Hrvatska
Milanović o koroni: “Od Nove godine slušam gluposti, ovo već lagano ljudima ždere živce”
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović ponovno je komentirao stanje s koronavirusom u Hrvatskoj, ali i svijetu. Milanović je ponovno bio oštar prema trenutnoj situaciji ističući kako ovo prelazi granicu zdravog zraoma.
Za kampanju cijepljenja kaže kako ne vjeruje u kampanje. “Ja ne vjerujem u kampanju ako nisu kratke kao izborne, a i onda mogu biti otrovne. Ja posljednjih mjeseci nisam o tome čuo dvije pametne rečenice”, rekao je Milanović.
“Ne možemo unedogled gurati tu priču o apsolutnoj sigurnosti. Opasnosti uvijek postoje. One su danas manje nego ikada, općenito. Života bez rizika nema, kao i života bez bolesti. Napravi što možeš, cijepi se, iskoristi znanost”, kazao je Milanović.
“Želimo iskorijeniti COVID? To je nemoguće. Svaki dan počnem sa CNN-om i par kanala i to sijanje panike nije normalno. Ljudi obolijevaju od 1000 drugih stvari, mi o COVID-u pričamo već godinu dana. Od Nove godine ja slušam samo gluposti, cijepi se i riješena stvar. Ako se nećeš cijepiti, neću reći da me briga za tebe. Ako se razboliš, šanse da ti bude loše su veće. Ali pobrinut će se društvo za tebe”, rekao je Milanović.
“Baš me briga, dovoljno smo procijepljeni. Nećemo ići više od 50 posto. Ako je cilj, a moramo znati što je cilj ovog mahnitanja, ako je cilj potpuno iskorijeniti virus, onda imamo cilj. Ja to nisam čuo. Ako mi netko kaže da je to cilj, ja ću mu reći da je van pameti. Sve drugo je prilagodba i nastavak normalnog života. Sve što se radi i govori, posebno u Europi i SAD-u je da se virus iskorijeni, to je nemoguće”, rekao je Milanović.
“Da su napravili ono što su Šveđani napravili, već bi riješili problem. Australci imaju opsesivnu kulturu izolacije i karantene, i što im se događa? Nikako da se to nauči. Ovo već lagano ljudima ždere živce. I za kraj, ponovit ću svoje riječi iz 12. mjeseca. Onog trena kad bude više cjepiva nego onih koji se žele cijepiti, priča je gotova, pod pretpostavkom da je cjepivo djelotvorno, a jest djelotvorno i štiti”, zaključio je Milanović.
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
You must be logged in to post a comment Login