Hrvatska
Raste broj Nijemaca koji žele ljetovati u Hrvatskoj
Usprkos ratu u Ukrajini, poskupljenju energenata, namirnica i ostalih potrepština, u Hrvatskoj očekuju rekordan turistički promet, jednak ili čak veći od onoga iz 2019., kad je ostvareno gotovo 109 milijuna noćenja.
„Najave za ovu godinu zaista su optimistične budući da i dalje bilježimo rast dolazaka gostiju iz Njemačke. Mogli bismo reći da je pandemija donijela nešto dobro za naš turizam, a to je da je velik broj Nijemaca prepoznao Istru kao najbližu destinaciju na Mediteranu koja nudi priliku za kvalitetan odmor“, kaže za DW Veljko Ostojić, predsjednik Hrvatske udruge hotelijera, komentirajući nedavno ukidanje covid potvrda za turiste koji dolaze u Hrvatsku.
No, činjenica je da, usprkos jenjavanju pandemije, situacija u okruženju nipošto nije ohrabrujuća kad je turizam u pitanju. Ratu u Ukrajini ne nazire se kraj, uz posljedična poskupljenja ne samo energenata, nego i osnovnih namirnica i životnih potrepština. Na koncu, i ove godine u Hrvatskoj ostaje problem radne snage koje kronično nedostaje, piše Deutsche Welle.
Ukidanje covid mjera
Ostojić, međutim, ne smatra da će te činjenice ugroziti ovogodišnje turističke brojke. Štoviše, ukoliko ne dođe do eskalacije sukoba izvan ukrajinskih granica, smatra da će sezona biti jednaka rekordnoj 2019., kada je u Hrvatskoj ostvareno čak 108,6 milijuna noćenja i 21 milijun dolazaka, pa čak i bolja. Prednost Hrvatske je, veli on, činjenica što je autodestinacija, što posebno sada dolazi do izražaja, u uvjetima značajnog poskupljenja goriva, kao i ostalih životnih troškova života te odabira putovanja s obitelji.
„Ukidanje mjera zasigurno je utjecalo na zaustavljanje negativnih trendova te stabilizaciju bukinga, budući da smo na taj način dodatno motivirali goste s naših emitivnih tržišta na dolazak u Hrvatsku, među kojima su i gosti iz Njemačke. Globalno gledajući, ublažavanje ograničenja pri putovanjima, pa tako i ukidanje predočavanja covid potvrda, vrlo je dobra vijest za turizam te omogućuje povratak u ‘staro normalno’ kad govorimo o prelasku državnih granica u globalnim okvirima“, smatra Ostojić. Činjenica je da pandemija nije nestala, moramo nastaviti biti odgovorni, iako ona neće odrediti sudbinu sezone, kaže on.
Po njegovim riječima, želja za putovanjima je velika, a i razna istraživanja potvrđuju da glavni godišnji odmori nisu upitni, oni će se realizirati, turisti će doći. „No, trebamo očekivati smanjenje potrošnje i tzv. short break putovanja. Dosad ostvareni rezultati i geografski položaj Hrvatske bude optimizam i za još jednu uspješnu turističku sezonu“, smatra naš sugovornik.
Nedostaje 35.000 sezonaca
Sezonu, po njemu, ne bi trebao ugroziti ni kronični nedostatak radne snage. Još smo krajem prošle sezone, dodaje, procijenili da će turističkom sektoru ove godine nedostajati između 30 i 35 tisuća radnika, odnosno da će biti potrebno pronaći svakog trećeg radnika.
„Tada smo donositeljima odluka dali konstruktivne prijedloge da bi se pravovremeno doskočilo navedenom izazovu koji je ključan za kvalitetno odvijanje turističke sezone, jer bez ljudi nema ni rezultata. Činjenica je da država postepeno radi na unapređenju sustava, no i dalje to nije dovoljno brzo i efikasno“, smatra Ostojić. Te brojke za DW potvrđuje i Marina Cvitić, predsjednica Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije, koja naglašava da će se radna snaga i ove sezone morati uvesti iz zemalja u kojima je standard lošiji nego u Hrvatskoj i kojima je to samo odskočna daska za odlazak u zapadne zemlje, gdje je plaća daleko veća. Ostojić pak napominje da će trebati izdati od 20 do 25 tisuća radnih dozvola za strance.
Kad je riječ o izbjeglim Ukrajincima koji borave u Hrvatskoj, kaže da ne može govoriti o njihovom značajnom zapošljavanju u turističkom sektoru. „No, Hrvatska udruga turizma podržava zapošljavanje kvalificirane radne snage iz Ukrajine te će članice zaposliti sve koji iskažu interes za radom u sektoru“, napominje.
Stimulirati domaće radnike
Cvitić kaže da je sindikat u svim turističkim kompanijama dogovorio povećanje plaća, ali i ostalih materijalnih prava radnika. „U pravilu se najviše povećala plaća kod deficitarnih zanimanja, pa je tako došlo do značajnijeg povećanja plaća čak i do 20 i više posto za kuhare i konobare, ali i za pomoćna zanimanja (sobarice, kuhinjski pomoćnici i slično). U pravilu u svim većim turističkim kompanijama dogovorili smo i jednokratne isplate nagrada tijekom ljetnih mjeseci, pa će se svima uz plaću u sezoni isplatiti ukupno oko 5.000 neoporezivih kuna”, najavljuje sindikalistica.
„U svim turističkim kompanijama dogovoreno je povećanje plaće koje u prosjeku iznosi oko 8 posto, kod nekih i do 12 posto. Da su takve plaće turističke kompanije davale prije 10 godina naovamo, kada su se svake godine obarali rekordi, da su zapošljavali radnike na neodređeno, da su ih zapošljavali kao stalne sezonce, da se nisu njima poigravali i par dana prije nego što bi ostvarili tri godine neprekidnog rada odjavljivali ih na dva mjeseca i jedan dan, poslodavci danas ne bi imali problema s radnom snagom. Nažalost, sada žanju ono što su godinama sijali”, izravna je Cvitić.
Pribojava se, međutim, da radna mjesta koja se ne uspiju popuniti, odnosno ona koja od sredine srpnja pa do polovice rujna ne budu „pokrpali“ studenti, trebat će pokriti uvozom radnika. Usprkos tome što nema ograničenja uvoza radne snage, sindikalistica strahuje da neće biti dovoljno radnika, prije svega onih kvalitetnih. „Već sada se vidi, a posebno u kompanijama koje imaju nešto nižu plaću, da dolaze radnici koji nikada nisu radili u turizmu i hotelijerstvu“, kaže Cvitić.
Zato drži ključnim stimulirati kvalitetne domicilne radnike koji bi, smatra, trebali primati naknadu za režijske troškove, što bi poslodavcima još uvijek bilo puno jeftinije od uvozne radne snage.
Hrvatska
Usporedio proizvode u Njemačkoj i Hrvatskoj, uslijedio je šok
U jeku bojkota trgovina koju je putem društvenih mreža inicirala potrošačka platforma “Halo, inspektore” te dok Vlada širi paket proizvoda s ograničenim cijenama, trgovce i trgovačke lance ponovno se proziva da su visokim maržama i raznim drugim nepoštenim praksama (poput zaokruživanja cijena naviše u vrijeme prelaska s kune na euro) lansirali cijene u nebo.
Najveću ljutnju potrošača izazivaju znatno niže cijene u susjednim zemljama, pogotovo u onim trgovačkim lancima koji posluju i ondje i ovdje.
Upravo je to jedno od najčešće postavljanih pitanja u posljednje vrijeme: Zašto su kod nas cijene više nego u istom trgovačkom lancu vani?
“I tu je inflacija ostavila svoje posljedice, međutim sve u okvirima do 20 posto poskupljenja. No, treba reći da se ovdje osnovica plaće svake godine korigira sukladno sa stopom godišnje inflacije iz protekle godine, tako da je građani praktički i ne osjete previše”, kazao nam je u uvodu.
I u Njemačkoj, barem u onom dijelu pokrajine Baden-Württemberg gdje on živi, naš nam sugovornik kaže kako u zadnje vrijeme uočava povećani oprez kupaca.
“Vidljivo je da u zadnje vrijeme kupci malo opreznije biraju dućane i više kupuju po akcijama. Isto tako, prije je bilo normalno da trgovine i parkinzi istih budu krcati svakodnevno u vremenu od 18 do 20 sati u tjednu, dok se zadnjih godina to vidno smanjilo, čak i više nego prepolovilo”, kaže Goran.
Potom se osvrnuo na trgovačke marže u kojima mnogi u Hrvatskoj vide razlog previsokim cijenama.
“Opće je poznato kako ovdje u Njemačkoj, ali i ostalim uređenim zemljama Europske unije, postoje uredbe i zakon o maržama te ne pada nikome na pamet da to krši. Marže su definirane u postocima – najniža i najviša – po skupinama proizvoda, po dobavljačima, preprodavačima i slično, tako da gotovo sve trgovine imaju iste startne pozicije, a i krajnje cijene u trgovinama se u konačnici mnogo ne razlikuju. Sve to kontrolira država preko porezne uprave i inspektorata. Pitam se zašto u Hrvatskoj ne urede cijene na sličan način. Ne vjerujem da vlastodršci u Hrvatskoj ne znaju navedene podatke iz EU-a”, govori naš sugovornik.
PDV u Njemačkoj, dodaje, dijeli se u dvije skupine.
“Pet posto je na hranu, prehrambene artikle i sve što je vezano za prehranu, i on se u mojem slučaju kod tjedne prosječne kupovine odnosi na 85-90 posto artikala. Drugi porez je 19 posto, a on se odnosi na tehničke stvari, alkoholna pića ili luksuzne proizvode koji nisu nužno neophodni za život”, objašnjava.
Za primjer je naveo cijene nekoliko proizvoda u Njemačkoj. Kaže kako dezodorans u spreju od 150 mililitara poznatijih marki, kakvih je u Hrvatskoj teško naći po cijeni ispod 4 eura, u Njemačkoj košta između 1,99 i 2,99 eura, a na akcijama i manje. A kilogram kave u zrnu, također ovisno o marki proizvođača, košta od 7 do najviše 15 eura. Goran se prisjeća kako je u Hrvatskoj prije desetak godina kilogram takve kave po veleprodajnoj cijeni, dakle bez PDV-a, koštao 165 kuna iliti današnjih 22 eura.
Za čuvene čokolade Milka koje u Njemačkoj ne dolaze pakirane po 80 i 270 grama kao u Hrvatskoj, nego samo od 100 i 300 grama, naš sugovornik ističe da tamo koštaju 1,99 i 3,89 eura te da im je do Nove godine cijena bila 80 centi niža.
“Treba spomenuti kako su ti proizvodi izuzetno kvalitetni, većinom originalnog, najčešće njemačkog porijekla, proizvedeni za zapadno tržište, dok se u Hrvatskoj najčešće prodaju proizvodi proizvedeni u trećim zemljama za istočnoeuropsko tržište. Treba vidjeti zašto čokolada Milka od 300 grama proizvedena u Njemačkoj košta ovdje 3,89 eura, a ona proizvedena u Rumunjskoj ili Bugarskoj u Hrvatskoj košta 4,79 eura”, napominje.
Naveo je još jedan primjer koji je uočio dolazeći u Hrvatsku.
“Kraš Napolitanke od 740 grama u velikim trgovačkim lancima u Hrvatskoj su prije godinu dana duži period koštale 4,29 eura, a na akcijama 3,59 eura. A ja sam ih u jednom malom dućanu na sjeveru Hrvatske u to isto vrijeme kupovao po redovnoj cijeni od 3,50 eura.”
Usput je dao i sljedeći izračun za koji smatra da objašnjava taj nesrazmjer.
Mali trgovac: nabavna cijena 1,40€ + 1,40€ (100% marža) = 2,80€ + 0,70€ (PDV 25%) = 3,50€
Trgovački centri: nabavna cijena 1,40€ + 2,03 € (145% marža) = 3,43€ + 0,86€ (PDV 25%) = 4,29€
“Pritom nisam ukalkulirao da trgovački lanci sigurno dobiju jeftiniju nabavnu cijenu zbog brojnosti i količine narudžbe pa njihova marža otprilike iznosi negdje oko 170 posto. Neshvatljivo mi je i nelogično da netko od trgovaca zaradi više na proizvodu od onoga tko ga je proizveo”, kaže.
Smatra da država ima aparate kao što su Državni inspektorat i Porezna uprava, da cijene stavi pod kontrolu, samo ako za to postoji volja.
Potaknut započetim bojkotom trgovina u Hrvatskoj za N1 javio se jedan čitatelj iz Njemačke – predstavio se kao Goran – koji već desetak godina živi u jednom mjestu pokraj Stuttgarta. Usporedio je tamošnju inflaciju i njene posljedice s ovom u Hrvatskoj.
Hrvatska
U Hrvatskoj danas opći bojkot svega:” Ne kupujemo ništa”
U Hrvatskoj je jučer počeo najavljeni tjedni bojkot trgovačkih lanaca Lidla, Eurospina i dm-a te triju proizvoda – Coca Cole i drugih gaziranih pića, vode u bocama i deterdženata za posuđe – na poziv platforme Halo, inspektore.
Danas je opći bojkot svega. Platforma Halo, inspektore, koja bojkote organizira, poziva potrošače da danas ne kupuju ništa nigdje.
“Jednodnevni bojkot. Svega. DANAS NE KUPUJEMO NIŠTA. Ni fizički ni online. Ne plaćamo ništa”, napisali su.
Rano jutros su se oglasili na Facebook stranici Halo, inspektore.
“DANAS OPĆI BOJKOT!
Divljanje s cijenama postalo je profiterstvo na grbi potrošača koji je ostao nezaštićen na vjetrometini pohlepe i neosjetljivosti. I rekli smo: dosta je”, napisali su.
“Nakon prvog bojkota hrvatskih potrošača 24. 1. 2025. pokazali smo da POTROŠAČ IMA MOĆ. Bili smo jedinstveni u zahtjevu: zaustavite divljanje cijena na hrvatskom tržištu!
Trgovci su taj petak izgubili – novac, a to je jedino što ih je moglo pokrenuti. Odjednom je u roku dva-tri dana moguće sniziti cijenu za stotine proizvoda. I najavljuju se daljnja sniženja. Znači – može se. Ima prostora”, pišu.
Hrvatska
U Hrvatskoj se nastavlja bojkot, građni pozvani na bojkot tri velika lanca
Na konferenciji za medije Facebook grupe “Halo, inspektore“ iza koje stoji Europski centar izvrsnosti potrošača odlučeno je kako se nastavlja bojkot koji je počeo prošli petak kada se uspješno motiviralo građane da cijeli dan ne kupuju u trgovinama. Prema izvještajima Porezne uprave, pad broja izdanih fiskalnih računa iznosio je preko 35 posto što je dovelo do toga da trgovine taj dan zjape prazne.
“Ovo su organizirani potrošači, a mi smo samo samo kanal“, rekao je na početku Josip Klemen, savjetnik potrošačke platforme koja je pokrenula spomenutu Facebook grupu. Pozivaju u petak, 31. siječnja, na opći bojkot potrošnje bez obzira radi li se o trgovinama, bankama ili benzinskim postajama. Od četvrtka najavljuju organizirani bojkot po tri trgovačka lanca i tri proizvoda. U prvom tjednu pozivaju na bojkot Lidla, Eurospina i DM-a. Tri proizvoda za koja su se odlučili su Coca Cola i srodna gazirana pića, flaširana voda i deterdženti.
Kod posljednje spomenutog posebno ističu kako su nezadovoljni smanjenjem količine proizvoda, a rastom cijene istog. Obratili su se i djelatnicima spomenutih lanaca: “Pozivamo blagajnice, vozače, sve radnike u trgovačkim centrima da nam se pridruže. Usporite taj dan rad – ako ste na blagajni, usporite svoj rad. Mirnim prosvjedom i usporenim radom pokažite da ste uz nas. Ne želimo ugroziti vaša primanja. Ovo je poruka svima koji nisu poduzeli apsolutno ništa. Vjerujemo da možemo dočekati promjene i to je ono što želimo reći. Idemo u petak doslovno zaustaviti Hrvatsku – idemo reći ne, dosta nam je poskupljenja, želimo bolji život”, rekao je Kelemen.
Na pitanje zašto su se odlučili baš za ta tri lanca, Klemen je poručio kako su to odabrali potrošači jer su uočili da su cijene u tim trgovinama bitno skuplje u odnosu na susjedne zemlje.
You must be logged in to post a comment Login