Veleprodajne cijene u lipnju su bile 26,5 posto više nego godinu dana ranije. To znači da je stopa inflacije u veleprodaji ponovno porasla u odnosu na svibanj. To je najsnažniji porast od početka praćenja 1973. godine.

Na mjesečnoj razini cijene su porasle za 2,5 posto. To znači da roba u veleprodaji postaje znatno skuplja nego u maloprodaji – prema brzoj procjeni Austrijskog statističkog zavoda, potrošačke su cijene u lipnju porasle za 8,7 posto.

Kretanje cijena u veleprodaji smatra se vodećim pokazateljem buduće inflacije, jer trgovci na malo prebacuju dio svojih povećanih troškova nabave na potrošače. Indeks veleprodajnih cijena također se koristi za brojne ugovorne sporazume i jamstva vrijednosti, kako od strane javnih tijela tako i od strane tvrtki.

Veleprodajne cijene krutih goriva i ostalih naftnih derivata više su nego udvostručene u odnosu na prethodnu godinu, cijene benzina i dizela porasle su za 75 posto, ali su i žitarice i stočna hrana poskupjeli više od 50 posto.

Inflacija je u svibnju porasla na dvoznamenkastu razinu gotovo posvuda u zemljama srednje, istočne i jugoistočne Europe (CESEE), s izuzetkom Slovenije. Najbrži rast cijena zabilježen je u Turskoj. Jedan od razloga visoke stope inflacije bio je gubitak izvoza poljoprivrednih proizvoda iz Rusije i Ukrajine. Prema Bečkom institutu za međunarodne ekonomske usporedbe (WIIW), oskudna ponuda na svjetskim tržištima podigla je cijene.

Kao što se može vidjeti iz ljetne prognoze, negativni učinci rata u Ukrajini na 23 ispitane zemlje razlikuju se po intenzitetu. Gospodarstva jedanaest zemalja EU (Bugarska, Češka, Estonija, Hrvatska, Mađarska, Litva, Latvija, Poljska, Rumunjska, Slovenija i Slovačka) relativno su otporna i trebala bi rasti u prosjeku za 3,3 posto. WIIW također očekuje rast za zemlje Zapadnog Balkana i Tursku (2,9 odnosno 2,7 posto).