Zanimljivosti
Jučer smo proslavili Svjetski dan smijeha – evo zašto je dobro smijati se
Otkako je na današnji dan u Indiji 1998. godine pokrenuta inicijativa Svjetskog dana smijeha, obilježavanje dana smijeha se do danas globalno proširilo. Globalnom širenju obilježavanja Svjetskog dana smijeha su svakako pomogle i spoznaje o njegovoj blagotvornosti za tjelesno i mentalno zdravlje te kvalitetu života.
Neke zemlje Svjetski dan smijeha obilježavaju i u svibnju, prva nedjelja u svibnju. Ipak, obilježavanje dana smijeha na današnji dan je najčešće. Stoga ćemo i mi iskoristiti ovu priliku da vas prvi puta u novoj 2022. podsjetimo na važnost očuvanja tjelesne i mentalne dobrobiti, predložimo da razmislite na koji način koristite smijeh i humor u vašem svakodnevnom životu te pomaže li vam njihovo korištenje u očuvanju vaše psihičke dobrobiti i kvalitete života.
Često ćemo čuti ili pročitati kako je smijeh najbolji lijek i da ima snagu unaprijediti cjelokupno naše zdravlje i dobrobit. Je li to doista tako? Što se krije iza toga?
Suvremena istraživanja dokazuju da se iza izreke „smijeh je najbolji lijek“ krije nerazumijevanje. Naime, ne postoje uvjerljivi dokazi da sam čin smijanja preko opuštanja naših mišića ima blagotvorno djelovanje, što se najčešće spominje. Znamo da kod nekih zdravstvenih poteškoća intenzivno smijanje može imati i nedostatke.
Međutim, u usporedbi sa smijanjem, istraživanja potvrđuju da redovita uporaba određenih vrsta humora, i u određenim situacijama, može pojačati našu psihološku dobrobit u smislu zadovoljstva životom. Također, sklonost veselju i pozitivnom stavu prema životu ima potencijal usporiti razvoj poteškoća koje narušavaju našu psihičku i tjelesnu dobrobit, zajedno s našim drugim osobnim zaštitnim resursima.
Iskustvo humora je često udruženo sa smijanjem. Prema nekim izvorima 10 do 15 % slučajeva spontanog smijanja u socijalnoj interakciji je barem približno povezano s humorom. Jedan od najutjecajnijih znanstvenika i pionira u području istraživanja razvojne perspektive humora te dobrobiti humora na zdravlje, Paul McGhee, od početka je naglašavao da je sam tjelesni čin smijanja potrebno odvojiti od emocionalnog i kognitivnog iskustva koje sadrži humor. Naglašavao je da humor nije jedini način, ali je sigurno najzabavniji način kojim na različite načine možemo očuvati ili unaprijediti dobrobit i kvalitetu života.
Dostupna istraživanja sa sigurnošću ne sugeriraju da redovita doza humora i smijeha može prevladati bolesti, ili da može poslužiti kao zamjena za brigu i preporuke liječnika, niti da je „čarobni univerzalni lijek“ koji može sve spriječiti ili izliječiti, ali je njegova blagotvornost iznimno važna. Pritom, humor podrazumijeva nekoliko svari: ponašajnu naviku, sposobnosti i kompetencije, crtu osobnosti, strategiju suočavanja, i snagu karaktera. Neka su istraživanja pokazala da ljudi s većim osjećajem za humor pokazuju manje anksioznosti i stresa u usporedbi s ljudima koji imaju niži osjećaj za humor. U nekim se istraživanjima humor pokazao uspješnom strategijom za smanjenje nekliničke i kliničke anksioznosti. Međutim, rezultati istraživanja su ovisili o vrsti humora odnosno stilu. Tako se primjerice pokazalo da je tzv. afilijativni humor, humor koji podrazumijeva produciranje i dijeljenja humora u socijalnom kontekstu i s ciljem unaprijeđena odnosa ili da se druge nasmije, povezan s manjom razinom anksioznosti, kao i humor koji se upotrebljava kao strategija suočavanja za nošenje sa životnim stresorima.
Humor može imati različite funkcije:
a) pridonositi emocionalnoj regulaciji
Neuroznanstvena istraživanja pokazuju da je emocionalna komponenta humora povezana s aktivacijom regija u mozgu koje su uključene u procesiranje ugode i nagrađivanja.
b) biti jedna od strategija suočavanja
Promjena gledanja na npr. stresnu situaciju povezana s kognitivnom komponentom humora može potaknuti nošenje sa stresnom situacijom. Kognitivni proces potreban da bi se producirao humor u stresnim situacijama vrlo je sličan procesu ponovljene kognitivne procjene, što se smatra posebno učinkovitom strategijom u nošenju s neugodnim događajima, i smatra se da dugoročno ima pozitivni učinak na psihičko zdravlje i dobrobit. Međutim, u tom slučaju, važno je procjenjivanje stresne situacije humorom uz zadržavanje sposobnosti razumnog suočavanja s potencijalno opasnim situacijama, a ne jednostavna distrakcija od neugodne situacije (nedaća) i poricanje.
Humor može biti dio naše osobne kutije s korisnim alatima za otpornost koja nam pomaže da se uspješno suočavamo i oporavljamo od budućih nedaća i tako očuvamo osobnu dobrobit kada vremena postanu teška. Kada je humor u stresnim situacijama nešto što radimo iz navike, kao naše uobičajena reakcija odnosno obrazac ponašanja, to znači da se ta naša „kutija psiholoških resursa“ širi s novim alatom koji nam može pomoći da se nosimo s budućim nedaćama i tako postižemo očuvanje emocionalne dobrobiti. S takvim humorom se brže i učinkovitije oporavljamo od stresne situacije i događaja. Istraživanja su također pokazala da kratkotrajna zabava nakon pasivnog korištenja humora nema takvu snagu, jer s učestalim ponavljanjem ne pruža koristan alat koji bilo kada i bilo gdje možemo koristiti kada se suočimo s nedaćama. Međutim, mogu imati kratkotrajno blagotvorno djelovanje kroz distrakciju.
c) poslužiti kao korisna tehnika distrakcije
Humor može „prigušiti“ uzbuđenje povezano s neugodnim emocijama.
Istraživanja su potvrdila da npr. klaunske šale mogu smanjiti anksioznost djece i njihovih roditelja dok čekaju operacije. U tim situacijama otklanjanje anksioznosti i napetosti kod djece u stresu na nekoliko minuta (sigurno i kod odraslih) definitivno opravdava uporabu ove strategije i drugih načina distrakcije humorom bez obzira što to nema dugoročni i održivi učinak poboljšanja dobrobiti ili zdravlja.
Dakle smijanje i humor može biti „prvi protuotrov“ za stres, bez obzira radi i se o stresu koji je uzrokovan osobnim događajem ili krizom širih razmjera u zajednici i društvu. Pritom je korisno korištenje humora koji se odnosi na nas same, oslanjanje na duhovite poglede na sebe kada smo izloženi nepovoljnim situacijama i okolnostima. Ne radi se o nasmijavanju drugih – samo nasmijavanje drugih (na svoj račun) nema pozitivni utjecaj na psihičku dobrobit, nego samo ako je to povezano s promjenom pogleda na i pozitivniju procjenu situacije u kojoj se nalazimo.
Oprez, dobar osjećaj za humor ne garantira psihičku dobrobit!
Dobro razvijeni osjećaj za humor nije dovoljan za postizanje blagotvornog učinka na psihičku dobrobit. Istraživanja su pokazala da osobe koje produciraju jako puno humora, i sklone su tome, kao npr. profesionalni komičari, imaju povećani rizik od preranog umiranja. Neki to objašnjavaju njihovom nižom razinom brige o sebi ili poricanjem ozbiljnih simptoma ili rizika po zdravlje, što može biti povezano upravo s njihovim visokim humorističnim stavom kao stilom života.
Nakon svih ovih objašnjenja razmislite nalaze li se humor i smijanje u vašoj „kutiji otpornosti“? Kako, kada i u odnosu na koga ili što se vi smijete? Pomaže li vam da se osjećate bolje?
Zanimljivosti
Ovo je deset dobrih savjeta kako uštedjeti novac
Evo nekoliko najboljih načina za uštedjeti novac:
- Postavite ciljeve uštede: Odredite konkretne ciljeve uštede kako biste imali jasnu svrhu zašto štedite novac.
- Proračunajte svoje troškove: Pregledajte svoje mjesečne troškove i identificirajte područja gdje možete smanjiti troškove.
- Pratite svoje troškove: Koristite aplikacije za praćenje troškova ili tradicionalnu metodu vođenja dnevnika kako biste pratili svaku potrošnju i bolje razumjeli kamo odlazi vaš novac.
- Stvorite proračun: Nakon što identificirate svoje troškove, stvorite proračun koji će vam pomoći da rasporedite svoj novac na način koji odgovara vašim ciljevima uštede.
- Automatizirajte svoje uštede: Postavite automatske transfere s tekućeg računa na štedni račun kako biste redovito odvajali određeni iznos novca.
- Izbjegavajte impulsivnu kupovinu: Razmislite prije nego što napravite impulzivnu kupovinu i pitajte se trebate li stvarno taj proizvod ili uslugu.
- Tražite popuste i akcije: Pri kupovini potražite popuste, kupone i akcije koje vam mogu pomoći u uštedi novca.
- Koristite nagrade i povrat novca: Koristite kreditne kartice koje nude nagrade ili povrat novca kako biste dodatno uštedjeli prilikom kupovine.
- Proučite i optimizirajte svoje račune: Pregledajte svoje račune za telefon, internet, osiguranje i druge usluge kako biste vidjeli možete li dobiti bolje uvjete ili preći na jeftiniju opciju.
- Razvijajte navike štednje: Uvedite navike kao što su kuhanje kod kuće umjesto jedenja vani, priprema vlastite kave umjesto kupovine u kafiću i slično.
Svi ovi koraci mogu vam pomoći da postignete svoje ciljeve uštede i bolje upravljate svojim financijama.
Beč
Pet zanimljivosti o Beču koje možda niste znali
Evo nekoliko neobičnih zanimljivosti o Beču koje možda niste znali:
- Zabranjeno štihanje: U Beču je zabranjeno štihanje ili čišćenje cipela na javnim površinama. Ova neobična zabrana proizlazi iz zakona o očuvanju čistoće gradskih ulica.
- Mozartova wc školjka: U jednom od bečkih muzeja nalazi se replika wc školjke na kojoj je navodno sjedio Wolfgang Amadeus Mozart. Iako možda zvuči čudno, ovo je jedan od neobičnih eksponata koji posjetitelji mogu vidjeti.
- Grobovi bez obiteljskih prava: U Beču postoji odjel gradskog groblja koji se naziva “Friedhof der Namenlosen” (Groblje bezimenih). Ovo groblje bilo je namijenjeno pokopu nepoznatih tijela koja su pronađena u Dunavu.
- Palindromski tramvaj: Linija tramvaja 2 u Beču vozi se duž rute koja je palindrom, što znači da je ista i u smjeru naprijed i unatrag. To je jedan od rijetkih primjera palindromske rute u javnom prijevozu.
- Čuvanje mjesta: U nekim bečkim kavanama, posjetitelji imaju mogućnost rezervirati “čuvanje mjesta” (Platzhalter) tako da ostave svoj šešir ili neki drugi predmet na stolu dok odu. Ovo je tradicionalna praksa koja omogućuje gostima da se vrate i zadrže svoje mjesto.
Panorama
Koja su najpopularnija prijevozna sredstva u svijetu?
Najpopularnija prijevozna sredstva u svijetu variraju ovisno o regiji, ekonomskom statusu, dostupnosti infrastrukture i drugim faktorima. Međutim, nekoliko prijevoznih sredstava ističe se kao globalno popularna:
- Automobili: Automobili su jedno od najčešćih prijevoznih sredstava u mnogim dijelovima svijeta. Oni nude praktičnost i fleksibilnost za putovanje od točke A do točke B.
- Autobusi: Autobusi su široko korišteni za gradski, prigradski i međugradski prijevoz diljem svijeta. Oni su obično pristupačni i nude širok raspon ruta.
- Vlakovi: Vlakovi su popularan način prijevoza, posebno za duže udaljenosti i putovanja između gradova ili čak zemalja. Brzi vlakovi, poput TGV-a u Francuskoj ili Shinkansena u Japanu, postali su simboli učinkovitog i brzog prijevoza.
- Zrakoplovi: Zrakoplovni prijevoz je ključan za međunarodna putovanja i povezivanje udaljenih regija svijeta. Zračni promet omogućuje brze i udobne putove na velike udaljenosti.
- Bicikli: Bicikli su popularni u mnogim dijelovima svijeta kao ekološki prihvatljiv, jeftin i zdrav način prijevoza, posebno u gradovima s dobrim biciklističkim stazama i infrastrukturom.
- Pješačenje: Pješačenje ostaje osnovni način kretanja za mnoge ljude, posebno u gradskim područjima gdje su destinacije blizu jedna drugoj ili gdje je pristup javnom prijevozu ograničen.
Ovisno o potrebama, preferencijama i uvjetima, ljudi koriste kombinaciju ovih prijevoznih sredstava kako bi se kretali i obavljali svakodnevne aktivnosti.
You must be logged in to post a comment Login