Austrija
Bečki bazeni svoja vrata otvaraju od 2. svibnja
Kupališna sezona na bečkim gradskim bazenima otvara se 2. svibnja. Svoja vrata otvorit će 17 vanjskih i 11 obiteljskih bazena ovaj put ikakvih ograničenja i preporuka zbog pandemije. Zamjenik gradonačelnika i gradski vijećnik zadužen za bečka kupališta Christoph Wiederkehr i voditelj odjela MA 44 Hubert Teubenbacher posjetili su jučer Großfeldsiedlungsbad i predstavili novosti ovogodišnje sezone kupanja.
Unatoč niskim temperaturama početkom travnja, djelatnici Bečkih kupališta radili su puna četiri tjedna kako bi svi bazeni, kupališta i sunčališta izgledali kako trebaju izgledati.
„Bečki bazeni su spremni! Veselimo se nadolazećoj sezoni kupanja koja će Bečanima priuštiti nezaboravno ljeto puno zabave. I ove godine gostima Bečkih bazena na raspolaganju je raznolika ponuda – poput programa za djecu ili tečajeva plivanja i sporta. Od srca zahvaljujemo našem timu koji je vrijedno radio kako bi pripremio sve za uspješnu sezonu”, rekao je zamjenik gradonačelnika i gradski vijećnik odgovoran za Bečka kupališta Christoph Wiederkehr.
U Großfeldsiedlungsbadu već su u tijeku građevinski radovi za drugi zatvoreni bazen. Osim toga, od srpnja će se pristupiti obnovi krovišta postojeće dvorane.
Program izgradnje bazena: do 2030. uložit će se 115 milijuna eura
Uz program izgradnje dviju dvorana za treninge i tri bazena, bečka strategija izgradnje bazena do 2030 predviđa i optimalno korištenje postojećeg prostora te modernu nadogradnju ponude. U razdoblju od 2021. do 2030. godine u bečka javna kupališta bit će uloženo više od 115 milijuna eura.
U sklopu toga, Brigittenauer Bad će ove godine dobiti novi vanjski bazen. S vlastitim ulazom i vlastitim svlačionicama, vanjskim bazenom i vanjskim prostorom može se upravljati neovisno o unutarnjem bazenu kao malim vanjskim bazenom. Otvorenje je planirano za početak sezone godišnjih odmora 2023. godine, ali će unutarnji bazen zbog obnove krova biti zatvoren do listopada.
Nadalje, u Angelibadu će se obnoviti igralište za odbojku na pijesku i kombinirano igralište za nogomet i košarku. Sa 102 metra, najduži tobogan u gradskom kupalištu u Schafbergbadu bit će ponovno obnovljen. Paralelno se gradi novi bazen.
Ostali ključni projekti:
· Obnova bazena s valovima od nehrđajućeg čelika na kupalištu Gänsehäufel
· Izgradnja još tri terena za odbojku na pijesku u Gänsehäufel lidu
· Izgradnja novog dječjeg bazena na vanjskom bazenu Simmeringer
· Obnova dvorišta u Ottakringer Badu
· Učiniti Jörgerbad bez prepreka
· Izgradnja sportskih terena za nogomet, odbojku na pijesku, košarku na velikom bazenu naselja
· Izgradnja još dva igrališta za odbojku na pijesku u Schafbergbadu
· Izgradnja vrta za igranje u vodi i proširenje područja u vanjskom dijelu Jörgerbada
· Izgradnja vodenog vrta za igru u vanjskom prostoru unutarnjeg bazena Brigittenau
· Izgradnja vrta za igranje u vodi u vanjskom prostoru unutarnjeg bazena Floridsdorf
· Izgradnja sportskih terena, također za višestruku upotrebu, u Ottakringer Badu
· Obnova kupališta na Alte Donau lido
Sport, dječji klub i tečajevi plivanja za djecu
I ove godine popularni sportski i dječji animatorski programi nudit će se u bečkim kupalištima. Animatorske ekipe i odbojkaški treneri obilaze sve veće ljetne bazene. “Avanturistički tečajevi” engleskog ponovno su dostupni svakog četvrtka tijekom ljetnih praznika u obiteljskom bazenu Schweizergarten (11 h) te u vanjskim bazenima Laaerbergbad (13.30 h) i Angelibad (15.30 h).
Nakon uspješnih tečajeva plivanja za osnovnoškolce u prethodnoj godini, bečki bazeni će i u 2023. godini ponuditi više tečajeva plivanja za djecu i mlade. Tijekom ljetnih praznika 2023. najvažnije plivačke vještine mogu se naučiti na 10-dnevnom intenzivnom tečaju plivanja s maksimalno 6 polaznika po tečaju. Tečajevi se održavaju svaka dva tjedna od ponedjeljka do petka. Koštaju 100 eura po sudioniku. Registracija će biti moguća online od lipnja 2023. Na zahtjev su dostupni i tečajevi za odrasle.
Austrija
Kultura branja gljiva u Austriji
Kultura branja gljiva u Austriji ima dugu tradiciju, a branje divljih gljiva i njihov prikupljanje smatraju se važnim dijelom kulturnog identiteta, osobito u ruralnim područjima i među ljubiteljima prirode. Austrijanci su vrlo oprezni kad je u pitanju branje gljiva zbog opasnosti od otrovnih vrsta, pa se pridaje velika pažnja pravilima i edukaciji u vezi s prepoznavanjem jestivih i otrovnih gljiva.
Branje gljiva u Austriji: Osnovni aspekti
- Popularnost i tradicija:
Branje gljiva (obično u šumama) vrlo je popularno tijekom jeseni, kada mnoge vrste gljiva, kao što su vrganji, lisičarke, šampinjoni i druge jestive vrste, rastu u obilju. Ova aktivnost ima dugotrajan kulturni značaj, a često je povezana s obiteljskim okupljanjima i aktivnostima na otvorenom. - Zakonodavstvo i regulative:
- U Austriji postoje zakoni i regulative koji uređuju branje gljiva u prirodi. Za branje gljiva u javnim šumama obično nije potrebna posebna dozvola, ali se preporučuje poštivanje lokalnih zakona koji se mogu razlikovati od pokrajine do pokrajine.
- U nekim regijama mogu postojati ograničenja u pogledu količine gljiva koje se mogu ubrati. Na primjer, u nekim područjima dozvoljeno je branje samo manjih količina (obično do 2-3 kg dnevno), dok u drugim područjima mogu postojati striktni propisi ili zabrane, osobito u zaštićenim područjima.
- Obrazovanje i sigurnost:
- Gljive mogu biti opasne, jer postoje vrste koje su vrlo slične jestivim, ali su otrovne, poput Amanite muscaria (crvena muha gljiva) ili Amanita phalloides (zelena muha gljiva), koje su izuzetno toksične. Zbog toga je edukacija ključna.
- Mnogi ljubitelji gljiva i profesionalci sudjeluju u vođenim turama branja gljiva, gdje se polaznici podučavaju kako prepoznati sigurne i otrovne vrste.
- Postoje i organizacije, kao što su austrijska društva za branje gljiva, koje organiziraju tečajeve i radionice na kojima zainteresirani mogu naučiti kako sigurno brati i klasificirati gljive.
- Branje i konzumacija:
- Kada se branje gljiva obavlja pravilno, one se često koriste u austrijskoj kuhinji, gdje se pripremaju na razne načine – pržene, u juhama, umacima, s tjesteninom ili mesom.
- U nekim regijama, poput Štajerske i Koruške, tradicionalna jela od gljiva, kao što su gljive u kremastim umacima ili pripremljene u kombinaciji s kiselim kupusom, vrlo su popularna.
- Turizam i ekoturizam:
- Branje gljiva postalo je i dio ekoturizma u Austriji, a mnogi turisti dolaze u zemlje poput Salzburga, Tirola ili Koruške kako bi uživali u ovoj aktivnosti. Osim što je to prilika za uživanje u prirodi, može biti i način da se steknu nova znanja o lokalnoj flori.
Najpopularnije gljive u Austriji
- Vrganj (Boletus edulis): Vrganj je jedan od najtraženijih i najpoznatijih gljiva u Austriji. Poznat je po svom mesnatom tijelu i bogatom okusu. Skuplja se i koristi u raznim jelima.
- Lisičarka (Cantharellus cibarius): Lisičarke su vrlo cijenjene zbog svog slatkog okusa i mirisa, te se često koriste u tradicionalnim austrijskim jelima.
- Šampinjoni (Agaricus bisporus): Osim divljih šampinjona, koji se također mogu brati u šumama, u Austriji se često konzumiraju i komercijalno uzgojeni šampinjoni.
- Tuber (ljetni i zimski tartuf): Iako nisu gljive u pravom smislu riječi, tartufi se također smatraju dragocjenim plodovima podzemnih organizama koje Austrijanci cijene u kulinarskim kreacijama.
Kultura branja gljiva u Austriji nije samo običaj ili rekreacija, već važan aspekt društvene tradicije i kulinarske baštine. Zbog visoke svijesti o opasnostima i velikih napora u obrazovanju, branje gljiva u ovoj zemlji može biti sigurno i zabavno, pod uvjetom da se slijede pravila i savjeti stručnjaka.
Austrija
Odgođena nova pravila na granicama EU
Primjena novih pravila za ulazak u zemlje Europske unije, koja uključuju skeniranje biometrijskih pasoša i uzimanje otisaka prstiju, odgođena je zbog nespremnosti svih članica EU. Ovo je dobra vijest za građane BiH, čije se kompanije već suočavaju s velikim problemima pri prelasku granica. Međutim, nova pravila, koja uključuju i maksimalni boravak od 180 dana u EU, već predstavljaju izazov za profesionalne vozače, osobito u BiH.
Nova pravila trebala su omogućiti bržu i jednostavniju provjeru na graničnim prijelazima, ali primjena sistema biometrijskih podataka nije moguća dok sve zemlje ne osiguraju tehničku spremnost. Iako je Komisija planirala implementaciju sustava EES (Europski ulazno-izlazni sustav), odgođena je zbog problema u koordinaciji među državama članicama. Za profesionalne vozače iz BiH, koji već imaju ograničen boravak u EU, nova pravila znače dodatne izazove, jer bi mogli biti podložni velikim kaznama zbog nesuglasica u primjeni, piše Federalna.ba.
Velibor Peulić, koordinator Konzorcijima Logistika BiH, upozorava da bi ovo moglo imati ozbiljan utjecaj na cijeli transportni sektor, jer BiH oslanja 93% svog transporta na cestovnu dostavu. Prema tvrdnjama Vjekoslava Vukovića iz VTK-a BiH, vozači su suočeni s nejasnoćama u primjeni novih propisa na graničnim prijelazima, dok ministar Edin Forto naglašava diskriminaciju u odnosu na druge sektore prijevoza, poput zračnog ili brodskog, koji nisu obuhvaćeni istim pravilima.
Ako se ne postigne dogovor o ukidanju restrikcija, transportni sektor u BiH mogao bi se suočiti s ozbiljnim problemima, a mnogi vozači već razmatraju napuštanje zemlje zbog kazni i otežanih uvjeta za rad.
Austrija
Bolovanja u Austriji, osnovne informacije
U posljednje vrijeme često dobivamo pitanja vezana za bolovanje i otvaranje istog te koliko je poslodavac dužan plaćati za radnika. No, mnoge zanima i proces, pogotovo ljude koji su novi u Austriji.
VAŽNO: Ako se razbole, zaposlene osobe moraju odmah javiti poslodavcu (npr. telefonom ili faksom) da ne mogu doći na posao (“Mitteilungspflicht” / “Obaveza prijavljivanja”).
Zaposleni moraju donijeti i liječničku potvrdu ako to njihov poslodavac zahtjeva, prenosi kroativ.at.
Ako ne jave na vrijeme da su bolesni ili ne donesu liječničku potvrdu, zaposleni (do trenutka javljanja/podnošenja potvrde) nemaju pravo dobivati naknadu za bolovanje.
Ako su zaposleni na bolovanju (“im Krankenstand”), poslodavac za njih mora plaćati najmanje 6 tjedana punu platu i četiri tjedna polovinu, jer za to vrijeme ljudi na bolovanju imaju pravo na isplatu pola plate od Zavoda za zdravstveno osiguranje.
Za sva detaljnija pitanja na raspolaganju su vam uvijek dostupne radničke službe ili direktno Radnička komora.
You must be logged in to post a comment Login