, medicinska su istraživanja već dugo u potrazi za boljim metodama. Debljina sloja mrežnice oka novi je biomarker za dijagnozu MS-a, svojevrsni prozor u mozak.
Austrija
Austrija: Poznata tvrtka u novim problemima, ugroženo 1400 radnih mjesta
U utorak je Kika/Leiner podnijela zahtjev za stečaj. Oko 1400 zaposlenika pogođeno je stečajem, neposredno prije Božića.
Neposredno prije Božića oko 1.400 zaposlenika Kika/Leinera ponovno mora drhtati – u utorak je uprava trgovine namještajem bila prisiljena podnijeti zahtjev za stečaj – izvijestio je “Heute”.
Što je s velikim brojem zaposlenih ostaje otvoreno pitanje. Stečajni upravitelj sada će odlučiti kako i hoće li tvrtka nastaviti. Iz Kika/Leiner su samo izvjestili da je “učinjeno sve što je bilo u ljudskoj moći kako bi tvrtka mogla i dalje postojati, ali u sadašnjim uvjetima obnova teško ugorženog salona namještaja nažalost nije bila moguća”.
Salonu namještaja ovo je drugi stečaj u kratkom razdoblju. Stečajni postupak morao je biti pokrenut prošle godine. No, to je sada nanijelo trajnu štetu brendu Kika/Leiner. Lanac namještaja također se žalio na “nesklonost kupnji” u posljednje dvije godine. Osim toga, povećanje troškova, primjerice u sektoru plaća zbog prijašnjih kolektivnih ugovora, “zadržalo je opseg iznimno uskim”.
Mjere štednje koje je novi vlasnik najavio u ljeto 2023. kako bi otklonio ozbiljne financijske poteškoće nisu uspjele. Tada je zatvoreno dvadesetak lokacija i otpušteno oko polovice od 3900 zaposlenih, piše Heute.
Kako je tvrtka napredovala, broj zaposlenih se dodatno smanjivao – s 1.900 zaposlenih na 1.400. 500 pogođenih pozicija trebalo se smanjiti kroz umirovljenja i otpuštanja.
Prema udruzi za kreditnu zaštitu Creditfeform (ÖVC), prošle godine prijavljeno je ukupno 131 milijun eura potraživanja, od čega se gotovo 50 milijuna eura može pripisati poreznoj upravi – u konačnici poreznom obvezniku. Pogođeno je oko 500 vjerovnika i 3300 zaposlenika tvrtke.
Austrija
U Austriji najizglednija koalicija ÖVP, SPÖ i NEOS-a
U Austriji bi se uskoro mogla formirati koalicija, odnosno mogao bi pasti inicijalni dogovor oko koalicije. To je potvrdio i šef ÖVP-a Karl Nehammer koji je rekao da će u srijedu biti otvoreni razgovori oko potencijalnog trećeg partnera.
Kako stvari stoje, nakon okvirnog dogovora sa SPÖ-om, sada se postavlja pitanje o mlađem partneru. Pretpostavlja da bi treći partner mogao biti dogovoren već u srijedu. No, jasno se nagađa da će to biti NEOS.
NEOS je već prošli tjedan u medijima iskazao svoje želje prema Ministarstvu financija, no to bi ipak moglo prerasti u mogući kamen razdora.
Ipak, čini se sasvim realnim da će “Ružičasti” prije ući u Vladu nego Zeleni. Predsjednica NEOS-a Beate Meinl-Reisinger već se sastala s Nehammerom i predsjednikom SPÖ-a Andreasom Bablerom na sastanku u ponedjeljak i općenito je nakon toga bila optimistična.
Ipak, iz crvenih redova čuje se da SPÖ želi ostaviti otvorenu opciju sa Zelenima – tim više što je Bablerovo krilo socijaldemokrata ideološki bliže stranačkim kolegama Wernera Koglera nego NEOS-u. Vjerojatno se zato Babler u petak navečer sastao s Koglerom na razgovoru.
Potraga za trećim potencijalnim koalicijskim partnerom je zbog iznimno tijesne većine Tirkizno-crvenih sa samo jednim mandatom viška u Nacionalnom vijeću, piše Krone.
Austrija
U Austriji skoro 100.000 ljudi potpisalo peticiju za smjenu Van der Bellena
Oko 99.000 ljudi već je potpisalo peticiju kojom se traži ostavka saveznog predsjednika Alexandera Van der Bellena.
“Momentalna ostavka austrijskog saveznog predsjednika Alexandera Van der Bellena”, stoji u peticiji koja sada ima gotovo 100.000 potpisa. Mario Widek iz Gumpoldskirchena je pokrenuo peticiju jer smatra da se savezni predsjednik ponašao “nedemokratski”. “Nažalost, Van der Bellen relativnoj većini ne daje mandat za sastavljanje vlade, kao što je uvijek tradicionalno bio slučaj. On daje zadatak ÖVP-u da sastavi vladu, a ne FPÖ-u, iako je dobio najviše glasova”, rekao je Widek.
Nakon samo nekoliko dana peticiju su podržale tisuće. Sada – gotovo tri tjedna nakon pokretanja peticije – potpisalo ju je oko 99.000 ljudi. Potpore će se prikupljati do travnja sljedeće godine.
Za usporedbu: referendume mora potpisati najmanje 100.000 birača s pravom glasa (odnosno jedna šestina birača s pravom glasa u tri savezne države) da bi bili razmatrani u Nacionalnom vijeću, piše oe24.
Podsjećamo, austrijski predsjednik je nedavno operiran.
