Ekonomija
Austrija: Rad na crno ponovno ‘cvijeta’ – zbog poskupljenja sve više rada na ‘crno’
Zbog poskupljenja sve je više neurednosti i rada na crno i to ne samo u građevinarstvu, već i u obrtništvu i pomoći u kućanstvu. Stručnjaci kažu da će ova siva ekonomija rasti i u budućnosti.
Osoblje za čišćenje, čuvanje djece i vrtlarstvo – neprijavljeni rad je osobito čest u privatnim kućanstvima, kaže Andreas Kreutzer, koji svake godine telefonski anketira 50.000 kućanstava. “Vidi se da oko 90 posto kućne pomoći nije registrirano, a oko 70 posto dadilja koje su angažirane da čuvaju djecu nezakonito je plaćeno”, rekao je za “Wien heute” anketar Kreutzer iz Kreutzer Fischer & Partner.
Osim toga, komercijalna ponuda je niska. Rad na crno u privatnim kućanstvima očito ima prednosti za obje strane, kaže Kreutzer: “Mnoge su čistačice registrirane u tvrtki i dodatno zarađuju. To znači da bi, kad bi to postalo službeno, morali plaćati više socijalnog osiguranja i također bi bili u drugom razredu porezne progresije – oni to nikako ne žele. A tako je i s poslodavcima. On štedi troškove rada izvan plaće.”
Visoka inflacija dovodi do gubitka prihoda. Stručnjaci kažu da se zato privatnici sve manje ustručavaju zaposliti nekoga na crno. Siva ekonomija će i dalje rasti. Financijska policija pokušava suzbiti veliki rad na crno.
Posebna se pažnja posvećuje sektorima s intenzivnim plaćama, objašnjava njihov voditelj Wilfried Lehner: „To je građevinarstvo, građevinski obrti, ali i čišćenje i zaštita, jer su tamo pritisak plaća i cijena na natječajima posebno jaki. Iz brojki financijske policije ne može se iščitati porast rada na crno”, objašnjava Lehner. Kontrole fokusa su previše različite. No, prvi trendovi idu u tom smjeru.
Lehner kaže da se financijska policija u Beču često suočava s ilegalnim zapošljavanjem stranaca i lažnih poduzetnika, a prije svega s djelomičnim radom na crno. Ljudi su samo marginalno prijavljeni, ali rade znatno više i većinu plaće ubiru bez plaćanja poreza: “Namjerno pratimo radne odnose: kako se bilježi radno vrijeme? Ide li to uz platni list?” Prema Lehneru, borba protiv ilegalnog kockanja pokazuje da su kontrole učinkovite. Zbog racija i kazni, automati u Beču gotovo su nestali.
Ekonomija
Austriji sve više nedostaje radnika
Revizorski sud analizirao je stanje u vezi s nedostatkom kvalificiranih radnika u Austriji i Europi. Stoga je sada potrebna opća strategija.
U svom “Popisu nedostatka kvalificiranih radnika” Revizorski sud (RH) preporučuje izradu sveobuhvatne strategije. Prema RH, bilo bi moguće “bolje promicati željeno useljavanje kvalificiranih radnika iz trećih zemalja s Crveno-bijelo-crvenom iskaznicom (RWR Card)”. Kako bi se to postiglo, sustav je potrebno pojednostaviti i učiniti fleksibilnijim, istaknula je Margit Kraker, predsjednica Revizorskog suda.
Pojasnila je da je RH dobio uvid u cjelokupnu situaciju oko nedostatka kvalificiranih radnika. Izgledi za budućnost su otrežnjujući. Zbog “demografskog razvoja, dostupnost radnika u Austriji, kao i u cijeloj EU, smanjit će se tijekom sljedećih deset godina”. To znači da će u Austriji biti još manje radnika nego što ih ima sada. “Srednjoročno i dugoročno, očekuje se da će se nedostatak kvalificiranih radnika pogoršati”, rekao je Kraker u priopćenju za javnost, prenosi kroativ.at.
Kraker kao važnu prilagodbu vidi daljnji razvoj crveno-bijelo-crvene karte i razvoj ukupne strategije. ÖVP vidi potencijal za privlačenje više kvalificiranih radnika “stvaranjem novog posebnog pravila za turističke djelatnike iz država Zapadnog Balkana”.
SPÖ vidi priliku za poboljšanje uvjeta boljom integracijom tražitelja azila na tržište rada. Ali neće biti inicijative federalne vlade da se to učini. AMS čini malo ili ništa kako bi kvalificirao i motivirao migrante u Austriji za tržište rada. “Savezna vlada se fokusira samo na dovođenje sve više i više ‘ljudi iz daleka’ u zemlju. S obzirom na rastuće brojke nezaposlenosti, to je potpuno pogrešan pristup”, rekla je Dagmar Belakowitsch (FPÖ).
Međutim, situacija je i dalje napeta. Ministar rada Martin Kocher nedavno je razvio paket vrijedan 75 milijuna eura koji je trebao osigurati bolju integraciju migranata iz Sirije, Iraka i Afganistana na tržište rada.
Austrija
Inflacija na najnižoj razini još od rujna 2021
Inflacija u Austriji nastavlja slabiti. U travnju je stopa inflacije iznosila 3,5 posto na godišnjoj razini, pa je pala na najnižu razinu od rujna 2021. Najznačajniji pokretač inflacije bio je rast cijena u restoranima i hotelima (plus 7,6 posto).
Prvi put od početka naglog rasta potrošačkih cijena 2021., cijene plina imale su “značajan prigušujući učinak” na inflaciju, objavio je danas Statistički ured Austrije.
“Parant-aranžmani su također značajno pridonijeli padu inflacije u travnju, umjesto da su imali snažan učinak na povećanje cijena kao u prethodnih dvanaest mjeseci”, rekao je generalni direktor austrijske statistike Tobias Thomas u izjavi za javnost.
No, poskupljenja u ugostiteljstvu “i dalje su iznad prosjeka”, a poskupljenja na benzinskim postajama “čak su i porasla”.
Razina cijena mikro košarice, koja je namijenjena dnevnim kupnjama, a uglavnom sadrži prehrambene artikle te dnevne novine i kavu u kafiću, u travnju je na godišnjoj razini porasla za 4,3 posto. Razina cijena mini košarice – tjedne kupnje koja uključuje hranu, usluge i gorivo – porasla je na godišnjoj razini za 4,9 posto.
Austrija
Ako u Austriji zarađujete ovaj iznos onda ste u samom vrhu po zaradi
Prosječan prihod u Austriji ove je godine oko 2.500 eura neto mjesečno ili 50.633 eura bruto godišnje. Ali s kojom se plaćom zapravo računate kao osoba koja najviše zarađuje u ovoj zemlji?
S kojom se plaćom u Austriji zapravo smatrate osobama s najvećim ili niskim primanjima? Nove studije i izračuni pokazuju koliko u prosjeku morate zarađivati da biste bili među najvećim zarađivačima u 2024. godini.
Prema izvješću o plaćama Stepstonea za 2024., prosječni prihod za stalno zaposlenog ove godine je 50.633 eura bruto. To odgovara mjesečnom neto prihodu od 2495 eura – nešto manje od 2500 eura. Medijan znači da je polovica prihoda iznad, a druga polovica ispod.
S neto plaćom od 2.500 eura mjesečno već ste jedan od onih koji najviše zarađuju u Austriji. Međutim, osoba koja najviše ili najviše zarađuje dobiva znatno više. To uključuje i vas ako pripadate četvrtini s najvećim prihodom. Prema sadašnjim brojkama, to bi bio slučaj samo s bruto godišnjim prihodom od 66.333 eura. Neto to odgovara otprilike 3.050 eura mjesečno.
S godišnjim bruto prihodom od 66.333 eura već ste po definiciji jedan od “najboljih ili onih koji najviše zarađuju”, no to vas zapravo ne čini “bogatima”. Austrijska statistika pokazuje da samo deset posto zaposlenih ljudi u Austriji ostvaruje neto prihod veći od 48.000 eura godišnje.
Smatra se da imate niske prihode ako je vaš prihod u donjoj četvrtini tablice prihoda. Osobe s niskim primanjima uključuju sve one koji ostvaruju prihod ispod praga rizika od siromaštva. Ovaj prag rizika od siromaštva trenutno iznosi 1392 eura mjesečno. Ljudi koji zarađuju manje od tog iznosa po definiciji su “u opasnosti od siromaštva”, izvještava Poverty Conference.
You must be logged in to post a comment Login