Austrija
Predstavljen inovativan bečki pilot – projekt digitalizacije izdavanja građevinskih dozvola
U posljednjih deset godina broj stanovnika u glavnom gradu Austrije povećao se za oko 300.000. Uz porast stanovništva bilježi se i rast građevinskih aktivnosti. U Beču se godišnje obradi oko 13.000 zahtjeva za izdavanje građevinskih dozvola. Grad Beč ulaže velike napore u očuvanje starih zgrada, dok pred novogradnju postavlja visoke arhitektonske i ekološke zahtjeve. Sve složeniji građevinski projekti rezultiraju dužim trajanjem postupka obrade zahtjeva u papirnatom obliku.
Bečki pilot-projekt pod nazivom „BRISE” predstavlja inovativan proces digitalizacije koji podrazumijeva komunikaciju elektroničkim putem, a omogućuje brži, učinkovitiji i održiviji sustav. „BRISE” označava „Building Regulations Information for Submission Envolvement”, a povezuje modernu digitalnu metodu informacijskog modeliranja građevina (BIM), umjetnu inteligenciju i proširenu stvarnost. Cilj jest poboljšati gradsku administraciju te ubrzati i olakšati obavljanje administrativnih poslova, a time pridonijeti još boljoj kvaliteti života Bečana.
Brojne prednosti
Umjesto 2D planova u papirnatom obliku koristi se digitalni 3D model građevine, od faze planiranja, podnošenja zahtjeva i inspekcije pa sve do izvršenja. Ovakav model ima brojne prednosti. Korištenjem modernih tehnologija omogućuje se jednostavnije i povoljnije provođenje građevinskih projekata s manje odgoda i olakšava rad administrativnog osoblja koje provjerava zahtjeve. Integriran i digitalan sustav također osigurava veću transparentnost. Cjelokupan postupak vezan uz građevinsku dozvolu traje dvostruko kraće. Svi uključeni sudionici povezani su i u svakom trenutku mogu virtualno pregledati projekt i pratiti njegov status. Čak i tijekom preliminarne provjere sustav daje povratne informacije o dostavljenom građevinskom modelu, što pridonosi kvaliteti i sigurnosti planiranja.
Predviđeno provođenje do ožujka 2023.
„BRISE” započinje s probnim radom u svibnju, stoga austrijska prijestolnica poziva građane i poduzeća da se uključe sa svojim građevinskim projektima koji se temelje na BIM tehnologiji. U projekt su uključeni Grad Beč, Tehničko sveučilište u Beču, poduzeće s bogatim iskustvom na području informacijskog modeliranja zgrada „ODE” i Komora inženjera građevinarstva Beča, Donje Austrije i Gradišća. Za projekt je osigurano gotovo 4,8 milijuna eura iz instrumenta Europske unije za pilot-projekte održivog urbanog razvoja „Urban Innovative Actions”. Njegovo provođenje predviđeno je do ožujka 2023. Potom bi se mogao početi provoditi u drugim područjima ili pak u drugim europskim gradovima.
Austrija
Austrija: Očekuje se značajno povećanje mirovina od 2025.
Prema trenutnoj prognozi, mirovine će vjerojatno ponovno značajno porasti od 2025. godine. Nakon ovogodišnjeg povećanja od 9,7 posto, od siječnja 2025. dolazi faktor prilagodbe od 4,9 posto.
Zbog kontinuirano visoke stope inflacije – Austrija je s 4,1 posto u ožujku imala treću najvišu inflaciju u eurozoni – mirovine bi također mogle značajno porasti od sljedeće godine.
Mirovine su već za ovu 2024. godinu povećane za 9,7 posto zbog krize cijena i visoke inflacije. Temelj za to je tekuća inflacija od kolovoza prethodne godine do srpnja prethodne godine. Za nadolazeću 2025. godinu, gleda se stopa inflacije od kolovoza 2023. do srpnja 2024.
Uzimajući u obzir predviđanja WIFO-a i OeNB-a, to bi moglo rezultirati faktorom usklađivanja mirovina od 4,9 posto. O tome je nedavno izvijestio i Kronenzeitung. Inflacija je trenutno u prosjeku 5,34 posto od kolovoza 2023. do ožujka 2024.
| mtl. Pension 2024 | Erhöhung | mtl. Pension 2025 |
|---|---|---|
| 1.600,00 Euro | + 78,40 Euro | 1.678,40 Euro |
| 1.800,00 Euro | + 88,20 Euro | 1.888,20 Euro |
| 2.000,00 Euro | + 98,00 Euro | 2.098,00 Euro |
| 2.200,00 Euro | + 107,80 Euro | 2.307,80 Euro |
| 2.500,00 Euro | + 122,50 Euro | 2.622,50 Euro |
Austrija
‘Prevarantski parking u Beču’: Za okretanje automobila kazna od 595 eura
Prevaranti na parkiralištima nastavljaju zarađivati na nesavjesnim vozačima. Sada je novi slučaj izazvao uzbuđenje u gradu Beču.
Parkiralište u Franz-Eduard-Matras-Gasse već ima upitnu slavu u Beču. Upravljač betonare već godinama šalje jezive zahtjeve vozačima koji se u slijepoj ulici okreću i na nekoliko sekundi prođu kroz njegovo imanje. Austrijski dnevni list “Heute” je nekoliko puta u prošlosti izvještavao o spletkama onih koji stoje iza njega.
Unatoč medijskoj pozornosti, poslovni model s tužbama za ometanje posjeda očito se sretno nastavlja. Kako sada javlja čitatelj “Heute”, i njemu je stiglo jedno od sumnjivih odvjetničkih pisama. U mraku je okrenuo Škodu – a sada ga je navodno ometanje vlasništva koštalo nevjerojatnih 595 eura.
On sam ne vidi potrebu za uplatom iznosa te se sada posavjetovao s odvjetnikom. Sada Bečanin riskira jer bi tužba koštala onoliko koliko je i navodna kazna.
“Heute” je razgovarao s odvjetnikom ÖAMTC-a Nikolausom Authriedom o užasnim zahtjevima za novcem. Prema Authriedu, ovaj pristup je zakonski dopušten, ali više nije razmjeran.
“Navođenje navodnih troškova postupka jednostavno nije točno i krajnje je dvojbeno”, kritizira odvjetnik. Hrabrije žrtve mogu pokušati prebaciti manji iznos i nadati se da tužbe neće biti. Ali za to nema jamstva.
Austrija
Austrija: Vlasti žele imati mogućnost nadziranja aplikacija za slanje poruka
Kako je “Heute” izvijestio u petak ujutro, ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) već je predstavio poseban nacrt zakona za nadzor usluga slanja poruka – uključujući WhatsApp, Telegram ili Signal.
Uprava za državnu sigurnost i obavještajne poslove (DSN) već mjesecima poziva na snažnija sredstva u borbi protiv špijunaže i terorizma u Austriji. Prema najnovijem nacrtu zakona, istražiteljima bi bilo dopušteno hakirati mobitele ili računala osumnjičenih terorista ili stranih agenata pomoću posebnog programa u slučaju opasnosti.
Toliko o planovima. U praksi bi se implementacija mogla pokazati znatno težom: “Svi se stručnjaci slažu da tehnički nije moguće nadzirati messenger usluge bez pristupa cijelom sustavu”, kritizirao je NEOS-ov glasnogovornik za zaštitu podataka Nikolaus Scherai. Političar se pozvao na odluku Ustavnog suda iz 2019., koji je utvrdio da je “savezni trojanac” neustavan.
Scherak je Karnerov pristup sažeo na sljedeći način: “Ministar unutarnjih poslova ili ne poznaje ni pravnu situaciju ni nalaze Ustavnog suda ili ga jednostavno nije briga ni za jedno ni za drugo.”
IT stručnjak i direktor Epicenter.works Thomas Lohninger upozorio je u lunchtime journalu Ö1 na “kritične sigurnosne rupe” koje se neće zatvoriti na poticaj država. To bi mogli iskoristiti kriminalci i državni akteri – Lohninger spominje, na primjer, Sjevernu Koreju – kako bi prouzročili “vrlo veliku štetu”. Špijunske tvrtke mogle bi kupiti takve sigurnosne rupe i prodati ih državama, rekao je stručnjak.
Lohninger je također skeptičan glede potrebnog naloga Saveznog upravnog suda i angažmana službenika za pravnu zaštitu predviđenog nacrtom zakona. Vrlo tehnička mjera poput hakiranja pametnih telefona uključuje tehničku osposobljenost koja se mora održavati neovisnim nadzorom.
Zeleni se boje da bi iskorištavanje sigurnosnih rupa u operativnim sustavima mobilnih telefona ili pojedinačnih aplikacija moglo otvoriti ista vrata kriminalcima. Ministarstvo pravosuđa, koje vodi koalicijski partner VP, do sada je odbijalo instalirati zlonamjerni softver zbog ustavnih problema. Dogovor između ÖVP-a i Zelenih prije jesenskih izbora stoga se smatra vrlo malo vjerojatnim.
You must be logged in to post a comment Login