Hrvatska
Potpredsjednik Vlade Boris Milošević stavio je Plenkoviću svoj mandat na raspolaganje
Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac jutros je na N1 televiziji potvrdio da je potpredsjednik Vlade, koji se po neslužbenim informacijama nalazi pod istragom USKOK-a, dao mandat na raspolaganje Andreju Plenkoviću.
“Boris Milošević je čovjek iznimnih moralnih kvaliteta. Častan čovjek. I on sigurno zna što je najbolje za njega, najbolje za Vladu i najbolje za stranku i zbog toga je svoj mandat stavio na raspolaganje predsjedniku Vlade”, rekao je Pupovac.
Za Miloševića kaže da on ima njegovo povjerenje i imat će ga.
“Ovoga trenutka moramo znati što se stavlja na teret, kako se razvija cijeli postupak i onda raspravljati o svemu o čemu ozbiljni ljudi u politici raspravljaju. Zasad nemamo sve detalje. Bi li bilo lakše da bi podnio ostavku? To treba prepustiti Vladi. Ovo je jedno od razdoblja koje nije lako za Vladu”, dodao je Pupovac.
Kaže da nema dilema da će sve biti napravljeno u interesu Vlade, ali i zakonitosti. Govoreći o Miloševiću, rekao je da je on zadnji čovjek koji bi nekoga doveo u neugodnu situaciju.
“Mi poštujemo pravosudne institucije ove zemlje, i DORH i USKOK. Prema tome, mi smo zadnji koji ćemo se nabacivati na institucije. Za nas je iznimno važno da svi akteri u ovoj stvari budu jednako zaštićeni, da nema curenja podataka, da se ne narušava tajnost. Da jedni moraju šutjeti, a drugi preko medija posredno govoriti. Taj modus operandi, u kojem se iznosi presuda na osnovi dojmova, na osnovi naslova, na osnovi pojedinačnih fragmenata… Svaka činjenica treba biti pogledana sa svih strana i vrednovana u skladu s političkim načinom vrednovanja”, rekao je Pupovac, dodavši da nije rekao da nema povjerenja u DORH, ali istaknuo da informacije cure.
Upozorava da bi oni koji su u postupku trebali imati pravo da ne budu uništeni prije nego što dođu u mogućnost da kažu ono što je njihovo.
“Ta stvar nije od jučer, ta stvar je neka vrsta modusa operandija. To nije dobro za institucije. To nije način kako se gradi povjerenje i dobar odnos institucija po modelu podijeljenje odgovornosti. To nije dobro za kulturu zakonitosti u zemlji”, rekao je Pupovac.
Kaže da su programi za koje se tereti Miloševića nastali zalaganjem koalicijskih partnera koji zastupaju nacionalne manjine koji žive u devastiranim područjima.
“Ako netko ide na sastanke, kao što ja idem, da bi se taj program provodio, da bi se ustanovio da bude ustrojen na najbolji mogući način, to je bila naša zadaća i ako se pokaže da pojedini dijelovi nisu zastupljeni kako valja, ako se pokaže da pojedine zajednice manjinske nisu zastupljene kako valja, onda to nije u skladu s principima i razlozima s kojima je taj program osnovan. Tada zastupnik, u ovom slučaju Milošević, ima obavezu da ispravi neravnopravnost, nejednakost i nedjelovanje u skladu s pravilima po kojima treba djelovati taj program. Ništa izvan toga Boris Milošević nije činio. Nije poticao nikoga da čini nedjelo. Nema nikakvu osobnu ili interesnu povezanost s tim ljudima. On većinu tih ljudi, siguran sam nikoga, ne poznaje. Trebalo je ljude upućivati zašto bi se trebali javiti, zašto bi bilo dobro da se jave, sve je to trebalo raditi i sve su to radili organizirani ljudi na terenu. To nije radio Boris Milošević, prema tome on nije odgovoran ni za kakav popis. On je imao, onako kako stvari stoje, zadaću da učini da ljudi koji dobivaju sredstva za obrte, da ti ljudi budu iz svih dijelova Hrvatske, ne samo nekih, da budu zastupljeni svi pripadnici nacionalnih manjina, a da pripadnici najbrojnije nacionalne manjine dobiju najmanje sredstava”, rekao je Pupovac.
Upitan kad je zadnji put komunicirao s Miloševićem, Pupovac je rekao da komuniciraju.
“On treba našu podršku, za njega to nije jednostavno. On nije čovjek koji je navikao na tu vrstu radnji niti statusa niti tretmana. On je čovjek koji je iznimno posvećen teškim političkim pitanjima u ovoj zemlji i sasvim sigurno da neće biti sam i da ćemo, neovisno o tome kroz što prolazio, biti uz njega. On se sasvim sigurno priprema za sve što je pred njim, kao što se pripremamo i mi. Ne samo da se čujemo, nego smo veoma blisko s njim”, rekao je Pupovac, piše N1.
Uskok je, ne objavivši identitete osumnjičenika, priopćio da sumnja kako je sada bivši ministar Darko Horvat, od studenog 2018. do kraja prosinca 2018., kao ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, dodijelio 2,6 milijuna kuna bespovratnih sredstava gospodarskim subjektima za koje je bio osobno zainteresiran, kao i onima za koje su to od njega neposredno ili posredstvom njegove pomoćnice Mandac višekratno tražili: potpredsjednik vlade Boris Milošević, državni tajnik Ministarstva regionalnog razvoja Velimir Žunac, ravnateljica uprave za potpomognuta područja Katica Mišković te bivši ministar Tomislav Tolušić.
Hrvatska
Usporedio proizvode u Njemačkoj i Hrvatskoj, uslijedio je šok
U jeku bojkota trgovina koju je putem društvenih mreža inicirala potrošačka platforma “Halo, inspektore” te dok Vlada širi paket proizvoda s ograničenim cijenama, trgovce i trgovačke lance ponovno se proziva da su visokim maržama i raznim drugim nepoštenim praksama (poput zaokruživanja cijena naviše u vrijeme prelaska s kune na euro) lansirali cijene u nebo.
Najveću ljutnju potrošača izazivaju znatno niže cijene u susjednim zemljama, pogotovo u onim trgovačkim lancima koji posluju i ondje i ovdje.
Upravo je to jedno od najčešće postavljanih pitanja u posljednje vrijeme: Zašto su kod nas cijene više nego u istom trgovačkom lancu vani?
“I tu je inflacija ostavila svoje posljedice, međutim sve u okvirima do 20 posto poskupljenja. No, treba reći da se ovdje osnovica plaće svake godine korigira sukladno sa stopom godišnje inflacije iz protekle godine, tako da je građani praktički i ne osjete previše”, kazao nam je u uvodu.
I u Njemačkoj, barem u onom dijelu pokrajine Baden-Württemberg gdje on živi, naš nam sugovornik kaže kako u zadnje vrijeme uočava povećani oprez kupaca.
“Vidljivo je da u zadnje vrijeme kupci malo opreznije biraju dućane i više kupuju po akcijama. Isto tako, prije je bilo normalno da trgovine i parkinzi istih budu krcati svakodnevno u vremenu od 18 do 20 sati u tjednu, dok se zadnjih godina to vidno smanjilo, čak i više nego prepolovilo”, kaže Goran.
Potom se osvrnuo na trgovačke marže u kojima mnogi u Hrvatskoj vide razlog previsokim cijenama.
“Opće je poznato kako ovdje u Njemačkoj, ali i ostalim uređenim zemljama Europske unije, postoje uredbe i zakon o maržama te ne pada nikome na pamet da to krši. Marže su definirane u postocima – najniža i najviša – po skupinama proizvoda, po dobavljačima, preprodavačima i slično, tako da gotovo sve trgovine imaju iste startne pozicije, a i krajnje cijene u trgovinama se u konačnici mnogo ne razlikuju. Sve to kontrolira država preko porezne uprave i inspektorata. Pitam se zašto u Hrvatskoj ne urede cijene na sličan način. Ne vjerujem da vlastodršci u Hrvatskoj ne znaju navedene podatke iz EU-a”, govori naš sugovornik.
PDV u Njemačkoj, dodaje, dijeli se u dvije skupine.
“Pet posto je na hranu, prehrambene artikle i sve što je vezano za prehranu, i on se u mojem slučaju kod tjedne prosječne kupovine odnosi na 85-90 posto artikala. Drugi porez je 19 posto, a on se odnosi na tehničke stvari, alkoholna pića ili luksuzne proizvode koji nisu nužno neophodni za život”, objašnjava.
Za primjer je naveo cijene nekoliko proizvoda u Njemačkoj. Kaže kako dezodorans u spreju od 150 mililitara poznatijih marki, kakvih je u Hrvatskoj teško naći po cijeni ispod 4 eura, u Njemačkoj košta između 1,99 i 2,99 eura, a na akcijama i manje. A kilogram kave u zrnu, također ovisno o marki proizvođača, košta od 7 do najviše 15 eura. Goran se prisjeća kako je u Hrvatskoj prije desetak godina kilogram takve kave po veleprodajnoj cijeni, dakle bez PDV-a, koštao 165 kuna iliti današnjih 22 eura.
Za čuvene čokolade Milka koje u Njemačkoj ne dolaze pakirane po 80 i 270 grama kao u Hrvatskoj, nego samo od 100 i 300 grama, naš sugovornik ističe da tamo koštaju 1,99 i 3,89 eura te da im je do Nove godine cijena bila 80 centi niža.
“Treba spomenuti kako su ti proizvodi izuzetno kvalitetni, većinom originalnog, najčešće njemačkog porijekla, proizvedeni za zapadno tržište, dok se u Hrvatskoj najčešće prodaju proizvodi proizvedeni u trećim zemljama za istočnoeuropsko tržište. Treba vidjeti zašto čokolada Milka od 300 grama proizvedena u Njemačkoj košta ovdje 3,89 eura, a ona proizvedena u Rumunjskoj ili Bugarskoj u Hrvatskoj košta 4,79 eura”, napominje.
Naveo je još jedan primjer koji je uočio dolazeći u Hrvatsku.
“Kraš Napolitanke od 740 grama u velikim trgovačkim lancima u Hrvatskoj su prije godinu dana duži period koštale 4,29 eura, a na akcijama 3,59 eura. A ja sam ih u jednom malom dućanu na sjeveru Hrvatske u to isto vrijeme kupovao po redovnoj cijeni od 3,50 eura.”
Usput je dao i sljedeći izračun za koji smatra da objašnjava taj nesrazmjer.
Mali trgovac: nabavna cijena 1,40€ + 1,40€ (100% marža) = 2,80€ + 0,70€ (PDV 25%) = 3,50€
Trgovački centri: nabavna cijena 1,40€ + 2,03 € (145% marža) = 3,43€ + 0,86€ (PDV 25%) = 4,29€
“Pritom nisam ukalkulirao da trgovački lanci sigurno dobiju jeftiniju nabavnu cijenu zbog brojnosti i količine narudžbe pa njihova marža otprilike iznosi negdje oko 170 posto. Neshvatljivo mi je i nelogično da netko od trgovaca zaradi više na proizvodu od onoga tko ga je proizveo”, kaže.
Smatra da država ima aparate kao što su Državni inspektorat i Porezna uprava, da cijene stavi pod kontrolu, samo ako za to postoji volja.
Potaknut započetim bojkotom trgovina u Hrvatskoj za N1 javio se jedan čitatelj iz Njemačke – predstavio se kao Goran – koji već desetak godina živi u jednom mjestu pokraj Stuttgarta. Usporedio je tamošnju inflaciju i njene posljedice s ovom u Hrvatskoj.
Hrvatska
U Hrvatskoj danas opći bojkot svega:” Ne kupujemo ništa”
U Hrvatskoj je jučer počeo najavljeni tjedni bojkot trgovačkih lanaca Lidla, Eurospina i dm-a te triju proizvoda – Coca Cole i drugih gaziranih pića, vode u bocama i deterdženata za posuđe – na poziv platforme Halo, inspektore.
Danas je opći bojkot svega. Platforma Halo, inspektore, koja bojkote organizira, poziva potrošače da danas ne kupuju ništa nigdje.
“Jednodnevni bojkot. Svega. DANAS NE KUPUJEMO NIŠTA. Ni fizički ni online. Ne plaćamo ništa”, napisali su.
Rano jutros su se oglasili na Facebook stranici Halo, inspektore.
“DANAS OPĆI BOJKOT!
Divljanje s cijenama postalo je profiterstvo na grbi potrošača koji je ostao nezaštićen na vjetrometini pohlepe i neosjetljivosti. I rekli smo: dosta je”, napisali su.
“Nakon prvog bojkota hrvatskih potrošača 24. 1. 2025. pokazali smo da POTROŠAČ IMA MOĆ. Bili smo jedinstveni u zahtjevu: zaustavite divljanje cijena na hrvatskom tržištu!
Trgovci su taj petak izgubili – novac, a to je jedino što ih je moglo pokrenuti. Odjednom je u roku dva-tri dana moguće sniziti cijenu za stotine proizvoda. I najavljuju se daljnja sniženja. Znači – može se. Ima prostora”, pišu.
Hrvatska
U Hrvatskoj se nastavlja bojkot, građni pozvani na bojkot tri velika lanca
Na konferenciji za medije Facebook grupe “Halo, inspektore“ iza koje stoji Europski centar izvrsnosti potrošača odlučeno je kako se nastavlja bojkot koji je počeo prošli petak kada se uspješno motiviralo građane da cijeli dan ne kupuju u trgovinama. Prema izvještajima Porezne uprave, pad broja izdanih fiskalnih računa iznosio je preko 35 posto što je dovelo do toga da trgovine taj dan zjape prazne.
“Ovo su organizirani potrošači, a mi smo samo samo kanal“, rekao je na početku Josip Klemen, savjetnik potrošačke platforme koja je pokrenula spomenutu Facebook grupu. Pozivaju u petak, 31. siječnja, na opći bojkot potrošnje bez obzira radi li se o trgovinama, bankama ili benzinskim postajama. Od četvrtka najavljuju organizirani bojkot po tri trgovačka lanca i tri proizvoda. U prvom tjednu pozivaju na bojkot Lidla, Eurospina i DM-a. Tri proizvoda za koja su se odlučili su Coca Cola i srodna gazirana pića, flaširana voda i deterdženti.
Kod posljednje spomenutog posebno ističu kako su nezadovoljni smanjenjem količine proizvoda, a rastom cijene istog. Obratili su se i djelatnicima spomenutih lanaca: “Pozivamo blagajnice, vozače, sve radnike u trgovačkim centrima da nam se pridruže. Usporite taj dan rad – ako ste na blagajni, usporite svoj rad. Mirnim prosvjedom i usporenim radom pokažite da ste uz nas. Ne želimo ugroziti vaša primanja. Ovo je poruka svima koji nisu poduzeli apsolutno ništa. Vjerujemo da možemo dočekati promjene i to je ono što želimo reći. Idemo u petak doslovno zaustaviti Hrvatsku – idemo reći ne, dosta nam je poskupljenja, želimo bolji život”, rekao je Kelemen.
Na pitanje zašto su se odlučili baš za ta tri lanca, Klemen je poručio kako su to odabrali potrošači jer su uočili da su cijene u tim trgovinama bitno skuplje u odnosu na susjedne zemlje.
You must be logged in to post a comment Login