Ekonomija
Većina poslovnih ljudi u 2022. godini očekuje jaču globalnu ekonomiju
Više od tri četvrtine čelnih ljudi velikih kompanija prognozira poboljšanje globalnog gospodarstva i jačanje ekonomije tijekom 2022. godine, a samo 15 posto očekuje pogoršanje, pokazuje anketa PricewaterhouseCoopersa (PwC).
PwC je anketirao 4446 izvršnih direktora u 89 zemalja, a poboljšanje očekuje 77 posto anketiranih, što je jedan postotni bod više nego u prognozama za prošlu godinu i 54 boda bolje od 2020. godine, kada je više od pola (53 posto) izvršnih direktora predviđalo pad gospodarstva, prenosi Hina.
Optimizam je najveći u Indiji, gdje 94 posto izvršnih direktora predviđa globalni rast u ovoj godini, u odnosu na 88 posto iz prethodnog izdanja ankete. Optimizam također snažno raste među izvršnim direktorima u Japanu (83 u odnosu na 67 posto), a nešto je veći i u Ujedinjenom Kraljevstvu, s porastom od pet postotnih bodova, na 82 posto.
U Italiji i Francuskoj optimizam također snažno raste. Tako je u najnovijoj PwC-ovoj anketi u Italiji zahvatio 89 posto anketiranih što je 18 bodova više nego prije godinu dana, dok je Francuska doživjela najveći porast optimizma izvršnih direktora, skočivši za 25 bodova na 85 posto.
S druge strane, optimizam biznismena u pogledu globalnog gospodarstva najizraženije je pao u SAD-u, za 18 bodova na 70 posto, a smanjen je i u Brazilu (pad od sedam bodova na 77 posto, Kini (za devet bodova na 62 posto) i Njemačkoj (za četiri boda na 76 posto).
Iako su američki poslovnjaci možda manje optimistični prema globalnom gospodarstvu, anketa pokazuje da su relativno sigurni u izglede za rast svojih tvrtki, s 40 posto vrlo sigurnih u rast prihoda u 2022. godini.
Austrija
Evo koliki su trenutni porezi na plaće u Austriji
Prema trenutnoj prognozi Austrijske nacionalne banke (OeNB), inflacija će vjerojatno biti 3,6 posto u 2024. godini. Za iduće godine 2025. i 2026. još se očekuju 2,7 i 2,3 posto. Zadnji put je iznosio 4,1 posto u ožujku – treća najviša vrijednost unutar eurozone.
Mjerodavna vrijednost za povećanje graničnih vrijednosti tarifnih razina poreza je tekuća inflacija od srpnja prethodne godine do lipnja prethodne godine. Za ovu godinu, konkretno inflacija od srpnja 2022. do lipnja 2023. (9,9 posto). Koeficijent korekcije kao osnovica za izračun tablice poreza na plaće za 2025. bit će objavljen na ljeto.
Evo koliko su trenutni porezi na plaće u Austriji:
Ovako izgleda tablica poreza na plaće za 2024. godinu / So sieht die Lohnsteuertabelle 2024 aus:
| Einkommen (2023) | Einkommen (2024) | Steuersatz (2023) | Steuersatz (2024) |
|---|---|---|---|
| bis 11.693 Euro | bis 12.816 Euro | 0 % | 0 % |
| bis 19.134 Euro | bis 20.818 Euro | 20 % | 20 % |
| bis 32.075 Euro | bis 34.513 Euro | 30 % | 30 % |
| bis 62.080 Euro | bis 66.612 Euro | 41 % | 40 % |
| bis 93.120 Euro | bis 99.266 Euro | 48 % | 48 % |
| bis 1.000.000 Euro | bis 1.000.000 Euro | 50 % | 50 % |
| ab 1.000.000 Euro | ab 1.000.000 Euro | 55 % | 55 % |
Ekonomija
Mađarska želi tužiti Spar za klevetu
Mađarska vlada želi tužiti Spar za klevetu. “Slučaj će biti otvoren protiv Spara na sudu, vjerojatno zbog klevete”, rekao je u četvrtak šef kabineta premijera Viktora Orbána Gergely Gulyás. Okidač je pritužba u Bruxellesu.
Austrijska vlada i Spar u ožujku su napisali pisma Europskoj komisiji u kojima su objasnili da poseban porez uveden 2020. godine diskriminira strane trgovce u Mađarskoj.
Posebni porez stoga krši zakone EU. Salzburška trgovačka grupacija nije željela komentirati prijetnju mađarske vlade tužbom. “Ne komentiramo ovo”, odgovorila je APA na upit.
Europska komisija objavila je u travnju da istražuje te pritužbe. Lanac supermarketa, u vlasništvu osnivačke obitelji Reisch, Drexel i Poppmeier, jedno je od najvećih austrijskih trgovačkih poduzeća. Osim na domaćem tržištu, tvrtka posluje u Mađarskoj, Italiji, Sloveniji i Hrvatskoj.
Otkako je vlada najavila tu mjeru, porezi za trgovce u Mađarskoj porasli su na do 4,5 posto od prodaje, rekao je generalni direktor Spar Austrija Hans Reisch u pismu Europskoj komisiji. Strani trgovci na malo, uključujući Spar Hungary, “suočeni su s najvišim poreznim razredom posebnog poreza”, napisao je Reisch u ožujku.
Dodao je da mađarski konkurenti koji posluju u franšiznim lancima dosljedno imaju koristi od niže porezne stope do jedan posto. Porez tjera strane trgovce na poslovanje s gubitkom jer bi profitne marže u maloprodaji bile manje od 4,5 posto, objasnio je Reisch.
Ekonomija
Trgovački centri u Austriji žele raditi i nedjeljom
Opet se aktualizira rasprava o produženju radnog vremena. Čelnik grupe SES, koja također upravlja s nekoliko trgovačkih centara u Gornjoj Austriji, zalaže se za nekoliko nedjelja za kupovinu godišnje. To može zamisliti i najveći gornjoaustrijski trgovački centar Plus-City.
Christoph Andexlinger zahtijeva da se svim trgovcima u Austriji dopusti da rade šest do osam nedjelja godišnje. Trenutačno obnaša dužnost predsjednika Austrijskog vijeća trgovačkih centara (ACSP), a time i glasnogovornika trgovačkih centara u Austriji. Također je na čelu grupe SES, koja je dio grupe Spar i upravlja s 31 trgovačkim centrom u Europi – u Gornjoj Austriji to uključuje Max.Center u Welsu, Varenu u Vöcklabrucku i Weberzeile u Riedu.
Prema Andexlingerovoj zamisli, subotom bi trgovina trebala raditi sat vremena duže, do 19 sati. Stanje u stacionarnoj maloprodaji treba popraviti, tvrdi, između ostalog i zbog visokog oporezivanja rada i odljeva prodaje u online poslovanje. “Vrijeme je da mirno razgovaramo o okviru unutar kojeg su nedostaci stacionarne maloprodaje u usporedbi s online maloprodajom, ako ne eliminirani, barem ublaženi”, rekao je Andexlinger.
Dulje i fleksibilnije radno vrijeme bilo bi poželjno iz perspektive kupca, kaže direktor Thomas Heidenhofer.
Centar Haid u Ansfeldenu naglašava da bi otvaranje nedjeljom bilo posebno korisno u turističkim područjima. “Međutim, ovo je dugo odbijano”, žali središnji menadžer Johann Koini. U prošlosti je žestok otpor nedjeljnom otvaranju uvijek dolazio iz crkve i sindikata.
You must be logged in to post a comment Login