Srednji prihod u Austriji ove je godine 2676 eura neto mjesečno. Ali s kojom se plaćom zapravo smatrate da imate najviše ili niske prihode?

Izračuni za novu godinu pokazuju koliko se u prosjeku mora zaraditi da bi se 2025. godine našli među onima s najvećim ili niskim primanjima. Prema izvješću o plaćama za 2025., prosječni prihod za stalno zaposlenog ove godine je oko 55.000 eura bruto. To odgovara mjesečnom neto prihodu od 2676 eura. Medijan znači da je polovica prihoda iznad njega, a druga polovica ispod njega. Prosječna bruto plaća je 60.500 eura godišnje za zaposlene na puno radno vrijeme.

S neto mjesečnom plaćom od 2.676 eura već ste među onima koji najviše zarađuju u Austriji. Međutim, osoba s najvišim ili visokim prihodima dobiva znatno više. Ovo vrijedi ako pripadate četvrtini s najvećim prihodom. Prema sadašnjim podacima, to bi bio slučaj samo za godišnje bruto prihode od 71.000 eura ili više. To je otprilike 3.238 eura neto mjesečno.

Također postoji veliki jaz između spolova u pogledu srednjeg dohotka: žene u prosjeku zarađuju samo oko 50.750 eura bruto, dok muškarci zarađuju 58.000 eura bruto godišnje.

S bruto godišnjom plaćom od 71.000 eura po definiciji spadate među “najveće zarade”, no to vas ne čini istinski “bogatašima”. Prema izvješću Stepstone salary, osobe koje zarađuju preko 71.000 eura bruto godišnje spadaju u “najbogatiju četvrtinu” u Austriji.

Smatra se da osoba ima niske prihode ako je njen prihod u donjoj četvrtini tablice prihoda. Osobe s niskim primanjima uključuju sve one koji zarađuju prihod ispod granice siromaštva. Prema Konferenciji o siromaštvu, trenutačni prag rizika od siromaštva ove je godine 1572 eura mjesečno. Ljudi koji zarađuju manje od tog iznosa po definiciji su “u opasnosti od siromaštva”, izvještava Poverty Conference.

Prije otprilike tri tjedna objavljeno je da je Travel Europe Reiseveranstaltungs GmbH sa sjedištem u Stansu (okrug Schwaz) podnio zahtjev za nesolventnost. Dug navodno iznosi oko 30 milijuna eura, a odnosi se na 1900 vjerovnika i 116 zaposlenika. Namjera je bila nastavak poslovanja i otplata dugova po stopi od 20 posto.

Prema tvrtki, razlozi za financijske poteškoće leže u višestrukim krizama posljednjih godina: pandemija Covida 19, rat u Ukrajini i rastući troškovi stavili su ogroman teret na industriju putovanja.

Tvrtka, osnovana 1989. godine, specijalizirana je za putovanja autobusom. Fokus je bio na kulturnim grupnim turnejama po istočnoj Europi, Italiji i istočnoj Austriji. Turisti nisu izravno pogođeni nelikvidnošću.

Kako sada javlja udruga za zaštitu vjerovnika Creditreform, vjerovnici nisu uspjeli pronaći ni investitora ni nova sredstva. Posao se stoga ne može nastaviti i mora se trajno zatvoriti.

Kako bi spriječila moguće preuzimanje od strane velike talijanske banke Unicredit, Commerzbank razmišlja o otpuštanju tisuća radnih mjesta, objavio je jučer Financial Times (FT). Očekuje se da će planovi biti predstavljeni radničkom vijeću u nadolazećim tjednima, izvijestile su novine pozivajući se na ljude upoznate s tim pitanjem. Govori se o vjerojatnom smanjenju broja radnih mjesta u malim tisućama.

Iz Commerzbanka su na upit odgovorili da će ulagači i javnost o najnovijem statusu strategije tvrtke, na kojoj se još uvijek radi, biti iscrpno obaviješteni na Danu tržišta kapitala 13. veljače. “Ne možemo predvidjeti predstojeće rasprave u Upravi i Nadzornom odboru.” U principu, povećanje konkurentnosti je trajna poslovna zadaća.

Unicredit kontrolira oko 28 posto Commerzbanka i već je najavio da će od regulatora tražiti odobrenje za udjel do 29,9 posto. Ako udio dosegne 30 posto, milanska banka bila bi dužna podnijeti javnu ponudu za preuzimanje.

Krajem prošle godine tadašnji predsjednik radničkog vijeća Commerzbank Uwe Tschäge upozorio je u “Handelsblattu” da bi preuzimanje druge najveće njemačke privatne banke moglo dovesti do gubitka dvije trećine svih radnih mjesta u Njemačkoj. Prijeti gubitak oko 15.000 radnih mjesta.

Iz Unicredita su tada poručili da je to potpuno neutemeljeno. Osim radničkog vijeća i sindikata, pristup Talijana odbija i aktualna savezna vlada.