Radnička komora u fokus javnosti u Austriji ponovno želi dovesti raspravu o dužini punog radnog tjedna.

Radnička komora sada dovodi u pitanje izraz “puno radno vrijeme” za 40-satni tjedan i zagovara “zdravo puno radno vrijeme” koje bi trebalo biti između 30 i 35 sati. “Pravna definicija normalnog radnog vremena od 40 sati datira iz 1975. godine i jednostavno više nije aktualna u 21. stoljeću”, rekla je predsjednica AK Renate Anderl na tiskovnoj konferenciji u petak.

Prema izračunu AK, produktivnost po radnom satu udvostručila se od 1977., ali je i radni pritisak enormno porastao. Unatoč tome, puno radno vrijeme ostalo je na 40 sati.

Anderl se stoga zalaže za novo “zdravo puno radno vrijeme” između 30 i 35 sati i želi brzo obaviti razgovore sa socijalnim partnerima “kako bi se konačno riješilo pitanje radnog vremena”. Ona može zamisliti postupno smanjenje zakonski propisanog normalnog radnog vremena, jer to pitanje sada utječe na sve sektore. Samo zakonsko skraćenje radnog vremena omogućilo bi muškarcima i ženama da u radnom vijeku ostanu u formi do duboke starosti.

Ne može razumjeti zašto je Gospodarska komora striktno protiv općeg skraćenja uobičajenog radnog vremena. “Ne mogu više slušati vječite prepirke o propadanju gospodarstva. U prošlosti nije bilo pada gospodarstva nakon bilo kakvog smanjenja radnog vremena, neće ga biti ni sada”, kaže Anderl. Zapravo je Suprotno, kao što pokazuje sve više primjera iz prakse: tvrtke koje nude 4-dnevni radni tjedan jednako su produktivne i nemaju problema s pronalaskom radnika, pojašnjava Anderl.

Prema istraživanju AK-a na 4700 članova, 82 posto ispitanih izjavilo je da želi raditi kraće. Prema istraživanju, 6 od 10 žena i muškaraca želi raditi između 25 i 35 sati, čak i ako bi prihod pao u skladu sa skraćenim radnim vremenom. Uz normalno zakonsko radno vrijeme od 30 sati tjedno, tri četvrtine ispitanih radilo bi puno ili gotovo puno radno vrijeme.

Sa stajališta AK, pozitivan učinak toga je da bi stalno zaposlenici radili manje, a honorarci više nego sada. Time bi se postigla bolja ravnoteža između muškaraca i žena, jer većinu honorarnih zaposlenika čine žene.

U Austriji ljudi trenutno rade puno radno vrijeme i to natprosječno dugo, što pokazuje i statistika EU-a. Prosječno radno vrijeme za zaposlene s punim radnim vremenom je 40,8 sati, što je znatno iznad prosjeka u eurozoni od 39,4 (Eurostat, EU 20).

Austrija je na 3. mjestu i jedna je od zemalja s najvećim brojem sati s punim radnim vremenom. AK ističe i 200 milijuna prekovremenih sati odrađenih samo u prethodnoj godini, od kojih je samo 47,1 milijun stvarno plaćeno.